ZAKON
O UPLATAMA NA JEDINSTVENI RAČUN I RASPODJELI PRIHODA
(“Sl. glasnik BiH”, br. 55/2004, 34/2007, 49/2009 i 91/2017)
I – OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom reguliše se način uplate indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi (u daljem tekstu: prihodi), za koje je odgovorna Uprava za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava), pravila za vođenje jedinstvenog računa za prikupljanje indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi, doznačavanje i raspodjela prikupljenog prihoda Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: država), Republici Srpskoj, Federaciji BiH (u daljem tekstu: entiteti) i Brčko Distriktu BiH (u daljem tekstu: Distrikt), knjigovodstvene evidencije za jedinstveni račun, informisanje u pogledu prikupljanja, doznačavanja i raspodjele prikupljenog prihoda i godišnja nezavisna eksterna revizija o prikupljanju i raspodjeli prikupljenih prihoda.
Pod pojmom “indirektni porezi” podrazumijevaju se uvozne i izvozne dadžbine, akcize, porez na dodatu vrijednost i svi drugi porezi zaračunati na robu i usluge, uključujući i poreze na promet i putarine kao što je navedeno u čl. 1. i 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” broj 44/03), u daljem tekstu: ZSIO.
Pod pojmom “ostali prihodi i takse” smatraju se prihodi od skladištenja, ležarine, novčanih kazni, prihodi od prodaje robe predate Upravi ili robe oduzete u upravnom ili prekršajnom postupku, prihodi od naplate protivvrijednosti robe koja u prekršajnom postupku nije mogla biti oduzeta, prihodi od carinske pratnje, prihodi ostvareni prodajom EUR 1 obrazaca, prihodi od iznajmljivanja, prihodi terminala, vanredni prihodi, i ostali prihodi koje ostvaruje Uprava u okviru vlastite djelatnosti.
Član 2
Ovim zakonom obezbjeđuje se prikupljanje svih prihoda navedenih u članu 1. ovog zakona, kao i saradnja između Uprave, države, entiteta i Distrikta u pogledu doznačavanja i raspodjele prikupljenih prihoda.
II – JEDINSTVENI RAČUN
Član 3
Svi prihodi za koje je odgovorna Uprava uplaćuju se na Jedinstveni račun.
Putarina u iznosu od 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva namjenskog je karaktera, a prikupljena sredstva po tom osnovu vode se na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Uprava, u ime i za račun države, entiteta i Distrikta, otvara i vodi Jedinstveni račun koji čine računi kod jedne ili više komercijalnih banaka (u daljem tekstu: banke) za prikupljanje pojedinačnih prihoda i računa i podračuna kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Račun i podračuni kod Centralne banke Bosne i Hercegovine služe za evidenciju, držanje i raspodjelu prihoda prema državi, entitetima i Distriktu (u daljem tekstu: korisnici prihoda), za držanje minimalne rezerve i za držanje i raspodjelu prihoda od putarine u iznosu od 0,25 KM za autoputeve i druge puteve.
Na račun kod Centralne banke Bosne i Hercegovine banke će svakodnevno prenositi ukupno prikupljene prihode od putarine u iznosu od 0,25 KM za autoputeve i druge puteve, kao i ostale ukupno prikupljene prihode od indirektnih poreza u zbirnom iznosu.
Uprava će sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine zaključiti ugovor o obavljanju poslova bankarskog i fiskalnog agenta u skladu sa stavom 4. ovog člana.
Član 4
Depozitni račun kod banaka služiće za naplatu i prenos na račun kod Centralne banke Bosne i Hercegovine svih prikupljenih prihoda.
Pored računa iz stava 1. ovog člana, Uprava će posebno da otvori jedan ili više računa kod komercijalnih banaka za potrebe povrata sredstava iz rezervi, a za namjene predviđene ZSIO.
Banka će elektronskim putem i svakodnevno izvještavati Upravu o svim pojedinačno izvršenim platnim transakcijama.
