Zakoni Unsko-sanskog kantonaZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U UNSKO-SANSKOM KANTONU

ZAKON
O DRŽAVNOJ SLUŽBI U UNSKO-SANSKOM KANTONU
(“Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona”, br. 14/2017 i 16/2017, “Sl. novine FBiH”, br. 96/2018 – odluka US i “Sl. glasnik Unsko-sanskog kantona”, br. 15/2020)

DIO PRVI – OPĆE ODREDBE

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1

(Predmet Zakona)

Ovim Zakonom uređuje se radno-pravni status državnih službenika i namještenika u organima uprave i upravnim organizacijama Unsko-sanskog kantona, kao i drugim organima i službama određenim ovim Zakonom (u daljem tekstu: Organ državne službe).

Član 2

(Državni službenici i namještenici)

(1) Državni službenik je lice postavljeno rješenjem na radno mjesto državnog službenika u organ državne službe u skladu sa ovim Zakonom, koje obavlja poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe.

(2) Namještenik je lice raspoređeno i postavljeno rješenjem na radno mjesto namještenika u organ državne službe u skladu sa ovim Zakonom, koje obavlja dopunske poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe za čije obavljanje je kao uvjet propisan stručni upravni ispit, kao i lice koje obavlja poslove pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit.

Član 3

(Primjena općih propisa)

Na pitanja koja nisu uređena ovim ili drugim posebnim zakonom primjenjuju se opći propisi o radu i kolektivni ugovori.

Član 4

(Proporcionalna zastupljenost)

(1) Struktura državnih službenika i namještenika u organima državne službe okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva. Nacionalna pripadnost državnog službenika, odnosno namještenika, zasniva se na dobrovoljnom izjašnjavanju u skladu sa ovim Zakonom.

(2) Vlada Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), odnosno drugi nadležni organi vlasti (u daljem tekstu: nadležni organ), nadziru zastupljenost državnih službenika i namještenika u organima državne službe i poduzimaju odgovarajuće mjere da se ostvari poštivanje principa proporcionalne zastupljenosti u odnosu na nacionalnu pripadnost.

(3) Organi iz stava (2) ovog člana dužni su u skladu sa zakonom voditi računa i o ostvarivanju principa ravnopravne zastupljenosti spolova u organima državne službe.

Član 5

(Zabrana diskriminacije)

Prilikom zapošljavanja, ocjenjivanja, unapređenja, raspoređivanja, kao i u drugim statusnim i radno-pravnim pitanjima, najstrožije se zabranjuje diskriminacija državnih službenika i namještenika po osnovu njihove nacionalnosti, spola, socijalnog porijekla, entitetskog državljanstva, prebivališta, religije, političkog i drugog uvjerenja, rase, rođenja, bračnog statusa, godina starosti, imovinskog stanja, hendikepiranosti ili drugog obilježja.

Član 6

(Zapošljavanje i unapređenje)

(1) Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika zasniva se na javnom konkursu, odnosno javnom oglasu i profesionalnoj sposobnosti.

(2) Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere u organima državne službe bez javnog konkursa odnosno javnog oglasa, moguće je samo u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.

(3) Svaki oblik zapošljavanja i unapređenja profesionalne karijere koji nije zasnovan na profesionalnim zaslugama, smatra se nevažećim, u smislu ovog Zakona.

Član 7

(Gramatička terminologija)

Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola.

POGLAVLJE II. PRINCIPI DRŽAVNE SLUŽBE

Član 8

(Jedinstvo sistema državne službe)

Vlada Kantona dužna je u skladu sa odredbama ovog Zakona, poduzeti mjere koje će osigurati jedinstvo sistema državne službe u Unsko-sanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton) sa sistemom državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine što će se ostvarivati putem:

a) jedinstva procedura i kriterija za prijem u državnu službu,

b) jedinstva planova i programa za obuku državnih službenika i namještenika,

c) jedinstvene politike upravljanja ljudskim potencijalima,

d) jedinstvenog registra državnih službenika i namještenika.

