U predizbornoj atmosferi opštih izbora u BiH autor koji je dugi niz godina obnašao funkciju ili predsjednika ili član Zakonodavno pravne komisije Skupštine kantona Srajevo, osjeća potrebu da u što je moguće kraćoj formi u ovom tekstu obrazloži organizaciju vlasti u Kantonu Sarajevo i naravno funkcionisanje i rada Skupštine KS.
Zbog složenog državnog uređenja BiH, a shodno Ustavu BiH ova naša država je podijeljena na dva entiteta i Distrikt Brčko. Ustavom Federacije BiH, Fedracija BiH je podijeljena na kantone. U sklopu toga formirano je deset kantona između kojih je i Kanton Sarajevo. Kantoni se dalje dijele na općine kao jedinice lokalne samouprave i Grad Sarajevo kao također jedinica lokalne samouprave. Odgovorno tvrdim da ne postoji složenija organizacija jednog državnog uređenja kao što je u BiH. Međutim ono što ni do danas nije razjašnjeno jeste da li se Ustav Federacije BIH koji je potpisan u Vašingtonu odnosio na cijelu BiH ili je tim Ustavom tada formirana Federacija BiH. Naravno da 1993. godine, Federacija u ovakvom kapacitetu nije ni mogla biti formirana, a ne pogotovo da se prizna lokalna samouprava entitetu Republika Srpska. Prilikom usvajanja Ustava Federacije smatram i tvrdim da se Federalna organizacija u tom momentu odnosila na federalno uređenje cijele BiH, i da se kantonizacija odnosila na cijelu državu, a ne samo na sadašnju Federaciju BiH. Stupanjem na snagu Ustava BiH i potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma olako se prihvatila organizacija BiH u formi dva entiteta, kada se Fedracija BiH uredila na kantonalnom principu što je naravno stvorilo ogromnu administraciju koja ima dalekosežne finansijske negativne posljedice na ovu državu.
Mi se nećemo baviti ovim problemom, ali ćemo se u ovom tekstu pokušati baviti načinom organizacije vlasti u Kantonu Sarajevo. U Kantonu Sarajevo njegova organizacija je uređena Ustavom Kantona Sarajevo. Vlast u Kantonu Sarajevo je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavnu vlast čini Skupština Kantona Sarajevo, izvršnu vlast u prvobitnom ustavu je sačinjavo Predsjesnik kantona i Vlada Kantona Sarajevo. Znači predsjednik i Vlada Kantona su bile odvojene izvršne funkcije koje su dugo vremena egzistirale. Obzirom da je to postalo neefikasno, naknadnim izmjenama ustava ukida se funkcija predsjenika Kantona Srajevo te se ista prenosi na premijera Vlade Kantona. Sudska vlast je organizirana po principu općinskih i kantonalnih sudova.
Kao što sam naprijed rekao Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština KS) je organizovana kao jednodomna skupština što u prevodu znači da skupština nema dva doma već samo jedan, a dom naroda je formiran u Federalnom Parlamentu gdje članove doma naroda kandidiraju kantonalne skupštine. U Skupštini KS imamo ukupno 45 poslanika i poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom području Kantona Sarajevo. Pri tim izborima obezbjeđuje se odgovarajuća zastupljenost bošnjaka, hrvata i ostalih naroda sukladno nacionalnoj strukturi na području Kantona Sarajevo. Lično smatram da riječ „ poslanici“ je neadekvatan termin i da bi u to u brzoj proceduiri trebalo promijeniti i nazvati pravim imenom „zastupnici“.
Skupština KS prema Ustavu Kantona je nadležna: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Ustav Kantona; b) donosi zakone i druge propise u okviru izvršavanja nadležnosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadležnost Vlade Kantona; c) bira i razrješava Predsjednika i podpredsjednika Kantona sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; d) utvrđuje politiku i donosi programe razvoja Kantona; e) potvrđuje imenovanje Premijera, zamjenika Premijera i članova Vlade Kantona; f) osniva kantonalne i općinske sudove i utvrđuje njihove nadležnosti; g) bira sudije kantonalnih sudova sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; h) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje; i) bira zastupnike u Dom naroda Federacije sukladno Ustavu Federacije; j) odlučuje o prijenosu ovlaštenja Kantona na općine i Federaciju; k) odobrava zaključivanje ugovora i sporazuma u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodne suradnje; l) provodi istragu sukladno ovom Ustavu i posebnim propisima; m) vrši i druge poslove utvrđene federalnim propisima, ovim Ustavom i kantonalnim propisima.