Uprava će, u ime korisnika prihoda, da zaključi ugovor sa bankama izabranim na osnovu tendera koji raspiše Upravni odbor, u vezi sa svakodnevnim prikupljanjem i transferom prikupljenog prihoda na jedinstveni račun kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Član 5
Uprava je odgovorna za prikupljanje, doznačavanje i raspodjelu prikupljenih prihoda korisnicima prihoda, u skladu sa važećim propisima.
Upravni odbor će da donese propis kojim se reguliše način uplate prihoda
Prikupljeni prihod dnevno se raspoređuje i doznačava na račune koje otvore korisnici prihoda u skladu sa procedurama propisanim ovim zakonom i svim dodatnim uputstvima koje donese Upravni odbor.
Član 6
Informacije Uprave o prikupljenim i raspoređenim prihodima moraju da budu transparentne za korisnike prihoda.
Informacije iz prethodnog stava treba da omoguće korisnicima prihoda da prate aktivnosti Uprave u pogledu prikupljanja, doznačavanja i raspoređivanja prihoda, kao i slučajeve eventualnih grešaka, prevara i nepravilnosti.
Informacije iz stava 1. ovog člana moraju da sadržavaju i podatke o dugovima poreskih obveznika.
Član 7
Knjigovodstveno evidentiranje iznosa duga navedenog u članu 6. stav 3. ovog zakona, Uprava vrši po pravilima koja mora da budu usklađena sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast.
Iznos duga evidentira se u knjigovodstvene knjige najkasnije narednog dana od dana prijema, odnosno izdavanja vjerodostojne knjigovodstvene isprave.
Uprava je obavezna da izvrši usklađivanje i obezbijedi da je uplaćeni iznos namijenjen za pokriće duga poreskog obveznika.
Član 8
Uprava uspostavlja knjigovodstveni sistem (poresko knjigovodstvo) koji pruža informacije o prikupljenim prihodima po vrstama prihoda, uplatiocima i iznosu duga, te podatke o doznačavanju i raspodjeli po korisnicima prihoda.
Direktor će da donese odgovarajuće propise u vezi sa prethodnim stavom.
Član 9
Prihod od putarine u iznosu od 0,25 KM za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, koji Uprava naplati, prenosi se na poseban podračun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine dva puta u tekućem mjesecu za uplate izvršene u prethodnom mjesecu, prema podacima iz mjesečnog izvještaja Uprave, na posebne podračune otvorene u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a raspodjela prihoda od putarine za autoputeve i druge puteve vrši se po metodologiji koju propisuje Upravni odbor posebnim aktom.
Prikupljeni prihod koji je na raspolaganju korisnicima prihoda je naplaćeni prihod po odbitku prihoda od putarine iz stava 1. ovog člana i minimalne potrebne rezerve koja omogućava Upravi da podmiri sve obaveze u vezi sa prihodima koje ona prikuplja (u daljem tekstu: raspoloživi iznos). Rezerva se računa kao suma povrata za sljedeći radni dan.
Prihod koji je na raspolaganju Distriktu je raspoloživi iznos po odbitku iznosa za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: preostali iznos Distrikta).
Prihod koji je na raspolaganju entitetima je raspoloživi iznos po odbitku iznosa za finansiranje institucija BiH i iznosa za Distrikt (u daljem tekstu: preostali iznos entiteta).
Raspoređeni prihod znači prihod koji je obračunat prema članu 11. ovog zakona i raspoređen je u budžet države ili budžete entiteta i Distrikta.
Korisnici prihoda obavijestiće Upravu na koje račune će im se doznačavati pripadajuća sredstva.
Pravilnik o određivanju iznosa rezerve na Jedinstvenom računu, koji omogućava Upravi da podmiri sve obaveze u vezi sa prihodima koje ona oprihoduje, donosi Upravni odbor Uprave na prijedlog direktora.