Član 9

(Zakonski principi)

Državni službenici i namještenici u svom radu dužni su osigurati poštivanje i primjenu sljedećih principa:

a) zakonitost,

b) transparentnost i javnost,

c) odgovornost,

d) efikasnost i ekonomičnost,

e) profesionalna nepristrasnost,

f) politička nezavisnost.

Član 10

(Izuzeće u primjeni)

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na:

a) članove Skupštine Kantona, članove Vlade Kantona, sudije Kantonalnog suda, sudije općinskih sudova, stručne saradnike u općinskim sudovima, kantonalne tužioce, kantonalnog pravobranioca i njegove zamjenike,

b) članove općinskih/gradskih vijeća, općinske načelnike/gradonačelnike, općinske/gradske pravobranioce i njihove zamjenike,

c) policijske službenike Kantona,

d) savjetnike nosioca funkcija.

DIO DRUGI – RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

POGLAVLJE I. RADNA MJESTA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 11

(Radna mjesta državnih službenika)

(1) Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:

a) Rukovodeći državni službenici:

1) sekretar s posebnim zadatkom,

2) rukovodilac samostalne uprave i samostalne upravne organizacije,

3) rukovodilac uprave i upravne organizacije koja se nalazi u sastavu organa državne službe,

4) sekretar organa državne službe,

5) pomoćnik rukovodioca organa državne službe,

6) glavni kantonalni inspektor.

b) Ostali državni službenici:

1) šef osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice,

2) šef unutrašnje organizacione jedinice,

3) inspektor,

4) stručni savjetnik,

5) viši stručni saradnik,

6) stručni saradnik.

(2) Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave (u daljem tekstu: Ministarstvo pravosuđa), propisuje vrstu i složenost poslova koji se obavljaju u okviru radnih mjesta državnih službenika iz stava (1) ovog člana.

(3) Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.

Član 12

(Sekretar s posebnim zadatkom)

(1) Sekretar s posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih zakonom, poslovnicima o radu organa izvršne i zakonodavne vlasti i drugim posebnim propisima.

(2) Sekretar s posebnim zadatkom je sekretar organa izvršne vlasti, sekretar organa zakonodavne vlasti i drugi u skladu sa posebnim propisima. Za svoj rad odgovara organu izvršne vlasti odnosno organu zakonodavne vlasti koji je izvršio imenovanje na tu poziciju.

(3) Sekretara organa izvršne vlasti imenuje nadležni organ izvršne vlasti, a sekretara organa zakonodavne vlasti, imenuje nadležni zakonodavni organ na osnovu javnog konkursa kojeg provodi posebna komisija u skladu sa propisom organa u kojem se vrši imenovanje.

Član 13

(Rukovodilac samostalne uprave i samostalne upravne organizacije)

(1) Rukovodilac samostalne uprave i samostalne upravne organizacije rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije.

(2) Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara nadležnom organu izvršne vlasti koji ga je imenovao na tu poziciju.

(3) Rukovodioca samostalne uprave i samostalne upravne organizacije imenuje nadležni organ izvršne vlasti na osnovu javnog konkursa kojeg provodi posebna komisija u skladu sa propisom organa u kojem se vrši imenovanje.

Član 14

(Rukovodilac uprave i upravne organizacije u sastavu organa državne službe)

(1) Rukovodilac uprave i upravne organizacije koja se nalazi u sastavu organa državne službe rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom, u skladu sa zakonom.

(2) Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe i organu izvršne vlasti koji ga je imenovao na tu poziciju.

(3) Rukovodioca uprave i upravne organizacije u sastavu organa državne službe imenuje nadležni organ izvršne vlasti na osnovu javnog konkursa kojeg provodi posebna komisija u skladu sa propisom organa u kojem se vrši imenovanje.

Član 15

(Sekretar organa državne službe)

(1) Sekretar organa državne službe obavlja poslove vezane za unutrašnju organizaciju i rad organa državne službe, koordinira rad osnovnih organizacionih jedinica, ostvaruje saradnju s drugim organima državne službe i pravnim licima, prati izvršenje programa rada organa državne službe i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovodilac organa državne službe.

