ZAKON
O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
(“Sl. glasnik RS”, br. 93/2006, 86/2007, 14/2010, 5/2012 i 58/2019 i “Sl. glasnik BiH”, br. 16/2020 – odluka US BiH)
I – OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se: planiranje, zaštita, uređenje, korišćenje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa.
(2) Poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Značenje izraza
Član 2
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
– “poljoprivredno zemljište” jeste zemljište koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i zemljište koje je odgovarajućim planskim aktima namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju;
– “uređenje poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera kojima se realizuju prostorno-planski dokumenti (prostorni i urbanistički planovi i osnove), postupkom komasacije i melioracije, da bi se poboljšali prirodni i ekološki uslovi na poljoprivrednom zemljištu;
– “zaštita poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera koje se preduzimaju radi trajnog obezbjeđenja prirodnih funkcija zemljišta, korišćenja zemljišta u skladu sa njegovom namjenom, očuvanja i unapređivanja namjenskog korišćenja zemljišta;
– “komasacija” je kompleks planskih, organizacionih, pravnih, ekonomskih i tehničkih mjera koje se sprovode radi poboljšanja prirodnih i ekoloških uslova na zemljištu;
– “melioracija” su skup različitih mjera koje se sprovode da bi se popravile fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta, kao i stvaranje i održavanje optimalnog vodno-vazdušnog režima zemljišta, radi obezbjeđenja povoljnih uslova za rast i razvoj gajenih biljaka i postizanje stabilnih prinosa;
– “navodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se blagovremeno i kontinuirano dovodi voda u poljoprivredno zemljište radi dobijanja visokih i stabilnih prinosa poljoprivrednih kultura;
– “odvodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se vrši odvođenje suvišnih površinskih podzemnih voda sa poljoprivrednog zemljišta i redovna primjena određenih mjera koje omogućavaju neprekidno efikasan rad svih objekata i uređaja u odvođenju suvišnih voda;
– “plodnost zemljišta” je sposobnost zemljišta da omogući zadovoljavajuće gajenje usjeva uz minimalno korišćenje đubriva;
– “degradacija” je poseban oblik oštećenja zemljišta koji se manifestuje kroz kvarenje strukture, zbijanje i odnošenje površinskom erozijom plodnog sloja zemljišta usljed nepravilne obrade, neadekvatnog načina korišćenja i gole sječe;
– “erozija” je promjena površinskog sloja zemljišta koja nastaje kao posljedica djelovanja kiše, snijega, mraza, temperaturnih razlika, vjetra, tekućih voda i antropogenih faktora;
– “opasne i štetne materije u zemljištu” jesu grupe neorganskih i organskih jedinjenja, koja obuhvataju toksične, korozivne, zapaljive, samozapaljive i radio-aktivne proizvode i otpad u čvrstvom, tečnom ili gasovitom agregatnom stanju i koja imaju opasne i štetne uticaje na zemljište, vodu, zdravlje biljaka, životinja i ljudi.
Poljoprivredno zemljište
Član 3
(1) Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, kao i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim osobinama može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog zakona smatraju se i zemljišta kojima je planskim aktima Republike Srpske (u daljem tekstu: Republike), opština i gradova određena druga namjena, sve dok se za ta zemljišta u postupku privođenja planiranoj namjeni ne plati naknada za promjenu namjene u skladu sa ovim zakonom.
(3) Minirano poljoprivredno zemljište, kao i zemljište za koje se opravdano sumnja da je minirano, smatra se poljoprivrednim zemljištem od dana njegovog deminiranja.
Obradivo zemljište
Član 4
(1) Obradivim poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
(2) Pod obradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijeva se i zemljište u inundacijama (zemljišta između nasipa za odbranu od voda i vodotoka rijeka).
Poljoprivredno zemljište koje je određeno za građevinsko zemljište
Član 5
Poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko zemljište do privođenja planiranoj namjeni koristi se za poljoprivrednu proizvodnju.
II – PLANIRANjE
Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 6
(1) Radi racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta za konvencionalnu proizvodnju i proizvodnju “u integralnom lancu za hranu”, unapređivanja životne sredine, kao i rejonizacije poljoprivredne proizvodnje, donose se kao planski dokument Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta donose se za teritoriju Republike (u daljem tekstu: Osnova Republike) i opštine, odnosno grada (u daljem tekstu: Osnova opštine).
(3) Osnove Republike i opštine, prostorni, urbanistički i ostali planovi moraju biti međusobno usaglašeni.
Osnova Republike
Član 7
Osnovom Republike uređuju se namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Osnova za teritoriju opštine
Član 8
Osnovom za teritoriju opštine uređuju se: namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), površine koje treba urediti radi racionalnije poljoprivredne proizvodnje (melioracija, komasacija i sl.), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se navodnjavaju ili se mogu navodnjavati, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Odluka o izradi osnove
Član 9
(1) Odluku o izradi Osnove Republike donosi Vlada Republike Srpske.
(2) Odluku o izradi Osnove opštine donosi Skupština opštine, nakon prethodno pribavljene saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Odluka o izradi Osnove Republike, odnosno Osnove opštine priprema se prema programu za izradu osnove i sadrži podatke o: cilju donošenja osnove, području koje je obuhvaćeno osnovom, roku izrade osnove, periodu na koji se donosi osnova, izvorima sredstava za izradu osnove, mjestu održavanja javnog uvida i druge podatke.
(4) Osnove Republike donose se na period do 20 godina, a Osnove opštine na period do deset godina.
(5) Odluka o izradi Osnove Republike objavljuje se u “Službenom glasniku Republike”, a Osnove opštine u službenom glasilu opštine.
Program za izradu osnove
Član 10
(1) Program za izradu Osnove Republike donosi Ministarstvo, a program za izradu Osnove opštine, donosi skupština jedinice lokalne samouprave uz saglasnost Ministarstva.
(2) Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar) donosi pravilnik kojim se propisuje sadržaj, način izrade i donošenja programa za izradu osnove.
Izrada osnove
Član 11
Osnovu Republike, odnosno opštine može da izrađuje preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u registar poslovnih subjekata za obavljanje ove djelatnosti i ako ima najmanje tri zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, od kojih najmanje jedno lice ima zvanje doktor nauka iz oblasti nauka o poljoprivrednom zemljištu i radno iskustvo od najmanje tri godine na tim poslovima.
Stručna kontrola osnove
Član 12
(1) Prije podnošenja prijedloga Osnove Republike, odnosno opštine, organu nadležnom za njeno donošenje, osnova podliježe stručnoj kontroli i daje se na javni uvid.
(2) Stručna kontrola obuhvata provjeru usklađenosti osnove sa odlukom i programom za izradu osnove i provjeru usklađenosti osnove sa zakonom, standardima i normativima i ostalim propisima donesenim na osnovu zakona.
(3) Stručnu kontrolu Osnove Republike obavlja komisija, koju obrazuje ministar.
(4) Stručnu kontrolu Osnove opštine vrši komisija, koju obrazuje skupština opštine.
(5) O izvršenoj stručnoj kontroli iz st. 3. i 4. ovog člana sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenoj kontroli, sa svim primjedbama i stavovima o svakoj primjedbi.
(6) Izvještaj iz stava 5. ovog člana dostavlja se nosiocu izrade osnove, koji je dužan da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja postupi prema datim primjedbama.