Član 10
Upravni odbor će, u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, da usvoji provedbeni akt koji propisuje sljedeće detalje za uplate koje se odnose na prihode od indirektnih poreza: oblik i sadržaj naloga za plaćanje, pravila za prenos naloga za plaćanje, procedure i pravila za primanje naloga za plaćanje i izvršavanje platnih transakcija, elemente sporazuma o računu i informacije koje je banka obavezna da dostavlja komitentima.
III – DOZNAČAVANjE I RASPODJELA PRIKUPLjENIH PRIHODA
Član 11
Raspoloživi iznos raspoređuje se korisnicima prihoda u skladu sa članom 21. stav 4. tačka i), ii), iii) i iv) ZSIO.
Raspodjela prihoda, kako je navedeno u stavu 1. ovog člana, vrši se svaki radni dan. Obračuni se prave u skladu sa članom 12, 13, 13a i 13b ovog zakona.
Ako entiteti podmire sve svoje obaveze u pogledu finansiranja međunarodnih obaveza, dio prihoda koji je obračunat za ovaj entitet u potpunosti se isplaćuje tom entitetu.
Član 12
Iznos, koji se svaki radni dan doznačava u budžet države za finansiranje institucija BiH, izračunava se kao iznos koji se pojavljuje u budžetu države za tekuću godinu pomnožen sa koeficijentom koji se dobije kada se 1 podijeli sa brojem radnih dana Uprave u tekućoj godini.
Iznos koji je doznačen u budžet države za servisiranje inostranog duga biće iznos određen u državnom budžetu za svaki entitet i Distrikt za tekuću godinu. Ministarstvo finansija i trezora obavijestiće Upravu o iznosima koji će se odbijati od dijelova preostalog iznosa entiteta i Distrikta, i kojim radnim danima će se vršiti ovo odbijanje.
Najkasnije prvog radnog dana u kvartalu, Ministarstvo finansija i trezora obezbijediće Upravi plan otplate koji je odobrio Upravni odbor.
Dijelovi iznosa iz stava 2. ovog člana doznačavaće se u državni budžet.
Obračuni dijelova prihoda za finansiranje institucija BiH vrše se na osnovu budžeta za prethodnu godinu ako budžet BiH za sljedeću godinu nije prihvaćen do kraja prethodne fiskalne godine. Kada je budžet za tu fiskalnu godinu prihvaćen, Uprava počinje da doznačava u budžet države udjele izračunate u skladu sa stavom 1. ovog člana. Uprava će da izvrši korekcije ranije prebačenih iznosa u skladu sa budžetom države za tekuću godinu.
Član 13
(1) Udio Distrikta u preostalom iznosu Distrikta utvrđuje se primjenom koeficijenta na način predviđen stavovima 2-7. ovog člana (u daljnjem tekstu: koeficijent doznačavanja Distrikta).
(2) Koeficijent doznačavanja Distrikta će za 2007. godinu iznositi 3,55%.
(3) Za svaku narednu godinu nakon 2007. godine, koeficijent doznačavanja Distrikta obračunava se u skladu sa stavovima 3-7. ovog člana, na osnovu podataka o registrovanim licima u Distriktu i u BiH, koji se vode u evidenciji o jedinstvenim matičnim brojevima Ministarstva civilnih poslova BiH (u daljnjem tekstu: CIPS podaci), koje će Ministarstvo civilnih poslova BiH dostavljati Odjeljenju za makroekonomske analize Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: OMA) najkasnije do posljednjeg radnog dana u decembru za svaku godinu nakon 2007. godine.
(4) Koeficijent Distrikta za svaku narednu godinu nakon 2007. godine utvrđuje se na osnovu udjela Distrikta u CIPS podacima o licima registrovanim u BiH nakon što se navedeni udio uveća za 29,3%, (u daljnjem tekstu: usklađeni udio Distrikta).
(5) Usklađeni udio Distrikta dijeli se brojem registrovanih lica u BiH na osnovu CIPS podataka (u daljnjem tekstu: korigovani udio Distrikta).