Prilkom samog konstituisanja skupština bira predsjedavajućeg i dva njegova zamjenika. Skupština odlučuje glasanjem , a propisi se smatraju usvojenim ako sjednici prisustvuje najmanje 51 % zastupnika i ako je za predloženi propis glasala većina od ukupnog broja izabranih poslanika. Kad se radi o pitanjima ostvarivanja nacionalnih, socijalnih ili drugih interesa određenih grupa građana 15 % zastupnika može tražiti da se odluka donese 2/3 većinom od ukupnog broja izabranih zastupnika. Ovo je jako bitno da znaju građani koji će se eventualno kandidovati na narednim izborima, a to je da skupština odluke donosi većinom od izabranog broja zastupnika. To znači da za odluku koja može proći , odnosno biti usvojena mora glasati najmanje 23 zastupnika. Ako skupštini prisustvuje 51 % zastupnika onda faktički gotovo svi od prisutnih moraju glasati za takvu jednu odluku. Nerijetko se u praksi dešava da veći broj zastupnika odsustvuje sa sjednica, tako da se često dovode u pitanje mogućnost usvajanja određenog propisa.
U ovom tekstu se nećemo baviti nadležnostima izvršen vlastii Vlade Kantona Sarajevo, ali ćemo pažnju obratiti načinu funkcionisanja Skupštine KS. Organizacija, rad i način odlučivanja u Skupštini KS je propisana posebnim aktom koji se zove Poslovnik o radu Skupštine KS (u daljem tekstu:Poslovnik). Poslovnik se usvaja od strane Skupštine i do sada je bilo više izmjena, a sve u cilju povećanja efikasnosti i ozbiljnosti u radu Skupštine KS. Skupština KS nakon održanih izbora se saziva najkasnije 10 dana od dana nakon što nadležno organ potvrdi ovjeri i objavi izborne rezultate. Prvu sjednicu konstiturijuće skupštine mora sazvati dosadašnji predsjednik starog saziva skupštine. Ako je predsjednik spriječen sjednicu sazivaju njegovi zamjenici iz prethodnog saziva. Ako su i zamjenici nedostupni sjednicu saziva nasjtariji poslanik starog saziva odnosno onaj poslanik koga za sazivanje ovlasti 1/3 novoizabranih zastupnika. Vidimo da sazivanje prve konstituirajuće sjednice je posvećena velika pažnja. To je iz razloga što se u praksi može desiti da stari saziv skupštine koji nije dobio dalje povjerenje glasača opstruiraju zakazivanje i održćavanje konstituirajuće sjednice. Ovakvom odredbom takve destrukcije su svedene na najmanju moguću mjeru.
Da bi se Skupština KS konstituirala i organizovala Poslovnik je predvidio prvo osnivanje Klubova naroda. U prvom Ustavu su bila tri kluba: klub bošnjaka, hrvata i srba, ali kasnijim izmjenama vođeni presudom Suda u Strazburu Sejdić – Finci osniva se i četvrti klub „ klub ostalih“. Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, tog kluba naroda neće biti. Svaki klub ima predsjednika, a može imati i zamjenika. Značajna uloga Kluba naroda jeste da svaki klub bira i predlaže između svojih članova jednog kandidata za predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg skupštine KS. Nakon što se predlože skupština KS bira predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg. Svoju funkciju predsjedavajući vrši tako što obavlja redovne konsultacije sa zamjenicima. Predsjedavajući skupštine ima svoje propisane ovlasti a to su: – Predstavlja Skupštinu u zemlji i inostranstvu; – Imenuje kandidata za premijera Kantona; – Učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Skupštine; – Učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Kolegija; – Inicira stavljanje na dnevni red sjednica Skupštine, Kolegija i radnih tijela pitanja iz nadležnosti Skupštine; – Osigurava poštivanje načela i odredbi Poslovnika, stalnih radnih tijela Skupštine i Kolegija; – Osigurava realizovanje prava i dužnosti klubova naroda i klubova političkih stranaka tokom pripreme i održavanja sjednica Skupštine i Kolegija; – Osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika/zastupnika u pripremi sjednica Skupštine i Kolegija, kao i tokom sjednica; – Vodi sjednice u skladu sa principima demokratskog parlamentarizma i odredbama Poslovnika; – Potpisuje akta usvojena od Skupštine.
Osim funkcija predsjedavajućeg i zamjenika a u cilju obavljannja tehničkih poslova imenuje se i sekretar skupštine. Uloga sekretara je veoma bitrna jer on rukovodi tehničkim službama skupštine, vodi brigu o dostavi materijala, sačinjavanja zapisnik raadnih tijela skupštine i sve ono što vidimo na televiziji prilikom praćenja rada Skupština.
U cilju sto boljeg funkcionisanja Skupštine organizuje se i kolegij. Kolegij sačinjavaju predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg, predsjendici klubova zastupnika te sekretar skupštine. Kolegij ima bitnu funkciju jer na sjednicama kolegija utvrđuje dnevni red Skupštine ali i odlučuje o mnogim drugim pitanjima koja su bitna za funckcionisanj Skupštine KS. Na sjednicama se vodi zapisnik doduše u skraćenoj verziji.