Javni uvid
Član 13
(1) Izlaganje osnove na javni uvid vrši se poslije izvršene stručne kontrole.
(2) Osnova Republike daje se na javni uvid oglašavanjem u dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji cijele Republike, a Osnova opštine oglašava se u jednom listu koji je dostupan na cijeloj teritoriji te opštine i traje 30 dana od dana oglašavanja.
(3) O izvršenom javnom uvidu sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenom javnom uvidu, sa svim primjedbama i stavovima prema svakoj primjedbi.
(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana sastavni je dio obrazloženja osnove.
Nadležnost za donošenje osnove
Član 14
(1) Vlada Republike Srpske donosi Osnovu Republike koja se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
(2) Osnovu za opštinu donosi skupština opštine, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i ona se objavljuje u službenom glasilu opštine.
(3) Opštine su dužne da Ministarstvu obavezno dostave jedan primjerak Osnova opštine u elektronskom obliku.
Sprovođenje osnove
Član 15
(1) Za sprovođenje Osnove Republike donosi se srednjoročni program zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi Ministarstvo.
(3) Za sprovođenje Osnove opštine donosi se godišnji program radova zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(4) Program iz stava 3. ovog člana donosi organ nadležan za donošenje osnove.
(5) Programom iz st. 1. i 3. ovog člana utvrđuje se vrsta i obim radova koje treba izvršiti u periodu za koji se program donosi, predračun radova, dinamika izvođenja radova i ulaganja sredstava.
Vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu
Član 16
(1) U svrhu vođenja informacionog sistema o poljoprivrednom zemljištu, odnosno zemljišnog informacionog sistema (ZIS), Ministarstvo vodi podatke o zemljišnom pokrivaču, načinu korišćenja, pedološkim i bonitetnim osobinama, potencijalnoj eroziji, plodnosti zemljišta, promjeni namjene, pogodnosti za uzgoj određenih kultura, površinama poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike datim u zakup i koncesiju, monitoringu, degradaciji i druge podatke o stanju poljoprivrednog zemljišta.
(2) U vođenju evidencije o poljoprivrednom zemljištu Ministarstvo ostvaruje saradnju sa organom nadležnim za imovinsko-pravne poslove i institucijama u čijoj nadležnosti je prikupljanje i obrada podataka navedenih u stavu 1. ovog člana.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja
Član 16a
(1) Radi očuvanja namjenskog i racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, sprečavanja korišćenja u nepoljoprivredne svrhe, proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korišćenja i zaštite životne sredine, vrši se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja.
(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:
a) degradacija,
b) kontaminacija,
v) erozija,
g) promjena namjene zemljišta.
(3) U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja vrši se:
a) utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta i
b) trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta koji obuhvataju određene parametre zemljišta (u daljem tekstu: monitoring zemljišta), sa ciljem prikupljanja informacija o promjenama stanja i karakteristikama zemljišta, te identifikaciji oblika i intenziteta oštećenja zemljišta.
(4) Monitoring zemljišta obavlja referentna institucija koju ovlasti Ministarstvo.
(5) Ministar, uz saglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine, donosi pravilnik kojim se propisuje metodologija za uspostavljanje i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.
III – ZAŠTITA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Zabrana ispuštanja i odlaganja opasnih i štetnih materija
Član 17
(1) Zabranjeno je ispuštanje i odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje.
(2) Zabranjena je nepravilna upotreba mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja koja se odražava na prisustvo opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu, na poljoprivrednom bilju, u podzemnim vodama i vodotocima.
(3) Ministarstvo utvrđuje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite na osnovu međunarodnih i domaćih normativa i na osnovu pribavljenog mišljenja naučne stručne institucije, normative o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje i o metodama ispitivanja prisustva ovih materija.
Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje
Član 18
(1) Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje može da vrši preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u registar poslovnih subjekata za obavljanje te djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(2) Ovlašćena organizacija iz stava 1. ovog člana podnosi Ministarstvu izvještaje o rezultatima ispitivanja i utvrđivanja.
Dekontaminacija i saniranje poljoprivrednog zemljišta
Član 19
(1) Ako se, ispuštanjem opasnih i štetnih materija u količini većoj od dozvoljene, zagadi poljoprivredno zemljište, tada onaj ko je prouzrokovao štetu snosi troškove radova na dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljišta.
(2) Pod kontaminacijom zemljišta, iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva se unošenje u zemljište različitih čvrstih, tečnih i gasovitih otpadnih materija, kao i radioaktivnih materija, koje dovode do neuslovnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, kao i do akumulacije opasnih i štetnih materija u zemljištu i poljoprivrednom bilju.
Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine mineralnih đubriva i pesticida
https://advokat-prnjavorac.com
Član 20
(1) Radi zaštite i očuvanja hemijskih i bioloških svojstava poljoprivrednog zemljišta i obezbjeđenja pravilne upotrebe mineralnih i organskih đubriva i pesticida, vlasnik, odnosno korisnik minimalno jednog hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, koji je upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, obavezan je da vrši kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida najmanje svake četiri godine.
(2) Utvrđivanje stanja i kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida iz stava 1. ovog člana može da vrši organizacija, preduzeće i ustanova koja ima odgovarajuću opremu i stručne kadrove i koju ovlasti Ministarstvo.
(3) Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida vrši se pod uslovima, na način i prema metodama utvrđenim posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.
(4) Ministarstvo propisuje bliže uslove u pogledu opreme i stručnih kadrova za obavljanje poslova kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida.
(5) Organizacija, preduzeće i ustanova iz stava 3. ovog člana dužna je da uz izvještaj o rezultatima ispitivanja daje i preporuku za upotrebu pojedinih vrsta mineralnih i organskih đubriva, kao i mjere za poboljšanje hemijskih i bioloških svojstava zemljišta.
Protiverozivne mjere na poljoprivrednom zemljištu
Član 21
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od štetnog dejstva erozije i bujica, na erozivnom području preduzimaju se protiverozivne mjere.
(2) Protiverozivne mjere u smislu ovog zakona su:
a) privremena ili trajna zabrana preoravanja livada i pašnjaka i ostalih površina radi njihovog pretvaranja u oranice sa jednogodišnjim usjevom,
b) uvođenje plodosmjena,
v) gajenje višegodišnjih zasada,
g) izgradnja specifičnih građevinskih objekata,
d) način obrade zemljišta,
đ) podizanje i gajenje poljozaštitnih šumskih pojaseva ili sađenje višegodišnjih drvenastih biljaka,
e) zabrana napasanja stoke na određeno vrijeme ili ograničavanje broja grla koja se mogu puštati na određene površine,
ž) zabrana sječe šuma i šumskih zasada iznad ugroženih parcela,
z) i druge mjere.
(3) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta u erozivnim područjima Republike dužni su da primijene mjere iz stava 2. ovog člana.
Nadležnost za sprovođenje protiverozivnih mjera
Član 22
Primjenu, kontrolu i sprovođenje protiverozivnih mjera iz člana 21. ovog zakona vrši nadležni organ lokalne samouprave.