(6) Ako je korigovani udio Distrikta niži od koeficijenta doznačavanja navedenog u stavu 2. ovog člana, onda će koeficijent doznačavanja Distrikta za narednu godinu iznositi 3,55%.
(7) Ako je korigovani udio Distrikta veći od koeficijenta doznačavanja navedenog u stavu 2. ovog člana, onda će korigovani udio Distrikta predstavljati koeficijent doznačavanja Distrikta za narednu godinu.
Član 13a
(1) Izuzetno od odredaba člana 13. ovog Zakona, za godine od 2007. do uključivo 2011. godine, ukupan iznos prihoda koji se za svaku godinu raspodjeljuju Distriktu ne smije biti manji od 124 miliona KM.
(2) Prvog radnog dana nakon 20. decembra svake godine, Uprava je dužna OMA-i dostaviti sve podatke o iznosu raspodijeljenih prihoda, koji će biti tekući za navedeni datum.
(3) Ako je iznos prihoda raspodijeljenih Distriktu za tekuću godinu, na osnovu procjena OMA u skladu sa stavom 2. ovog člana, manji od 124 miliona KM, razliku u iznosu prihoda raspodijeljenih Distriktu nadoknađuju entiteti iz preostalog iznosa entitetâ u razmjeri dvije trećine Federacija i jednu trećinu Republika Srpska.
(4) Najkasnije u roku od tri radna dana nakon 20. decembra svake godine, Uprava će obavještavati entitete o razlici u raspodijeljenim prihodima iz stava 3. ovog člana, te iznosima koji će se odbiti od preostalog iznosa enitetâ.
(5) Posljednjeg radnog dana svake godine, Uprava će dostaviti OMA-i sve podatke o ukupnim prihodima raspodijeljenim Distriktu za tekuću godinu. Uprava će izvršiti korekciju svakog viška u iznosu prihoda raspodijeljenih Distriktu nastalog na osnovu stava 3. ovog člana.
Član 13b
(1) Udjeli entitetâ u preostalom iznosu entitetâ izračunavaju se kao preostali iznos pomnožen određenim koeficijentom (u daljnjem tekstu: koeficijent doznačavanja entitetâ).
(2) Koeficijent doznačavanja entitetâ utvrđuje se kao odnos suma krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodatu vrijednost za robu i usluge na teritoriji datog korisnika prihoda i suma krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodatu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje su unesene u evidenciju Uprave za isti period. Informacija o krajnjoj potrošnji unosi se u evidenciju Uprave na osnovu prijava poreza za koji obveznik nema pravo povrata, posebno za svaku stopu poreza na dodatu vrijednost.
(3) Krajnja potrošnja koja se utvrđuje iz prijava za porez na dodatu vrijednost iz stava 2. ovog člana definiše se kao porez na dodatu vrijednost za koji poreski obveznik nema pravo na povrat.
(4) Upravni odbor će donijeti provedbene akte o izračunavanju koeficijenta doznačavanja entitetâ.
Član 14
Prihodi za koje je Uprava nadležna, a koji su naplaćeni do 31.12. fiskalne godine, smatraće se kao prihodi prikupljeni u toj fiskalnoj godini.
Prihodi, naplaćeni poslije 31.12. tekuće fiskalne godine, smatraće se prihodima naredne fiskalne godine.
IV – KNjIGOVODSTVENI SISTEM
Član 15
Uprava je obavezna da uspostavi i održava svoj kontni plan i standardne budžetske klasifikacije, koje se koriste za evidentiranje i izvještavanje o finansijskim transakcijama. Kontni plan sastoji se od razvrstavanja po sredstvima i obavezama, prihodima i rashodima. Svrstavanje treba da bude tako da detaljno pruža potrebne informacije korisnicima.
Uprava uspostavlja potrebne knjigovodstvene evidencije za račune kod Centralne banke Bosne i Hercegovine i za svaki račun kod banaka u skladu sa članom 8. ovog zakona.