Osim kolegija u skupštini KS se organizuju i klubovi zastupnika političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i samostalnih zastupnika. Uloga ovih klubova je izuzetno velika posebno u današnjim vremenima kada veći broj političkih stranaka prticipiraju u radu Skupštine. U ovim klubovima se radi ono što se u javnosti ne vidi a to je usaglašavanje stavova o svim bitnim pitanjima koje se tiču Skupštine KS. Tu se odvija ona teška rovovska borba koja se u javnosi ne vidi ali je izuzetno bitna za funkcionisanje Skupštine KS.
Ono što je također bitno u organizaciji i radu Skupštine jesu njena radna tijela. Imamo stalna radna tijela ali istovremeno imamo i privremena. Privremena radna tijela se formiraju prema potrebama, a obično radi ispitivanja teških kršenja ljudskih prava i sloboda od strane institucija i organa kantona, ispitivanje postojanja sukoba interesa od strane zastupnika te slučajeve nadzora i koordinacije djelovanja u situacijama elementtarnih nepogoda i slično.
Radna tijela se organiziraju u cilju olakšanog i kvalitetnijeg rada Skupštine KS. Nadležnost svakog radnog tijela je strogo propisana Poslovnikom, a radi obimnosti tih nadležnosti nećemo ih taksativno navoditi u ovom tekstu. Radna tijela su u stvari komisije koje su formirane Poslovnikom a članove za komisije predlaže i imenuje Skupština na jednoj od konstituirajućih sjednica. Radna tijela se imenuju iz reda zastupnika i vanjskih članova, građana koji svojim sposobnostima u profesionalnom smislu mogu povećati produktivnost rada određene komisije. Poslovnikom su predviđene sljedeće komisije: komisija za ustavna pitanja, komisija za izbor i imenovanje i administrativna pitanja, zakonodavnopravna komisija , komisija za pravdu ljudska prava i građanske slobode, komisija za privredu , ekonomsku i finansisku politiku, komisija za obrzovanje i nauku, komisija za poljoprivredu, šumarstvo vodoprivredu i prehrambenu industriju, komisija za zaštitu kulturno historijskog naslijeđa, komisija za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti, komisija za rad i socijalnu politiku, komisija za zaštitu javnog zdravlja sanitarnu zaštitu i zaštitu stanovništva, komisija za bdzžet i finansije, komisija za mlade , komisija za boračka pitanja , komisija za jednakopravnost spolova, komisija za međuparlamentarnu suradnju i komisija za sigurnost. Vidimo da gotovo ne postoji oblast za koju nije formirana komisija kao radno tijelo skupštine. Šta su to komisije i koja je njihova nadležnost ? Komisije i njihove nadležnosti su decidno propisane Poslovnikom ali u pravilu komisije raspravljaju o svim pitanjima koje od njih zatraži predsjedavajući supštine. To se posebno odnosi na pojedine zakone odnosno druge odluke koje se usvajaju od strane Skupštine, a koje su iz djelokruga rada određenog radnog tijela. Svako radno tijelo ima svog predsjedavaućeg i u saradnji sa sekretarom se sazivaju sjednice. Sjednice se održavaju u prisustvu ili sekretara ili lica koje on ovlasti da bi se mogli sačiniti izvještaji prema skupštini. Za svaku odluku koje donosi radno tijelo se glasa a odluka se donosi većinom glasova od imenovanih članova. Najbitnija komisija i komisija koja ima najviše obavez je zakonodavnopravna komisija. Ova komisija u pravilu zasjeda prije svake sjednice Skupštine KS, jer na svaki akt koji ima pravni osnov komisija mora zauzeti svoj stav. Naravno komisija ne ulazi u meritum određene stvari, ali pravni osnov usvojanog akta se detaljno razmatra. Također ova komisjija utvrđuje i prečišćene tekstove zakona ali značajnu ulogu ima i u postupcima autentičnih tumačenja. S obzirom da bi detaljnije elaboriranje rada pojednih komisija oduzelo mnogo prostora i vremena ovdje ćemo završiti sa radnim tijelima.
