Advokatska kancelarija Prnjavorac iz Tuzle: razgovor o radu kancelarije od 1993. godine
Razgovor s advokatima Almom Prnjavorac i Azurom Prnjavorcem o oblastima u kojima kancelarija zastupa, radu s klijentima iz dijaspore i postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini.
Advokatska kancelarija Prnjavorac osnovana je 1993. godine u Tuzli. Kancelariju vode advokati Alma Prnjavorac i Azur Prnjavorac, oboje upisani u imenik Regionalne advokatske komore Tuzla i Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Alma Prnjavorac diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1977. i položila pravosudni ispit 1979. godine. Azur Prnjavorac je advokat od 2013. godine, ovlašteni medijator pri Udruženju medijatora BiH od 2010. i ovlašteni posrednik između bračnih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka. Kancelarija zastupa domaće i strane fizičke i pravne osobe pred sudovima i upravnim organima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Kancelarija radi već preko trideset godina. Šta se u tom periodu najviše promijenilo u vašem poslu?
Azur Prnjavorac: Struktura predmeta. Devedesetih su dominirali imovinski sporovi vezani za posljedice rata i statusna pitanja. Danas je težište na prometu nekretnina, nasljednim postupcima i predmetima s inostranim elementom. Sve veći dio klijenata su državljani BiH koji žive u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Hrvatskoj, Skandinaviji i prekomorskim zemljama, a imaju imovinu ili nasljedni predmet ovdje.
Druga velika promjena je da se posao može voditi na daljinu. Ranije je klijent morao doći. Danas se najveći dio predmeta vodi na osnovu notarski ovjerene punomoći, bez putovanja.
Koje su vaše glavne oblasti rada?
Alma Prnjavorac: Težište je na građanskom pravu u širem smislu. Konkretno:
- Nekretnine i imovinskopravni odnosi — kupoprodaja, provjera pravnog statusa nekretnine, ugovor o kupoprodaji, uknjižba, zemljišne knjige, dioba suvlasništva, eksproprijacija
- Nasljedno pravo — ostavinska rasprava, testament, nužni dio, ugovor o doživotnom izdržavanju
- Porodično pravo — razvod braka, podjela bračne stečevine, izdržavanje i povjeravanje djece, priznanje stranog razvoda
- Naplata potraživanja i izvršni postupak
- Privredno pravo i privredni sporovi
- Bankarsko pravo
- Radno pravo
- Upravno pravo i upravni sporovi
- Međunarodno privatno pravo i priznanje stranih sudskih odluka
- Državljanstvo — sticanje, ispis, vraćanje, dvojno državljanstvo
- Porezno i finansijsko pravo
- Sporovi, parnica i arbitraža, medijacija
Kod nekretnina, koja je najčešća greška koju vidite?
Azur Prnjavorac: Potpisivanje ugovora prije provjere zemljišnoknjižnog stanja. Ljudi vjeruju da posjedovni list iz katastra dokazuje vlasništvo — ne dokazuje. Vlasništvo se stiče upisom u zemljišnu knjigu, a ne potpisom ugovora ni predajom ključeva.
Druga česta greška je izostanak klauzule intabulandi. Bez izričite saglasnosti prodavca za upis, kupac ne može provesti uknjižbu ni kad je cijenu isplatio u cijelosti. Tada slijedi parnica koja se mogla izbjeći jednom rečenicom u ugovoru.
Treća je da se ne provjere tereti i zabilježbe. Hipoteka se ne briše automatski isplatom duga — potrebna je brisovna dozvola.
Kako izgleda ostavinski postupak za nasljednika koji živi u inostranstvu?
Alma Prnjavorac: Nasljednik ne mora doći. Potrebna je punomoć ovjerena kod notara ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH. Mi zatim pribavljamo smrtovnicu i izvode iz matičnih knjiga, prijavljujemo nasljednike sudu odnosno notaru, zastupamo na ročištu i dostavljamo pravomoćno rješenje.
Ono na šta upozoravamo jeste nasljednička izjava. Odricanje od nasljedstva je u pravilu neopozivo. Zato se izjava daje tek nakon uvida u to šta ostavinsku masu čini — uključujući dugove, jer se i oni nasljeđuju do visine naslijeđene imovine.
Ako se imovina pronađe naknadno, ne ponavlja se cijeli postupak nego se donosi dopunsko rješenje.
Kada je strana presuda potrebna i kada je treba priznavati u BiH?