Član 16
Svi uplaćeni iznosi usklađivaće se sa obračunatim obavezama obveznika odmah prvog radnog dana nakon što je Uprava obaviještena o uplati, osim u slučaju više sile i nepredviđenih okolnosti. Nepredviđena okolnost u ovom kontekstu je nepredvidiv ili nekontrolisan tok događaja na koje Uprava nema uticaja, kao i nedostatak ili netačna ili nedovoljna informacija koju pruža platilac ili banka.
Član 17
Uprava utvrđuje nenaplaćene dugove u skladu sa pravilima iz člana 7. ovog zakona.
Ako nenaplaćeni dug ne može da se odredi kako je navedeno u stavu 1. ovog člana, Uprava utvrđuje taj dug kada bude moguće obračunati iznos duga. Evidentiranje duga vrši se odmah nakon donošenja prve odluke u postupku, kojom se dužnik obavještava o dugu. Datum evidentiranja duga je datum donošenja te odluke.
Član 18
Uprava vodi evidenciju uplata (privremeni račun) koje privremeno ne može da uskladi zbog grešaka, nedostatka informacija, itd. Uprava je obavezna da dokaže da je svaki iznos prenesen na privremeni račun, isto kao što je obavezna da uskladi sve iznose koji su preneseni na privremeni račun.
Član 19
Kada je potrebno da se obezbijedi korektno knjigovodstveno evidentiranje i izmirenje iznosa korisnicima prihoda, Uprava će da sravni stanje u knjigovodstvu.
Uprava će da otkloni svaku razliku koju pokaže sravnjenje stanja u knjigovodstvu.
Član 20
Uprava će da predoči za reviziju dokumenta koja potvrđuju prikupljene, doznačene i raspoređene prihode za koje je odgovorna.
Uprava je dužna da dokumenta čuva najmanje pet kalendarskih godina, računajući od kraja fiskalne godine na koju se dokumenta odnosi.
V – INFORMACIJE O PRIKUPLjENIM PRIHODIMA
Član 21
Uprava će za potrebe korisnika da priprema mjesečni izvještaj o prihodu, nakon što se konsoliduju knjigovodstvene aktivnosti za mjesec koji je u pitanju. Izvještaj će da pokaže sve uplate prihoda i povrate, prema izvorima prihoda. U izvještaju se navodi ukupna suma iznosa koji su preneseni na privremeni račun do kraja mjeseca.
Izvještaj o prihodu pokazaće kako je iznos koji je naveden u izvještaju raspoređen korisnicima prihoda.
Uprava će da objasni i raspravi svaku razliku između prihoda koji se raspoređuje svakodnevno i prihoda raspoređenog kako je navedeno u mjesečnom izvještaju.
Član 22
Ako se u izvještaju o prihodu utvrdi da je manje prihoda uplaćeno korisniku, Uprava treba da uplati taj manje uplaćeni dio iznosa tom korisniku i to odmah nakon što se Upravi ukaže na tu grešku.
Ako se u izvještaju o prihodu utvrdi da je korisniku uplaćeno više prihoda, Uprava traži od korisnika povrat tog iznosa i to odmah nakon što se ukaže na tu grešku.
Korekcije prethodnih poravnanja evidentiraju se u knjigovodstvu i navode u izvještaju o prihodima za mjesec u kojem se dogodila navedena ispravka.
Član 23
Uprava obezbjeđuje spisak svih uplata, od i prema fizičkim ili pravnim licima čija se identifikacija utvrđuje na osnovu identifikacionog broja koji koristi Uprava.
Član 24
Za potrebe korisnika prihoda, Uprava priprema mjesečni izvještaj o dugovima nakon konsolidovanja mjesečnog knjigovodstva.
Izvještaj o dugovima predstavlja saldo na kraju mjeseca kao saldo sa početka mjeseca uvećan za dugove utvrđene tokom mjeseca, umanjen za uplate ili otpisane iznose u vezi dugova koji su utvrđeni u prethodnom mjesecu.