Ono što je jako bitno za znati jeste da Skupština KS kao opće akte donosi ustav, zakone, budžet i izvještaj o budžetu, prostorni plan kantona, poslovnik o raduskupštine, odluke i zakjljučke , deklaracije, rezolucije preporuke i smjernice i daje autentična značenja zakona i drgih akata. Osim donošenja zakona skupština usvaja dopune i izmjene svih akata koje usvaja. Ono u čemu je Poslovnik promijenjen po pitanju donošenja zakona i drugih akata jeste u ulozi zakonodavnopravne komisije. Tu je izmjena sačinjena na način da u situaciji kada zakonodavnopravna komisija zaključi da nije valjan pravni osnov određenog zakona ili akta tada, se skupština posebno izjašnjava na zaključak zakonodabnopravne komisije pa ako utvrdi da je zaključak dobio većinu, tada se taj zakon povlači iz procedure. Poslovnik je posebnu pažnju posvetio procedui donošenja zakon pa je rekao da inicijativu za donošenje zakona može pokrenuti svaki zastupnik, radno tijelo Skupštine KS, Vlada, ministarstva i ostali kantonalni organi, kantaonalna javna preduzeća i druga pravna lica, općinska vijeća , kao i građani i njihova udruženja. Inicijativa se dostavlja predsjedavajućem skupšine a ovaj to proslijeđuje zakonodavnoj pravnoj komisiji i Vladi na mišljenje. Nako što se dostave tražena mišljenja Skupština KS ili odbija i li prihvata inicijativu. Procedura usvajanja zakona u Skupštini KS je na način da se prvo usvaja nacrt zakona, a nakon provedene te procedure usvaja se prijedlog. Prije podnošenja nacrta zakona predlagač je dužan podnijeti teze a izradu zakona o kojima radi prethodne rasprave zasjeda Skupština. Zakon kad se dostavi u formi nacrta predsjedavajuća ga dostavlja radnim tijelima iz čijih oblasti je zakon , a obavezno zakonodavnopravnoj komisiji koji dostavljaju svoje izvještaje Skupštini KS. Ukoliko su mišljenja pozitivna i skupština usvoji nacrt, taj zakon se proslijeđuje u javnu raspravu. U javnoj raspravi pravo učešća imaju svi građani ustanove i institucijena na području Kantona Sarajevo. Nakon što se dostave primjedbe predlagač iste uvažava ili ne uavažava te utvrđuje prijedlog zakona koji dostavlja Skupštini KS, a ova opet prema radnim tijelima. Kada je zakon u formi prijedloga jedino se može djelovati amandmanski od strane određenog lica. Ako amandman samo u tehničkom smislu djeluje na zakon skupšttina ga na smoj sjednici može usvojiti. Ako amandma mijenja zakon u suštini tada se o istom izjašnjava Vlada, predlagač ali i radna tijela. Prilikom glasanja prvo se glasa za amandmane ako ih ima pa onda za zakon čiji sastavni dio su amandmani. U kratkim crtama smo pokušali objasniti jednu proceduru donošenja zakonskog propisa.
Osim zakona napriejd smo naveli da skupština usvaja i rezoluciju kojom se utvrđuje političko djelovanje u svim ili pojedinm ovlastima u djelokrugu skupštine , deklaraciju kojom se izražava stav skupštine o političikim pitanjima, smjernice kojim se utvrđuju obaveze vlade i kantonalnih organa uprave i dr.
Autentično tumačenje je posebna pravna radnja koju može inicirati svako fizičko ili pravn o lice na području KS, ali i svi organi i tijela Skupštine KS.Prijedlog mora biti obrazložen i potkrijepljen vjerodostojnim materijalnim činjenicama. U praksi je malo prijedloga opravdanih jer većina njih je u stvari tumačenja jednog dijela zakonskog propisa. Autentično tumačenje se daje kada norma zakona nije usklađena za postojećom praksom i u primjeni izaziva velike nesporazume. Kada se Skupštini KS dostavi prijedlog isti se upućuje zakonodavnopravnoj komisiji koja prijedlog upućuje na mišljnje nadležnom ministarsvu odnosno Vladi. Ukoliko su mišljenja pozitivna i zakonodavnopravna komisija zaključi da je prijedlog opravdan ona sačinjeva tekst autentičnog tumačenja i dostavlja ga Skupštini KS na usvajanje. U suprotnom se prijedlog odbija kao neosnovan i takvo mišljenje opet dostavlja Skupštini KS.
Sve se ovo usvaja na sjednici skupštine, a ove akte potpisuje predsjedavajuća.
Ovim tekstom smo se djelomično dotakli nadležnosti Skupština KS, mada u nekom širem elaboriranju bi se moglo i decidnije obrazložiti dejlokrug rada skupštine ali i Vlade KS.
Iz mog iskustva smatram da mnogi izabrani zastupnici prije nego što sjednu u klupe se ne upoznaju niti sa Ustavom Kantona Sarajevo niti sa Poslovnikom rada skupštine. Mnogima mandat prođe a da se ni tada ne pročitaju ovi akti. Smatram da ovo treba shvtatiti kao jedan bukvar za izabrane zvaničnike, jer samo profesionalni pristup je garancija boljeg rada i prosperitetea našeg Kantona Sarajevo.
Autor: poduzetnice.ba