(2) Sekretar organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Član 16

(Pomoćnik rukovodioca organa državne službe)

(1) Pomoćnik rukovodioca organa državne službe obavlja poslove rukovodnog karaktera unutar osnovne organizacione jedinice i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici.

(2) Pomoćnik rukovodioca organa državne službe za svoj rad, stanje u oblasti i upravljanje organizacionom jedinicom odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Član 17

(Glavni kantonalni inspektor)

(1) Glavni kantonalni inspektor rukovodi poslovima koji se odnose na inspekciju nad provođenjem kantonalnih zakona, drugih propisa i općih akata koji spadaju u njihovu nadležnost.

(2) Prilikom obavljanja inspekcije glavni kantonalni inspektor ostvaruje saradnju sa nadležnim federalnim, odnosno gradskim i općinskim inspektorima, u odnosu na pitanja od zajedničkog interesa za obavljanje inspekcije i pruža im potrebnu stručnu pomoć.

(3) Za svoj rad i rad inspekcije kojom rukovodi, glavni kantonalni inspektor odgovara rukovodiocu kantonalnog organa državne službe.

Član 18

(Šef osnovne organizacione jedinice koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice)

(1) Šef osnovne organizacione jedinice rukovodi osnovnom organizacionom jedinicom koja u svom sastavu nema unutrašnje organizacione jedinice, obavlja najsloženije poslove iz nadležnosti jedinice i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodjeljenih jedinici kojom rukovodi.

(2) Šef osnovne organizacione jedinice iz stava (1) ovog člana za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Član 19

(Šef unutrašnje organizacione jedinice)

(1) Šef unutrašnje organizacione jedinice rukovodi jedinicom i obavlja najsloženije poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici.

(2) Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodećem državnom službeniku osnovne organizacione jedinice u čijem sastavu se nalazi unutrašnja organizaciona jedinica kojom rukovodi.

Član 20

(Inspektor)

Inspektor obavlja poslove koji se odnose na inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na osnovu zakona, odnosno propisa grada ili općine i kolektivnih ugovora u organima državne službe, pravnim i fizičkim licima, u skladu sa zakonom.

Član 21

(Stručni savjetnik)

Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva visok stepen stručnosti, odgovornosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru organizacione jedinice.

Član 22

(Viši stručni saradnik)

Viši stručni saradnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva veći stepen stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti za obavljanje poslova u određenoj organizacionoj jedinici, koji su posebnim propisom određeni za to radno mjesto.

Član 23

(Stručni saradnik)

Stručni saradnik je državni službenik koji je stručno osposobljen za obavljanje određene vrste složenih poslova, koji su posebnim propisom određeni za to radno mjesto.

POGLAVLJE II. DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 24

(Dužnosti državnog službenika)

(1) Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjesta, primjenjuje i osigurava poštivanje ustavno-pravnog poretka i zakona države Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.

(2) Ukoliko državni službenik primi nalog za kojeg ocijeni da je nezakonit, postupa na sljedeći način:

a) skreće pažnju izdavaocu naloga na njegovu nezakonitost,

b) ako izdavalac naloga ponovi nalog, državni službenik zatražit će pisanu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naloga i precizan sadržaj naloga,

c) ako je nalog potvrđen, državni službenik izvještava o nalogu neposredno nadređenog izdavaocu naloga i dužan ga je izvršiti, osim ako nalog ne predstavlja krivično djelo. U tom slučaju državni službenik odbija da izvrši nalog i prijavljuje slučaj nadležnom tužilaštvu.

(3) Državni službenik je nepristran, te naročito:

a) izbjegava djelatnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive s dužnostima utvrđenim ovim Zakonom i suzdržava se naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja i ne zloupotrebljava vjerska uvjerenja,

b) ne traži i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama ili slično.