Obaveze opštine u sprovođenju protiverozivnih mjera
Član 23
Prilikom utvrđivanja protiverozivnih mjera i njihovog sprovođenja, jedinica lokalne samouprave će obezbijediti:
a) da se dosljedno preduzimaju protiverozivne mjere iz čl. 21. i 22,
b) da se svake godine preduzmu protiverozivne biološke mjere na najmanje četiri odsto novih površina od ukupnih površina napadnutih, podložnih ili ugroženih erozijom.
Troškovi sprovođenja protiverozivnih mjera
Član 24
Troškove sprovođenja protiverozivnih mjera snose pravna i fizička lica čije se zemljište štiti ovim mjerama, ako zakonom nije drukčije određeno.
Poljska šteta
Član 25
(1) Zabranjeno je uništavanje i oštećenje usjeva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo oštećenje na poljoprivrednom zemljištu (u daljem tekstu: poljska šteta).
(2) Zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu.
(3) Jedinica lokalne samouprave propisuje mjere za zaštitu od poljske štete i spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu.
(4) Korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su da se uzdržavaju od radnji kojima se pričinjava poljska šteta na poljoprivrednom zemljištu, a vlasnici, odnosno držaoci stoke dužni su da obezbijede da stoka ne pričinjava štetu na poljoprivrednom zemljištu.
Zaštita usjeva od mraza, grada, požara
Član 26
Jedinica lokalne samouprave može propisati i mjere za zaštitu usjeva na poljoprivrednom zemljištu od mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda.
Zabrana korišćenja obradivog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
Član 27
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe vrši se u skladu sa sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ukoliko za određeno područje nije donesen sprovedbeni dokument prostornog uređenja ili nije predviđeno njegovo donošenje, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase vrši se u skladu sa lokacijskim uslovima, samo za izgradnju:
a) objekata za koje lokacijske uslove izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva,
b) objekata koji su u funkciji poljoprivredne proizvodnje i
v) individualnih stambenih i pomoćnih objekata u okviru poljoprivrednog gazdinstva na tom području.
(3) U toku izrade dokumenata prostornog uređenja Ministarstvo daje smjernice, mišljenja i sugestije na planska rješenja, tako da:
a) prije utvrđivanja nacrta dokumenata iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo učestvuje na javnoj raspravi na kojoj se razmatra prednacrt dokumenta u skladu sa propisom o uređenju prostora i građenju,
b) prije utvrđivanja prijedloga dokumenata iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo učestvuje na javnoj raspravi na kojoj se razmatra stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na nacrt dokumenta koji je bio na javnom uvidu, u skladu sa propisom o uređenju prostora i građenju.
(4) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta V, VI, VII i VIII katastarske, odnosno bonitetne klase, vrši se u skladu sa strateškim i sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja, odnosno lokacijskim uslovima.
(5) Zbog umanjenja vrijednosti i gubitka poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg interesa, plaća se naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu sa ovim zakonom.
Zabrana promjene katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta
Član 28
(1) Ministarstvo daje ili odbija saglasnost za promjenu katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta na osnovu zahtjeva Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove uz koji se prilaže sljedeća dokumentacija:
a) prepis zapisnika o utvrđivanju ispunjenosti uslova za promjenu katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta, koji je sačinjen u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
b) kopija izvoda iz javne evidencije o nepokretnostima za parcelu za koju se traži saglasnost,
v) kopija zahtjeva stranke i
g) foto-dokumentacija parcele za koju se traži saglasnost.
(2) Zabranjena je promjena katastarskih kultura i katastarskih klasa poljoprivrednog zemljišta radi njegovog korišćenja u nepoljoprivredne svrhe.
(3) Zabranjeno je administrativno mijenjanje katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta u postupku uplanjenja i građenja objekata, a da prethodno nije sproveden postupak promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa ovim zakonom.
Postupanje nadležnog organa u slučaju promjene katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta
Član 29
(1) Kada nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku izdavanja poljoprivredne saglasnosti, utvrdi da je izmijenjena kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, a da prethodno nije sproveden postupak promjene namjene u skladu sa ovim zakonom, dužan je da uzme prethodno stanje katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta kao osnov za obračun naknade.
(2) Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave nema raspoložive podatke potrebne za utvrđivanje prethodnog stanja katastarske kulture i klase, zatražiće od stranke da podnese zahtjev za utvrđivanje prethodnog stanja katastarske kulture i klase na predmetnom zemljištu nadležnom organu za imovinsko-pravne poslove, da bi se moglo izvršiti obračunavanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa ovim zakonom.
(3) Prethodno stanje iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuje se ukoliko je izvršena promjena kulture i klase poljoprivrednog zemljišta nakon 1980. godine.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 30
(1) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona smatra se svako korišćenje poljoprivrednog zemljišta za izgradnju naselja, industrijskih, energetskih i rudarskih objekata, željezničkih pruga, puteva, vodnih akumulacija, pošumljavanje ili drugi radovi kojima se trajno onemogućava korišćenje tog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina i izvođenje radova na odlaganju jalovine, pepela, šljake, šljunka, kamena, kao i opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu na određeno vrijeme, nakon čega je korisnik dužan da rekultiviše zemljište u skladu sa projektom rekultivacije.
(3) Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva sistem tehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera i postupaka kojim se narušeno zemljište privodi namjeni u skladu sa projektom rekultivacije.
(4) Projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta treba da sadrži: postupak skidanja i čuvanja humusnog sloja, udaljenost od susjednih parcela, dubinu do koje je dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina, postupak biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, rokove izvođenja pojedinih faza biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, dinamiku privođenja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji ili drugoj namjeni, hidrotehničke radove kojima se uspostavlja prvobitni vodni režim u zemljištu, postupak i rok ispitivanja opasnih i štetnih materija u rekultivisanom zemljištu i finansijski plan za realizaciju projekta rekultivacije.
(5) Projekat rekultivacije može da izrađuje privredno društvo, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, ako ima u radnom odnosu najmanje dva lica sa visokom stručnom spremom poljoprivrednog ili šumarskog smjera, odnosno specijaliste za konkretan predmet rekultivacije, sa radnim iskustvom od najmanje tri godine na tim poslovima.
(6) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta vrši se u skladu sa članom 27. Zakona.
(7) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta.
Odobrenje za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 31
(1) Poljoprivrednu saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u svrhe iz člana 30. stav 2. ovog zakona izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljene smjernice Ministarstva.
(2) Organ jedinice lokalne samouprave dužan je da pribavi smjernice Ministarstva podnoseći zahtjev, uz koji prilaže:
a) izvod iz važećeg dokumenta prostornog uređenja iz kojeg se vidi namjena površine,
b) lokacijske ili urbanističko-tehničke uslove ovjerene od organa uprave nadležnog za poslove uređenja prostora,
v) kopiju rješenja o upisu u registar poslovnih subjekata ili rješenja o registraciji preduzetnika,
g) izvod iz javne evidencije o nepokretnostima za vlastito zemljište, odnosno ugovor o zakupu za zakupljeno zemljište,
d) kopiju katastarskog plana ili ažurnu geodetsku podlogu predmeta obuhvata,
đ) projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta i
e) kopiju ugovora o koncesiji (samo za eksploataciju mineralnih sirovina).
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 32
(1) Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta investitor plaća jednokratnu naknadu, osim u slučajevima oslobađanja od plaćanja naknade propisanih ovim zakonom.
(2) Poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvrši uplata naknade iz stava 1. ovog člana.
