Stručni članciZASTARA POTRAŽIVANJA U BiH

U prošlom tekstu smo se dotakli instituta zastare te možda i preopširno ušli u razmatranje ovog bitnog pravnog instituta za privredne sporove. Međutim institut je toliko složen da je o istom pravna praksa posvetila na hiljade stranica stručnih rasprava. Kao što smo rekli jedno od najbitnijih instituta zastare se primjenjuje u potraživanjima radi naknada šteta. Kao što smo rekli štete u relativnom roku zastraijevaju za tri godine a u apsolutnom roku zastraijevaju za pet godina. Naprimer kada su u pitanju potraživanja iz radnog odnosa a što je možda i zanilmjlvo za konzumente ovog teksta zastraijevaju za rok od tri godine. U velikom broju predmeta u kojima sam zastupao stranke obično postavljaju pitanje zbog čega se potraživanja preciziraju u zadnje tri godine od podnošenja tužbe. Upravo razlog i odgovor na to pitanje jeste nastala zastara koja je kao lex specialis predviđena odredbama Zakona o radu. U prošlom tekstu smo se dotakli i produženja roka zastare za štetu koja je nastala činjnjem određenih krivičnih djela. Ono što je bitno napomenuti jeste da sva potraživanja koja su utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom suda ili poravnanjem pred sudom ili drugim organom zastarjevaju za deset godina. U praksi to znači da kada imate parvomoćnu sudsku presudu kojom vam je utvrđeno određeno pravo izvršenje te sudske odluke možete zahtjevati u periodu od 10 godina od dana pravomoćnosti te sudske odluke. Lično smtram da je ovaj rok postavljen izuzetno dugo i da u pravnoj praksi u slučaju gdje povjerilac zanemari izvršenje donesene sudske odluke, ove rokove mogućnosti izvršenja te odlike bi trebao smanjiti.

 

Ovo je kad se tiče osnovnih potraživanja, a kada se tiče povremenih potraživanja koj e proističu iz tih odluka ili poravnanja zastarijevaju u zastarnim rokovima koji su predviđena za povremena potraživanja. Ako smo naprijed definisali šta se podrazumijeva pod povremenim potraživanjima onda je jasno da ovaj institut se u praksi veoma često primjenjuje i bilo bi poželjno da svi oni koji se bave određenim pitanjima iz privrednog prava bi trebali znati za primjenu ovog instituta.

Potraživanja ugovorača osiguranja odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine. Također je i ovo zanimljivoo jer građani svakodnevno imaju određena potraživanja po osnovu osiguranja i polica koje zaključuju sa osiguravajućim društvima.

U osnovi ako posmatramo institut zastare nedvojbeno je potrebno da se on na kvalitetan način i primjeni i istakne u određenim sudskim sporovima. Kao što smo rekli ovdje se radi o materijalno pravnom prigovoru na koji sud ne pazi po službenoj dužnosti ali ima ozbiljne implikacije na tok postupka i na stvarni osnov istaknutih potraživanja. Bez obzira što tužitelj kao građansko lice u toku takvog postupka dokaže i osnov i visinu svojih potraživanja i bez obzira što se iscrpi u takvoj vrsti postupaka isto će biti bezpredmetno ukoliko se istakne institut zastare i sud utvrdi da je ovaj prigovor zastare osnovan. Zbog toga prilikom zaključenja određenih pravnih poslova bi bilo potrebno i nužno obratiti pažnju na rokove zastare koji teku od dana određenog potraživanja koje povjerilac ima prema dužniku.

Međutim ukoliko se istakne prigovor zastare ne treba gubiti nadu i pomiriti se sa tim , jer postoji i neki drugi protuinstituti koje smo obradili u prethodnom teksu. Ti instituti su zastoj zastarijevanja, prekid zastare i primjena člana 377. Zakona o obligacionim odnosima.

 

Razlika između zastoja zastrijevanja i prekida zastare jeste što zastoj zastarijevanja po sili zakona kao što je navedeno u prethodnom tekstu ne teče u određenim rodbinskim i krvnim srodstvima, ali zastoj ne teče ni u određenim nepredviđenim društvenim situacijama. Tu je zakon jasno definisao i on ne zavisi od volje stranaka. Nasuprot toga je prekid zastare koja isključivo ovisi od volje učesnika u određenom pravnom odnosu. Kao što je rečeno u prethodnom teksu prekid vazda nastupa kada dužnik prizna dug.

Upravo u postupcima kada se istakne prigovor zastare tada vi kao tužitelji pokušavate iznaći razlog da se ospori taj prigovor kroz eventualno priznanje duga vašeg dužnika. Priznanje duga je široka kategorija i u praksi postoji izuzetno širok prostor da se ovaj institut primjeni na kvalitetan način. Na kraju sud odlučuje o primjeni ovoh instituta, a naše je da ih kvalitetno obrazložimo ili osporimo.

Sa ovim bih završio sa institutom zastare za mene veoma bitnog pravnog instituta, a posebno bitan za učesnike u privrednim sporovima ali i za branjenike koji zastupaju te učesnike. Na kraju bi završio sa jednim osnovnim načeolm a to je „ Da sva potraživanja i pravni odnosi zastarijevaju osim ratnog zločina koji je jedini okarakterisan da ne zastarijeva sve dok počinioc bude u životu“.

 

Autor: poduzetnice.ba

Bosna i Hercegovina
info@anwalt-bih.de

Zapratite nas:

Copyright © Anwalt BiH 2020