Azur Prnjavorac: Strana sudska odluka nema dejstvo u Bosni i Hercegovini dok je domaći sud ne prizna. To se najčešće javlja kod razvoda izrečenog u Njemačkoj ili Austriji, kada osoba želi upisati promjenu bračnog statusa u matičnu knjigu u BiH ili ponovo sklopiti brak.
Isto vrijedi za presude o izdržavanju i za odluke koje treba prinudno izvršiti nad imovinom u BiH. Postupak zavisi i od toga postoji li ratifikovan bilateralni ugovor o pravnoj pomoći s tom državom.
Radite li s klijentima na njemačkom jeziku?
Alma Prnjavorac: Da. Kancelarija radi na bosanskom, njemačkom, engleskom, italijanskom i francuskom. Znatan dio predmeta dolazi iz njemačkog govornog područja, pa komunikacija, dokumentacija i izvještavanje idu na jeziku klijenta. Profil kancelarije s ocjenama klijenata dostupan je i na njemačkom portalu anwalt.de.
Koliko traju postupci i od čega to zavisi?
Azur Prnjavorac: Odgovor koji niko ne voli jeste: zavisi od suda, složenosti i ponašanja druge strane. Nekretninski i nasljedni predmeti bez spora među strankama okončaju se relativno brzo. Sporni predmeti s vještačenjem traju znatno duže.
Ono na šta klijent može uticati jesu rokovi. Većina rokova u našem pravu je prekluzivna — propuštanjem se pravo gasi, bez obzira koliko je zahtjev osnovan. To je najčešći razlog zbog kojeg predmet propadne prije nego što uopšte počne.
Uz kancelariju vodite i javnu zbirku propisa. Zašto?
Azur Prnjavorac: Počelo je kao interna baza za potrebe predmeta. Vremenom je prerasla u jednu od većih javno dostupnih zbirki bosanskohercegovačkih propisa i sudske prakse — zakoni BiH, propisi Federacije BiH, propisi Republike Srpske, propisi Brčko distrikta i sudska praksa razvrstani po oblastima, s prečišćenim tekstovima i naznakom brojeva službenih glasila.
Zbirka je besplatna i otvorena. Koriste je studenti, pravnici, novinari i stranke koje same traže odgovor. Za nas ima i praktičnu vrijednost: prisiljava nas da pratimo svaku izmjenu propisa, jer stranica s netačnim tekstom zakona na sajtu advokatske kancelarije nije opcija.
Kada klijentu kažete da mu advokat nije potreban?
Alma Prnjavorac: Češće nego što se očekuje. Prijava na dječiji dodatak, zahtjev za penziju, pritužba ombudsmenu, prijava inspekciji, upis u matičnu knjigu — sve su to postupci koje stranka vodi sama, besplatno, i tu advokat ne donosi ništa osim troška.
Advokat postaje potreban kada zahtjev bude odbijen, kada druga strana angažuje pravnika, kada teče rok, ili kada se potpisuje nešto što se poslije teško popravlja. Reći to naglas dio je posla.
Kako naplaćujete usluge?
Alma Prnjavorac: Prema advokatskoj tarifi Federacije BiH odnosno Republike Srpske, zavisno od toga gdje se postupak vodi. Klijent prije preuzimanja predmeta dobija procjenu troškova i informaciju o sudskim taksama, koje su odvojene od advokatske nagrade.
Šta biste savjetovali nekome ko tek razmišlja o angažmanu advokata?
Azur Prnjavorac: Da dođe ranije nego što misli da treba. Najveći dio posla koji radimo su predmeti u kojima se šteta mogla izbjeći provjerom prije potpisa ili pravovremenom radnjom u roku. Konsultacija prije nego što se nešto potpiše po pravilu košta višestruko manje od parnice poslije.
Kratki podaci o kancelariji
| Naziv | Advokatska kancelarija Prnjavorac |
| Osnovana | 1993. godine |
| Advokati | Alma Prnjavorac (advokat od 1993.), Azur Prnjavorac (advokat, ovlašteni medijator, ovlašteni posrednik) |
| Komore | Regionalna advokatska komora Tuzla; Advokatska komora Federacije BiH |
| Sjedište | Đorđa Mihajlovića 10b, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina |
| Područje rada | cijela BiH — Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko distrikt |
| Jezici | bosanski, njemački, engleski, italijanski, francuski |
| Članstva | Advokatska komora FBiH, Regionalna advokatska komora Tuzla, Europäische Anwaltsvereinigung DACH |
| Telefon | +387 35 258 110 |
| advokat@advokat-prnjavorac.com | |
| Web | advokat-prnjavorac.com |
Sadržaj ovog teksta je informativne prirode i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretan predmet potrebna je konsultacija s advokatom.