(3) Jedinice lokalne samouprave ne mogu utvrđivati opšti interes, niti mogu svojim odlukama oslobađati od plaćanja dijela naknade koji njima pripada.
(4) Naknada zbog promjene namjene plaća se za cijelu građevinsku parcelu koja je definisana lokacijskim i urbanističko-tehničkim uslovima ovjerenim od organa uprave nadležnog za poslove uređenja prostora.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, kada se promjena namjene vrši za objekat koji je predmet legalizacije, a za koji ne postoji obaveza pribavljanja lokacijskih niti izrada urbanističko-tehnički uslova, podaci o parceli potrebni za obračun naknade za promjenu namjene, utvrđuje se na osnovu geodetskog snimka situacije stvarno izvedenog stanja bespravno izgrađenog objekta, izrađenog od ovlašćenog lica za poslove premjera i katastra nepokretnosti.
Visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 33
(1) Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se u visini katastarskog prihoda za to zemljište za tekuću godinu, uvećano za:
a) 500 puta za I katastarsku klasu,
b) 400 puta za II katastarsku klasu,
v) 300 puta za III katastarsku klasu,
g) 200 puta za IV katastarsku klasu,
d) 100 puta za V, VI, VII i VIII katastarsku klasu.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iz člana 30. stav 2. ovog zakona utvrđuje se u iznosu od 50% od visine naknade iz stava 1. ovog člana, ukoliko je projektom rekultivacije planirano da se zemljište koristi kao poljoprivredno.
Nadležnost organa za utvrđivanje naknade
Član 34
(1) Obavezu plaćanja i visinu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u svrhe iz člana 30. ovog zakona, rješenjem utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana dozvoljena je žalba Ministarstvu.
(3) Naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta investitor je dužan da plati prije izdavanja poljoprivredne saglasnosti.
(4) Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta investitor podnosi:
a) lokacijske uslove ili urbanističko-tehničke uslove ovjerene od uprave nadležnog za poslove uređenja prostora,
b) kopiju geodetskog snimka situacije stvarno izvedenog stanja izrađenog od ovlašćenog lica za poslove premjera i katastra nepokretnosti, samo u slučaju legalizacije bespravno izgrađenog objekta,
v) posjedovni list ili list nepokretnosti za parcelu za koju se traži saglasnost,
g) kopiju katastarskog plana ili ažurnu geodetsku podlogu predmeta obuhvata,
d) dokaz o pravnom osnovu za korišćenje zemljišta, ako investitor nije vlasnik poljoprivrednog zemljišta,
đ) dokaz nadležnog organa o prethodnom stanju, ukoliko se u posjedovnom listu predmetno zemljište vodi kao nepoljoprivredno.
(5) Nadležni organ jedinice lokalne samouprave, na osnovu dokumentacije iz stava 4. ovog člana i dokaza o izvršenoj uplati naknade za promjenu namjene, donosi rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta.
(6) Osim elemenata koju su utvrđeni propisom kojim se uređuje opšti upravni postupak, rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti iz stava 5. ovog člana obavezno sadrži i svrhu ili namjenu za koju se izdaje, oznaku katastarske čestice, katastarsku kulturu i klasu, površinu za koju je obračunata i uplaćena naknada i iznos pripadajuće naknade.
(7) Rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a primjerak tog rješenja obavezno se dostavlja Ministarstvu, Republičkoj upravi za inspekcijske poslove i nadležnom organu za imovinsko-pravne poslove.
(8) Poljoprivrednu saglasnost investitor pribavlja prije dobijanja građevinske dozvole.
(9) Protiv rješenja o poljoprivrednoj saglasnosti dozvoljena je žalba Ministarstvu.
Uplata i korišćenje sredstava naknade
Član 35
(1) Naplaćena naknada po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe usmjerava se u odnosu 30% u budžet Republike Srpske, a 70% u budžet opštine na čijem se području nalazi zemljište.
(2) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, sredstva od zakupnine i koncesione naknade za korišćenje zemljišta u svojini Republike, koja su prihod budžeta jedinice lokalne samouprave, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu Osnova opštine,
b) osposobljavanje i uređenje poljoprivrednih zemljišta koja su degradirana, zapuštena, koja su lošijeg kvaliteta ili su neplodna,
v) za popravku i poboljšanje plodnosti zemljišta,
g) za sprovođenje protiverozivnih mjera i melioracije poljoprivrednog zemljišta slabijeg kvaliteta,
d) za sprovođenje postupka komasacije i
đ) za sprovođenje postupka dodjele poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u zakup.
(3) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i zakupnine za zemljište u svojini Republike, koja su prihod budžeta Republike, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu i sprovođenje Osnova Republike i srednjoročnog programa zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta,
b) pripremne radnje u sprovođenju postupka dodjele poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske posredstvom koncesije (identifikacija zemljišta, izrada studije i drugo) i
v) za sprovođenje postupka komasacije.
(4) Jedinice lokalne samouprave dostavljaju Ministarstvu godišnje izvještaje o korišćenju sredstava iz stava 2. ovog člana do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
Oslobađanje od plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 36
(1) Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ne plaća se u slučaju:
a) izgradnje, rekonstrukcije ili legalizacije stambene zgrade porodičnog poljoprivrednog gazdinstva površine do 500 m² u cilju poboljšanja uslova stanovanja tog domaćinstva, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi u seoskom području, odnosno van gradske zone,
b) izgradnje objekata u oblasti poljoprivrede, prehrambene, tekstilne industrije i industrije za proizvodnju obuće i namještaja, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi u seoskom području, odnosno van gradske zone,
v) određivanja lokacije za groblje ili proširenje groblja, kao i za izgradnju vjerskih objekata,
g) izgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta ili za uređenje bujica,
d) regulacije vodotoka u funkciji uređenja poljoprivrednog zemljišta,
đ) izgradnje i proširenja poljskih puteva koji doprinose racionalnijem korišćenju poljoprivrednog zemljišta,
e) pošumljavanja obradivog poljoprivrednog zemljišta VI, VII i VIII katastarske klase, ako je osnovama utvrđeno da će se to zemljište racionalnije koristiti ako se pošumi,
ž) podizanja poljozaštitnih pojaseva,
z) izgradnje javnih puteva i željezničke infrastrukture,
i) izgradnje ili legalizacije stambenog objekta izbjeglica, raseljenih lica i povratnika na zemljištu površine do 500 m², ako to lice ima status ili je imalo status izbjeglice ili raseljenog lica u vrijeme sticanja vlasništva na zemljištu namijenjenom za stambenu izgradnju, a to dokazuje uvjerenjem nadležnog organa,
j) izgradnja ili legalizacija stambenih objekata porodicama poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida od I do VI kategorije na zemljištu površine do 500 m², pod uslovom da je nadležni organ utvrdio status porodice poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida od I do VI kategorije i da oni nemaju riješeno stambeno pitanje i
k) legalizacije objekta izgrađenih do kraja 1980. godine.
(2) Porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se poljoprivredno gazdinstvo na kome fizičko lice – poljoprivrednik zajedno sa članovima svog domaćinstva obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava.