Pojedinačni dugovi ispod 25.000 KM mogu da se navedu u izvještaju o dugovima kao jedna suma. Broj takvih slučajeva treba navesti u ovom izvještaju
Informacija sadrži identifikacioni broj, naziv i adresu dužnika kao i dug i datum knjiženja.
Član 25
Uprava dostavlja korisnicima prihoda izvještaj o prihodu i izvještaj o dugovima najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Član 26
Narednog mjeseca nakon svakog kvartala Uprava dostavlja korisnicima prihoda kvartalni izvještaj koji sadrži opis pojedinačno otkrivenih predmeta prevare i nepravilnosti u iznosu preko 10.000 KM prihoda.
Po mogućnosti, Uprava obezbjeđuje sljedeće podatke:
– Počinioca prevare ili nepravilnosti i njegov identifikacioni broj;
– Vrstu prevare i/ili nepravilnosti;
– Iznos i vrstu prihoda;
– Robu koja je uključena (gdje odgovara);
– Kratak opis načina prevare ili nepravilnosti;
– Vrstu provjera koje su dovele do otkrića prevare i/ili nepravilnosti;
– Fazu do koje se došlo u postupku, uključujući i koliko je uplaćeno duga ako je već postignut dogovor o tome;
– Mjere koje su poduzete ili predviđene za sprečavanje ponavljanja ovog slučaja prevare i/ili nepravilnosti koje su već otkrivene;
– Saldo naplaćen tokom prethodnog kvartala;
– Iznose naplaćene tokom danog kvartala;
– Ispravke baze (korekcije/brisanja) tokom danog kvartala;
– Otpisane iznose;
– Postignut stepen administrativnog i sudskog postupka; i
– Utvrditi saldo utajenih prihoda na kraju predmetnog kvartala.
Korekcije predmeta koje su već evidentirane navode se u kvartalnom izvještaju.
Član 27
Uprava priprema godišnji izvještaj koji sadrži sve sažete prikaze o prihodu raspoređenom svakom korisniku. Ovaj izvještaj dostavlja se korisnicima prihoda najkasnije 1.aprila naredne godine.
Najkasnije dva mjeseca nakon što prime godišnji izvještaj, korisnici prihoda informišu Upravu o svojim zapažanjima. Poslije 31.12. naredne fiskalne godine, dalje korekcije više se ne unose u godišnje evidencije.
Član 28
Putem posebnog godišnjeg izvještaja, Uprava informiše korisnike o detaljima i rezultatima kontrola i o svim drugim podacima i pitanjima koja se tiču prikupljanja prihoda. Ovaj izvještaj dostavlja se korisnicima prihoda najkasnije 1.aprila naredne godine.
Član 29
Nakon konsultacija sa korisnicima prihoda, Uprava priprema izvještaje prema ovom zakonu.
Korisnici prihoda obavještavaju Upravu o institucijama koje su ovlaštene za prijem izvještaja propisanih ovim zakonom.
Uprava dostavlja izvještaje nadležnim institucijama.
VI – PRELAZNE ODREDBE
Član 30
Do otvaranja računa kod banaka u skladu sa članom 4. ovog zakona, Uprava može da angažuje banke koje trenutno vode platne procedure za Ministarstvo finansija i Trezor Republike Srpske i Federacije BiH i za Distrikt Brčko.
Član 31
Sve uplate na jedinstveni račun dijele se na sumu za uplatu poreza na promet uključujući i naknade za željeznicu u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: iznos poreza na promet) i sumu za uplatu ostalih prihoda (u daljem tekstu: privremeni preostali iznos) koje prikuplja Uprava. Uprava će da obavještava entitete o iznosu poreza na promet i privremenom preostalom iznosu.
Član 32
Nakon što jedinstveni račun postane operativan, ali prije stupanja na snagu zakona iz člana 23. ZSIO, primjenjuje se član 21, stav 3.tačke (ii) i (iii) ZSIO, osim što će se udio privremenog preostalog iznosa i iznosa poreza na promet koji se doznačava entitetima i Distriktu određivati njihovim udjelom u krajnjoj potrošnji, po saznanju iz podataka o porezu na promet.