(3) Pod poljoprivrednim objektima iz stava 1. tačka b) ovog člana podrazumijevaju se objekti koji su u funkciji poljoprivredne proizvodnje, odnosno objekti za proizvodnju, otkup, doradu, preradu i sušenje poljoprivrednih proizvoda, kao i objekti za skladištenje i čuvanje gotovih poljoprivrednih proizvoda, hladnjače, staje za gajenje stoke, objekti za gajenje gljiva, puževa i riba.
(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
(5) Uz dokumentaciju propisanu članom 34. Zakona, za utvrđivanje plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana investitor podnosi i sljedeće dokaze:
a) za slučaj iz stava 1. tačka a) ovog člana, izvod iz važećeg dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi u seoskom području, odnosno van gradske zone i dokument kojim se potvrđuje da je riječ o porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava,
b) za slučaj iz stava 1. tačka b) ovog člana, izvod iz važećeg dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi van gradske zone, odnosno u seoskom ili vanurbanom području,
v) za slučaj iz stava 1. t. i) i j) ovog člana, dokaz o statusu lica i
g) za slučaj iz stava 1. tačka k) dokaz nadležnog organa da je objekat izgrađen do kraja 1980. godine.
IV – UREĐENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam uređenja
Član 37
Pod uređenjem poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona podrazumijeva se preduzimanje tehničkih, hidrotehničkih i agrotehničkih melioracionih mjera za povećanje proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemljišta, regulisanje vodno-vazdušnog režima i poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.
Prava i obaveze vlasnika, odnosno korisnika zemljišta
Član 38
(1) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta na području na kome se vrši uređenje poljoprivrednog zemljišta moraju dozvoliti pristup na svoja zemljišta stručnjacima geodetskih, vodnih, poljoprivrednih i ostalih organizacija koje obavljaju radove u vezi sa uređenjem poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i korisnici zemljišta imaju pravo na naknadu za štetu prouzrokovanu radnjama iz stava 1. ovog člana.
(3) Rješenje o naknadi iz stava 2. ovog člana, na zahtjev oštećenog, donosi opštinski organ uprave.
(4) Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 39
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama obuhvataju:
a) izgradnju i održavanje sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje,
b) melioraciju livada i pašnjaka,
v) pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemljišta u obradivo,
g) poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta (oglinjavanje, opjeskivanje, kalcifikacija sa huminizacijom, popravka alkalnih zemljišta gipsovanjem i odstranjivanjem suvišnih lakorastvorljivih soli iz zemljišta, melioraciono đubrenje, podrivanje i rigolovanje, rekultivacija oštećenih i uništenih zemljišta) i
d) druge mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta.
Izvođenje mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 40
(1) Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta iz člana 39. ovog zakona izvode se prema posebnim projektima koje mogu da izrađuju preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(2) Saglasnost za projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana daje Ministarstvo.
Uređenje zemljišta posredstvom komasacije
Član 41
(1) Uređenje poljoprivrednog zemljišta posredstvom komasacije vrši se radi stvaranja većih i pravilnijih zemljišnih parcela, njihovim grupisanjem i grupisanjem zemljišnih posjeda.
(2) Komasacijom se omogućava ekonomičnija obrada i korišćenje poljoprivrednog zemljišta te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta.
(3) Poslovi komasacije su poslovi od opšteg interesa.
Postupak i način sprovođenja komasacije
Član 42
Razlozi, postupak, uslovi i način sprovođenja komasacije regulisani su posebnim Zakonom o komasaciji.
Zabrana usitnjavanja zemljišnih parcela
Član 43
(1) Na zemljištu uređenom posredstvom komasacije ne može se vršiti usitnjavanje parcela, osim u postupku izgradnje melioracionih sistema, izgradnje javnih objekata i vraćanja zemljišta po zakonskim propisima.
(2) Na obradivom poljoprivrednom zemljištu koje nije uređeno posredstvom komasacije fizička dioba parcela može se vršiti samo ako se obrazuje parcela od najmanje 0,5 hektara, a u kraškim predjelima 0,2 hektara, osim ako to zahtijeva opšti interes utvrđen ovim zakonom ili propisi o nasljeđivanju.
V – KORIŠĆENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 44
(1) Pod korišćenjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se osnovna i dopunska obrada zemljišta i primjena drugih agrotehničkih mjera, unapređivanje voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka, kao i drugi radovi za racionalno korišćenje poljoprivrednog zemljišta radi povećanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Pod ostalim agrotehničkim mjerama smatraju se: sprečavanje erozije, uništavanje ambrozije i ostalih korova, čišćenje kanala, zabrana, odnosno obaveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, korišćenje i uništavanje biljnih otpadaka i slično.
Obaveze vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta
Član 45
(1) Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužan je da zemljište redovno obrađuje i da ga koristi na način koji najviše odgovara njegovoj prirodnoj plodnosti i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uslovima.
(2) (brisano)
Nemogućnost korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 46
Ako vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne koristi duže od jedne ekonomske godine poljoprivredno zemljište u skladu sa članom 45. ovog zakona, dužan je da omogući njegovo korišćenje davanjem u zakup ili na drugi način u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup.
Davanje poljoprivrednog zemljišta na privremeno korišćenje
Član 47
(1) Ukoliko korisnik poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike ne koristi duže od jedne ekonomske godine zemljište za poljoprivrednu proizvodnju, Vlada Republike Srpske može, na prijedlog nadležnog organa opštine, odnosno grada, to zemljište preuzeti i dati na privremeno korišćenje drugim pravnim i fizičkim licima u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Poljoprivredno zemljište iz stava 1. ovog člana daje se na privremeno korišćenje na period do tri godine u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup i ovim zakonom.
(3) Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od početka jesenjih radova u tekućoj godini do vremena završetka žetve – berbe kasnih usjeva u narednoj godini.
Pojam pašnjaka
Član 48
Pašnjak je poljoprivredno zemljište obraslo prirodnom ili vještačkom vegetacijom (pokošene njive, ledine, planine, nekultivisina i kultivisana zemljišta i šuma u kojoj paša po zakonu nije zabranjena), koji služi za ispašu stoke.
Korišćenje pašnjaka
Član 49
(1) Pašnjacima u svojini Republike upravljaju jedinice lokalne samouprave.
(2) Uslove u pogledu korišćenja pašnjaka i visinu naknade utvrđuje Ministarstvo.
(3) Sredstva od naknade za korišćenje pašnjaka po osnovu ispaše stoke pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi pašnjak.
(4) Ako se pašnjak nalazi na teritoriji dvije ili više opština, naknada za korišćenje pašnjaka plaća se srazmjerno površini pašnjaka.
Zabrana nomadske ispaše stoke
Član 50
Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i bilja, zabranjuje se nomadska ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu.
Pojam nomadske ispaše stoke
Član 51
(1) Pod nomadskom ispašom stoke, u smislu ovog zakona, smatra se ispaša stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljišta, ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu izvan mjesta prebivališta, odnosno sjedišta držaoca stoke, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ne smatra se nomadskom ispašom stoke u smislu ovog zakona uobičajna ispaša stoke na pašnjacima u svojini države i ispaša stoke na zemljištu koje je svojina držaoca stoke ili je zemljište uzeto u zakup.
Pojam držaoca stoke
Član 52
Držaocem stoke i drugih životinja, u smislu ovog zakona, smatra se vlasnik, odnosno korisnik stoke i druga lica koja napasaju stoku.
VI – RASPOLAGANjE POLjOPRIVREDNIM ZEMLjIŠTEM
Osnovne odredbe
Član 53*
(prestalo da važi)
Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 54
(1) Poljoprivredno zemljišta u svojini Republike koristi se u skladu sa godišnjim program korišćenja, koji donosi skupština jedinice lokalne samouprave uz saglasnost Ministarstva.
(2) Program iz stava 1. ovog člana nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da donese najkasnije do kraja marta tekuće godine.
(3) Program iz stava 1. ovog člana sadrži:
a) površine zemljišta u svojini Republike po katastarskim opštinama – ukupnu površinu,
b) podatke o površini dodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike i korisnicima poljoprivrednog zemljišta,
v) podatke o površini nedodijeljenog poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike i trenutno stanje korišćenja,
g) površinu zemljišta planiranu za davanje u zakup,
d) površinu zemljišta planiranu za koncesiju i
đ) površinu zemljišta određenu za zakup pašnjaka.
(4) Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese program iz stava 1. ovog člana u propisanom roku, Ministarstvo može pokrenuti postupak dodjele koncesije za korišćenje nedodijeljenog poljoprivrednog zemljišta.
Način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Član 55
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima: davanjem u zakup, prometom poljoprivrednog zemljišta ili koncesijom pravnim licima, isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
(2) Zabranjeno je korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike bez pravnog osnova.
1. Zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Zakup
Član 56
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se dati u zakup fizičkom i pravnom licu u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje, zajedno sa objektima koji mu pripadaju, opremom i višegodišnjim zasadima.
(2) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike koje je dato u zakup ne može se dati u podzakup, niti druga lica mogu po bilo kom osnovu koristiti to zemljište po osnovu dogovora sa zakupoprimcem.
Naknada za umanjenu vrijednost višegodišnjih zasada
Član 57
(1) Ako su se na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike na dan zaključenja ugovora o zakupu nalazili višegodišnji zasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivicom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih zasada.
(2) Ako su zasadi uklonjeni bez saglasnosti zakupodavca, zakupodavcu pripada naknada u visini vrijednosti tih zasada u vrijeme zaključenja ugovora o zakupu.
Rokovi davanja zemljišta u zakup
Član 58
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike, zavisno od namjene korišćenja zemljišta, daje se u zakup na rok do 25 godina za sadnju voćnjaka, vinograda i drugih višegodišnjih zasada, a za ostale vrste korišćenja od osam do 12 godina.
(2) Ako na poljoprivrednom zemljištu već postoje zasadi radi kojih se zemljište uzima u zakup, rok zakupa je dok zasadi ne budu amortizovani, a najduže do 25 godina.
Postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 59
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike daj e se u zakup na osnovu javnog oglasa, pribavljanjem pisanih ponuda ili usmenim javnim nadmetanjem.
(2) Odluku o raspisivanju javnog oglasa, kao i uslove oglasa za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje i donosi skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) na čijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljište u svojini Republike, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(3) Skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u zakup, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi i način davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 60
(1) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača na javnom oglasu za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike, načelnik opštine ili gradonačelnik i izabrani ponuđač zaključuju ugovor o zakupu.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je da u roku od sedam dana od dana zaključenja ugovora iz stava 1. ovog člana dostavi po jedan primjerak ugovora o zakupu nadležnom organu za vođenje javnih zemljišnih evidencija i Ministarstvu.
(3) Jedinice lokalne samouprave koje zaključe ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta dužne su da Ministarstvu godišnje dostavljaju izvještaj o realizaciji zaključenih ugovora.
Sadržaj ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta
Član 61
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike sadrži obavezno odredbe koje se odnose na:
a) podatke iz zemljišne knjige, odnosno katastra nekretnina;
b) vrijeme trajanja zakupa;
v) visinu i rok plaćanja zakupnine;
g) opis i vrijednost objekata, uređaja i zasada te način njihovog održavanja;
d) vrijeme amortizacije zasada;
đ) prava i obaveze zakupoprimca;
e) namjenu korišćenja zakupljenog zemljišta;
ž) razloge za otkaz ugovora;
z) razloge za prestanak ugovora.
Sredstva zakupnine
Član 62
Sredstva ostvarena od zakupnine za zemljište u svojini Republike uplaćuju se u odnosu:
a) 50% na račun budžeta Republike,
b) 50% na račun budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Prestanak važenja ugovora o zakupu
Član 63
(1) Ugovor o zakupu prestaje istekom vremena na koje je zaključen.
(2) Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može sporazumno prestati u bilo koje vrijeme.
(3) Ugovor o zakupu prestaje ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane da bude poljoprivredno zbog promjene namjene, ili ranije, ako se zemljište koristi suprotno odredbama zaključenog ugovora ili odredbama ovog zakona.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, zakupoprimac je dužan u roku od šest mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu da preda zemljište u posjed Ministarstvu.
(5) Ugovor o zakupu može se obnoviti za isti period, podnošenjem zahtjeva za produženje jedinici lokalne samouprave, ukoliko zakupoprimac uredno ispunjava obaveze iz ugovora i želi da nastavi rad na poljoprivrednom zemljištu koje je dobio u zakup.
Otkaz ugovora o zakupu
Član 64
Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u slučaju ako zakupoprimac:
a) ne plati zakupninu;
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u svojini Republike kao dobar domaćin;
v) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama zaključenog ugovora;
g) daje zakupljeno poljoprivredno zemljište u podzakup ili omogućava drugim pravnim licima, preduzetnicima i fizičkim licima da na bilo koji način koriste poljoprivredno zemljište zakupoprimca po osnovu dogovora za zakupoprimcem (davanje zemljišta koje je predmet zakupa na korišćenje drugim licima kao naknada za usluge obrade, đubrenja, zaštite i dr.);
d) protivno odobrenju zakupodavca izvrši investicione radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenog raspolaganja ili promijeni vrstu korišćenja poljoprivrednog zemljišta;
đ) obavlja aktivnosti suprotno zakonskim propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan uticaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti;
e) počne da koristi poljoprivredno zemljište u nepoljoprivredne svrhe ili mu mijenja namjenu suprotno odredbama ugovora i ovog zakona.
Vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada
Član 65
Zakupoprimac nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivicom.
Prava zakupoprimca nakon prestanka ugovora o zakupu
Član 66
(1) Nakon prestanka ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, zakupoprimac može u roku od šest mjeseci:
a) da uzme one dijelove opreme i građevine koje je podigao;
b) da traži naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadio, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljišta koji su poboljšali kvalitet poljoprivrednog zemljišta, ako je posadio zasade i postavio navedene uređaje i objekte uz saglasnost zakupodavaca;
v) ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem, da sruši i ukloni na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao.
(2) U slučaju neizvršenja obaveze iz stava 1. tačka 3. ovog člana, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupoprimca.
(3) Ako zakupoprimac posadi zasade ili izgradi uređaje ili objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu.
(4) Prestankom ugovora o zakupu, zakupodavac ima pravo da zadrži posađene zasade i izgrađene objekte i uređaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu još neamortizovanu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni zakupodavčevom saglasnošću.
(5) Zasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupodavcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegovog odobrenja.
(6) Zakupodavac ima pravo da ukloni bez odštete uređaje kod kojih je to moguće.