Iznos koji se doznačava državnom budžetu u skladu sa član 21. stav 3. tačka (i) ZSIO, stupa na snagu 1. januara 2005. godine.
Član 33
Udjeli entiteta i Distrikta u privremenom preostalom iznosu izračunavaju se kada privremeni preostali iznos pomnoži određenim koeficijentom (u daljem tekstu: koeficijent privremenog izdvajanja). Koeficijent privremenog izdvajanja dobije se kada se stavi u odnos suma prometa robe i usluga za krajnju potrošnju koja je prodana na teritoriji datog korisnika i suma prometa robe i usluga koja je prodata na teritoriji Bosne i Hercegovine prema evidencijama entiteta i Distrikta o prikupljenom porezu na promet za isti period.
Uprava za indirektno oporezivanje će posebnim propisom da utvrdi kriterijume za raspodjelu prihoda na niže nivoe u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Iznos prometa (u KM) robe za krajnju potrošnju izračunava se na osnovu prikupljenog poreza na promet umanjenog za povrate i ispravke, uzimajući u obzir sumu poreza na promet evidentiranog po niskoj stopi i sumu poreza na promet evidentiranog po visokoj stopi u knjigovodstvu entiteta i Distrikta.
Upravni odbor donijeće provedbene akte o izračunavanju koeficijenta privremenog izdvajanja.
Član 34
U skladu sa članom 35. ZSIO, kontrolu poslovanja Uprave vrši nezavisno spoljno stručno tijelo (u daljem tekstu: Spoljna nezavisna revizija).
Spoljnoj nezavisnoj reviziji omogućava se pristup svim dokumentima o prikupljanju, doznačavanju i raspodjeli prihoda kao i svim ostalim zadacima koje Uprava obavlja.
Član 35
Spoljna nezavisna revizija može na licu mjesta da preduzima inspekcijske mjere. O ovoj inspekciji Spoljna nezavisna revizija blagovremeno informiše Upravu.
Službenici Uprave mogu da učestvuju u tim inspekcijskim mjerama.
Član 36
Spoljna nezavisna revizija priprema izvještaj o izvršenoj kontroli.
Izvještaj treba da sadrži:
– imena revizora;
– period(e) kada se vršila revizija;
– finansijsku godinu za koju je izvršena revizija;
– područja odgovornosti Uprave koja su kontrolisana;
– ako ima, navesti razlike otkrivene revizijom; i
– preporuke za poboljšanje postupka revizije, ako treba.
Uprava je dužna da Spoljnoj nezavisnoj reviziji dostavi svoj pisani komentar, čak i ako nema primjedbi, u roku od 30 dana od dana prijema izvještaja.
Spoljna nezavisna revizija unosi u izvještaj sve komentare Uprave.
Spoljna nezavisna revizija dostavlja izvještaj Upravnom odboru.
VII – ZAVRŠNE ODREDBE
Član 37
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 1.jula 2004. godine. Ako ovaj zakon stupi na snagu nakon navedenog datuma, primjenjivaće se od prvog dana narednog mjeseca od mjeseca kada je stupio na snagu.
Zakon će se objaviti u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta BiH.
Član 38
Podzakonske akte za sprovođenje ovog zakona direktor i Upravni odbor donijeće u roku 20 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda
(“Sl. glasnik BiH”, br. 34/2007)
Član 5
Ovaj Zakon stupa na snagu nakon objavljivanja u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine ili 1. juna 2007. godine, zavisno od toga šta nastupi kasnije.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda
(“Sl. glasnik BiH”, br. 49/2009)
Član 5
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda
(“Sl. glasnik BiH”, br. 91/2017)
Član 5
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjivaće se od prvog radnog dana mjeseca koji slijedi nakon njegovog stupanja na snagu.