Raskid ugovora o zakupu
Član 67
Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike koji nisu uređeni odredbama ovog zakona primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
2. Promet poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Prodaja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 68
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike prodaje se samo u izuzetnim slučajevima pravnim i fizičkim licima koji imaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost ili mjesto prebivališta na teritoriji Bosne i Hercegovine, ako postoji interes za Republiku, i to posredstvom javnog oglasa.
(2) Odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike donosi Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva.
(3) Odluka o raspisivanju javnog oglasa za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike i odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača na osnovu javnog oglasa donosi se u skladu sa odredbama Zakona o prometu nepokretnosti.
(4) Početna cijena za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje se na osnovu podataka o tržišnoj cijeni na području na kome se zemljište nalazi, pribavljenih od nadležne organizacione jedinice Poreske uprave Republike.
(5) Stručne poslove u vezi sa prikupljanjem potrebne dokumentacije za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike obavlja Ministarstvo.
(6) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, Vlada Republike Srpske ovlastiće svog predstavnika za zaključenje ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Sredstva ostvarena od prodaje
Član 69
Sredstva ostvarena prodajom poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike posebna su vrsta prihoda, i to 70% budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi i 30% budžeta Republike.
Zamjena poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 70
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u svojini fizičkih i pravnih lica u slučaju ukrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i radi njegovog racionalnijeg korišćenja.
(2) Zamjena zemljišta iz stava 1. ovog člana vrši se pod uslovom da poljoprivredno zemljište u svojini Republike i zemljište za koje se zamjenjuje imaju istu tržišnu vrijednost.
(3) Procjenu tržišne vrijednosti zemljišta iz stava 2. ovog člana vrši nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave Republike ili ovlašćeni vještak poljoprivredne struke.
(4) Ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana, na prijedlog korisnika, odnosno vlasnika poljoprivrednog zemljišta, zaključuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Republičkog javnog pravobranilaštva.
(5) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak za zamjenu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike za poljoprivredno zemljište u svojini fizičkih i pravnih lica.
3. Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Osnovne odredbe
Član 71
(1) Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može se dati domaćem i stranom pravnom licu na period do 30 godina, u svrhu:
a) biljne i stočarske proizvodnje i
b) za dugogodišnje zasade.
(2) Dodjela poljoprivrednog zemljišta na korišćenje po osnovu koncesije vrši se u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske i Pravilima Komisije za koncesije.
(3) Vlada Republike Srpske, posredstvom koncesije, donosi odluku o dodjeli poljoprivrednog zemljišta pravnom licu na korišćenje.
Dostavljanje ugovora
Član 72
Primjerak ugovora o prodaji, i koncesiji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike dostavlja se Ministarstvu finansija i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
VII – NADZOR
Osnovna odredba
Član 73
(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega obavlja poljoprivredna inspekcija u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove i poljoprivredna inspekcija u sastavu jedinica lokalne samouprave.
Ovlašćenja poljoprivrednog inspektora
Član 73a
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora, poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da vrši:
a) kontrolu da li se poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju u skladu sa Zakonom, odnosno da li se poljoprivredno zemljište, kojem je planskim aktom određena druga namjena, do privođenja planiranoj namjeni koristi za poljoprivrednu proizvodnju,
b) kontrolu da li su pribavljene saglasnosti Ministarstva na odluku i program za izradu Osnova opštine,
v) kontrolu da li se vrši degradacija poljoprivrednog zemljišta, ispuštanje i odlaganje bilo koje vrste opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje,
g) kontrolu da li su poljoprivredno zemljište na kojem se vrši proizvodnja poljoprivrednih kultura i voda za navodnjavanje kontaminirani,
d) kontrolu da li korisnici, odnosno vlasnici poljoprivrednog zemljišta vrše kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i ostataka pesticida u zemljištu,
đ) kontrolu da li pravno lice koje vrši ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje, kao i kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida, posjeduje ovlašćenje Ministarstva,
e) kontrolu da li vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta u erozivnim područjima vrše protiverozivne mjere,
ž) kontrolu da li je nadležni organ jedinice lokalne samouprave propisao protiverozivne mjere i mjere za suzbijanje poljske štete,
z) kontrolu da li se na poljoprivrednom zemljištu pričinjava poljska šteta, odnosno vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada,
i) kontrolu da li je investitor za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe pribavio poljoprivrednu saglasnost u skladu sa zakonom,
j) kontrolu da li se radovi na rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta koje je promijenilo namjenu vrše po projektu rekultivacije,
k) kontrolu nadležnog organa jedinice lokalne samouprave koja se odnosi na izdavanje rješenja o utvrđivanju naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta i rješenja o poljoprivrednoj saglasnosti,
l) kontrolu da li se mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama sprovode po projektu uređenja koji je odobrilo Ministarstvo,
lj) kontrolu da li se pašnjaci u svojini Republike koriste za ispašu stoke u skladu sa propisanim uslovima,
m) kontrolu da li je nadležni organ jedinice lokalne samouprave donio godišnji program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike,
n) kontrolu da li korisnik poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike ima pravni osnov za korišćenje,
nj) kontrolu da li zakupci i koncesionari koriste poljoprivredno zemljište u svojini Republike, u skladu sa Zakonom i ugovorom o zakupu, odnosno koncesiji i
o) nadzor nad primjenom ostalih odredaba Zakona.
Mjepe i radnje poljoprivrednog inspektora
Član 73b
U vršenju poslova iz člana 73a. ovog zakona poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da:
a) zabrani korišćenje poljoprivrednog zemljišta u druge svrhe suprotno Zakonu, odnosno naredi korisniku da poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju, do momenta privođenja zemljišta planiranoj namjeni,
b) naredi da se pribave saglasnosti Ministarstva na odluku i program za izradu Osnova opštine,
v) zabrani degradaciju poljoprivrednog zemljišta, ispuštanje i odlaganje bilo koje vrste opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, te naredi korisniku poljoprivrednog zemljišta da izvrši analizu zemljišta i vode za navodnjavanje na prisustvo opasnih i štetnih materija,
g) zabrani proizvodnju poljoprivrednih kultura na poljoprivrednom zemljištu i upotrebu vode za navodnjavanje, ukoliko je to neophodno prema rezultatima ispitivanja,
d) naredi vlasniku, odnosno korisniku minimalno jednog hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, koji je upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava da izvrši kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i kontrolu količine ostataka pesticida u zemljištu,
đ) zabrani pravnom licu da vrši ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje, kao i kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida, te mu naloži pribavljanje ovlašćenja od Ministarstva,
e) naredi vlasniku, odnosno korisniku da vrši protiverozivne mjere na poljoprivredno zemljište u erozivnim područjima,
ž) naredi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave da propiše protiverozivne mjere i mjere za suzbijanje poljske štete,
z) zabrani činjenje poljske štete i spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu,
i) naredi investitoru da kod nadležnog organa pribavi poljoprivrednu saglasnost i drugu dokumentaciju propisanu Zakonom,
j) naredi investitoru koji na zemljištu vrši eksploataciju mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, pepela, šljake, šljunka i kamena i drugih opasnih i štetnih materija da pristupi rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta u skladu sa projektom rekultivacije i o tome obavijesti nadležne organe,
k) podnese prijavu nadležnom organu za učinjeno krivično djelo, izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog nepravilnosti prilikom izdavanja rješenja o utvrđivanju naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta i rješenja o poljoprivrednoj saglasnosti,
l) naredi investitoru koji na zemljištu sprovodi mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama da pribavi projekat uređenja,
lj) naredi vlasniku, odnosno korisniku poljoprivrednog zemljišta da izvrši privođenje namjeni zapuštenog poljoprivrednog zemljišta,
m) obavijesti nadležne organe da korisnik ne koristi pašnjak u svojini Republike u skladu sa Zakonom,
n) naredi nadležnom organu lokalne samouprave da donese godišnji program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike,
nj) zabrani korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike bez pravnog osnova i o tome obavijesti nadležne organe,
o) obavijesti nadležne organe o uočenim nepravilnostima korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike od strane zakupaca i koncesionara i
p) u ostalim slučajevima nepridržavanja odredaba Zakona donese rješenje, naredi mjere propisane Zakonom i odredi rok za izvršenje.
VIII – KAZNENE ODREDBE
Prekršaji
Član 74
(1) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj preduzeće i drugo pravno lice ako:
a) poljoprivredno zemljište koristi u druge svrhe, odnosno ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju do privođenja planiranoj namjeni (član 5),
b) vrši degradaciju poljoprivrednog zemljišta, ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivredno zemljište i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17),
v) proizvodi poljoprivredne kulture na poljoprivrednom zemljištu i vrši upotrebu vode za navodnjavanje za koje je utvrđeno da su kontaminirani (član 18),
g) vrši ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje, kao i kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida, bez ovlašćenja Ministarstva (član 20),
d) ne izvrši kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i kontrolu količine ostataka pesticida u zemljištu (član 20),
đ) ne primijeni propisane protiverozivne mjere (član 21),
e) pričinjava poljsku štetu i vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25),
ž) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iz člana 30. Zakona bez izdate poljoprivredne saglasnosti nadležnog organa jedinice lokalne samouprave (član 27),
z) vrši rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta bez projekta o rekultivaciji, kao i ako rekultivaciju ne vrši po projektu (član 30),
i) sprovodi mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama bez projekta uređenja (član 40),
j) redovno ne obrađuje, odnosno zapusti poljoprivredno zemljište (član 45),
k) ne obezbijedi korišćenje poljoprivrednog zemljišta davanjem u zakup ili na drugi način (član 46),
l) ne koristi pašnjak u svojini Republike u skladu sa Zakonom (član 49),
lj) koristi poljoprivredno zemljište u svojini Republike bez pravnog osnova (član 55. stav 2).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 2.500 KM i odgovorno lice u preduzeću i drugom pravnom licu.
Član 75
(1) Novčanom kaznom od 1.500 KM do 7.500 KM kazniće se za prekršaj preduzetnik ako:
a) poljoprivredno zemljište koristi u druge svrhe, odnosno ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju do privođenja planiranoj namjeni (član 5),
b) vrši degradaciju poljoprivrednog zemljišta, ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivredno zemljište i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17),
v) proizvodi poljoprivredne kulture na poljoprivrednom zemljištu i vrši upotrebu vode za navodnjavanje za koje je utvrđeno da su kontaminirani (član 18),
g) ne izvrši kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i kontrolu količine ostataka pesticida u zemljištu (član 20),
d) ne primijeni propisane protiverozivne mjere (član 21),
đ) pričinjava poljsku štetu i vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25),
e) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iz člana 30. Zakona bez izdate poljoprivredne saglasnosti nadležnog organa jedinice lokalne samouprave (član 27),
ž) vrši rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta bez projekta o rekultivaciji, kao i ako rekultivaciju ne vrši u skladu sa projektom (član 30),
z) sprovodi mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama bez projekta uređenja (član 40),
i) ne obezbijedi korišćenje poljoprivrednog zemljišta davanjem u zakup ili na drugi način (član 46),
j) ne izvrši privođenje namjeni zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (član 47),
k) ne koristi pašnjak u svojini Republike u skladu sa Zakonom (član 49),
l) koristi poljoprivredno zemljište u svojini Republike bez pravnog osnova (član 55).
(2) Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 400 KM do 2.000 KM.
Član 76
Novčanom kaznom od 500 KM do 2.500 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave ako:
a) ne pribavi saglasnost Ministarstva na odluku i program za izradu Osnova opštine (član 9),
b) ne sprovodi propisane protiverozivne mjere (član 22),
v) ne propiše mjere za zaštitu od poljske štete (član 25),
g) izda odobrenje za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez prethodno pribavljenih smjernica Ministarstva i projekta za rekultivaciju (član 31),
d) na zahtjev investitora ne utvrdi visinu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ili je ne utvrdi u skladu sa čl. 32, 33. i 34. Zakona,
đ) na zahtjev investitora rješenjem oslobodi stranku od plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta suprotno članu 36. ovog zakona,
e) sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, zakupnine i koncesione naknade za korišćenje zemljišta u svojini Republike koristi suprotno članu 35. ovog zakona,
ž) ne donese godišnji program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike (član 54).
IX – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje osnova i programa
Član 77
(1) Osnova Republike donijeće se u roku od šest mjeseci, a osnove za opštine u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Ministarstvo će donijeti:
a) Program za izradu Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta,
b) Program ispitivanja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i
v) Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(3) Nadležni organ jedinice lokalne samouprave donijeće u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Program za izradu Osnove opštine.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Član 78
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise:
a) Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama za njihovo ispitivanje,
b) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove za utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje,
v) Pravilnik o uslovima, načinu i metodama za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
g) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove u pogledu opreme i kadra za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
d) Pravilnik o uslovima i visini naknade za korišćenje pašnjaka u svojini Republike i
đ) Pravilnik o uslovima i načinu davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Član 78a
Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donosi:
a) Pravilnik o načinu izrade, sadržaju i donošenju programa za izradu osnove (član 10. stav 2),
b) Pravilnik o metodologiji za uspostavljanje i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (član 16a. stav 5),
v) Pravilnik o načinu vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta (član 30. stav 7),
g) Pravilnik o postupku zamjene poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike (član 70. stav 5).
Početi i nedovršeni postupci
Član 79
Postupci komasacije koji su početi, a nisu dovršeni prije stupanja na snagu ovog zakona biće završeni prema odredbama Zakona o komasaciji (“Službeni glasnik SRBiH”, broj 24/85).
Član 80
Postupci prema zahtjevu za izdavanje poljoprivredne saglasnosti i utvrđivanje visine naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, početi do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće se prema odredbama ovog zakona.
Član 80a
Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske zaključeni do stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koji su zaključeni.
Član 81
Vlasnici, odnosno korisnici koji su počeli ili izgradili objekte, odnosno promijenili namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta, a podnijeli su zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dužni su da plate naknadu za već promijenjenu namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta koji su podnijeli zahtjev za pribavljanje odobrenja za izgradnju objekta na zemljištu na kojem je već promijenjena namjena korišćenja u katastarskoj evidenciji, a nije plaćena naknada, dužni su da plate naknadu za promjenu namjene korišćenja poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa članom 33. Zakona.
Prestanak važenja dosadašnjeg zakona
Član 82
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 14/04, 22/04 i 49/04).
Stupanje zakona na snagu
Član 83
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