(4) Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te naročito:

a) služi i pomaže javnosti,

b) pruža javnosti, zainteresiranim stranama i javnim organima informacije zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

(5) Državni službenik je dužan:

a) prijaviti nadležnim organima slučajeve primanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje zahtijeva ili ostvari od fizičkog ili pravnog lica, bilo koji zaposlenik u organu državne službe, u namjeri da, u okviru svojih ovlaštenja, učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini ono što je dužan učiniti,

b) prijaviti nadležnim organima slučajeve davanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje učini ili obeća fizičko ili pravno lice, bilo kojem zaposleniku u organu državne službe, u namjeri da, u okviru svojih ovlaštenja, učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini ono što je dužan učiniti.

(6) U slučajevima iz tačke a) i b) stava (5) ovog člana državni službenik je dužan u pismenom obliku upoznati neposrednog rukovodioca, s tim da zbog osnovanog prijavljivanja, ne može biti disciplinski odgovoran niti imati bilo kakvih posljedica na svoj radno-pravni status.

(7) Državni službenik ne smije zauzimati nekretninu u vlasništvu izbjeglice ili prognanika niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili prognanik podnio zahtjev za povrat stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja i koji bi trebao biti korišten u svrhu alternativnog smještaja.

(8) Državni službenik u vršenju svojih zadataka dužan je poštivati principe utvrđene u Etičkom kodeksu za državne službenike koji donosi Vlada Kantona.

(9) Državni službenik dužan je da se po pismenom nalogu rukovodioca organa državne službe, podvrgne ljekarskom pregledu radi utvrđivanja njegove zdravstvene sposobnosti za vršenje poslova radnog mjesta na koje je postavljen, ako postoji sumnja da je došlo do promjena u njegovom zdravstvenom stanju.

(10) Troškove ljekarskog pregleda iz stava (9) ovog člana snosi organ državne službe u kojem je državni službenik u radnom odnosu.

(11) Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim Zakonom.

Član 25

(Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika)

(1) Državni službenik dužan je da po nalogu rukovodioca ili neposredno nadređenog, u izuzetnim ili hitnim slučajevima, a najduže tri mjeseca neprekidno u toku godine dana, pored poslova iz opisa svog radnog mjesta, obavlja poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, a za koje ispunjava sve potrebne uvjete.

(2) Državnom službeniku pripada pravo na naknadu za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana u visini do 30% od osnovne plaće radnog mjesta čije poslove privremeno obavlja.

Član 26

(Prava državnog službenika)

Državni službenik ima pravo:

a) na stalni radni odnos, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno,

b) na odmor i drugo odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva,

c) da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom,

d) na plaću, naknade i druga materijalna primanja u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom,

e) na unapređenje profesionalne karijere u skladu s ovim Zakonom,

f) na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju u cilju napredovanja u karijeri putem obuke i na druge načine,

g) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta tokom obavljanja službenih dužnosti,

h) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo,

i) da osnuje ili se učlani u sindikat ili profesionalno udruženje, u skladu sa zakonom,

j) na štrajk, u skladu sa zakonom.

Član 27

(Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika)

(1) Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima, a naročito:

a) državni službenik ne smije obavljati dodatnu niti dopunsku djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne službe u skladu s propisom koji donosi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva pravosuđa, a koji sadrži slučajeve i uvjete u kojima se može dati ovakvo odobrenje,

b) državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim je radom provodio redovni inspekcijski nadzor. Državni službenik također ne smije primati bilo kakvu naknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti. Ove zabrane se utvrđuju u rješenju o prestanku radnog odnosa.

c) prava i obaveze državnog službenika miruju od trenutka kada je izabran ili imenovan na javnu funkciju u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, ili bude izabran na profesionalnu funkciju u sindikatu. Državni službenik je dužan u roku od osam dana od dana izbora ili imenovanja o toj činjenici obavijestiti rukovodioca organa državne službe, koji donosi rješenje o odsustvu državnog službenika iz državne službe,

d) državni službenik ne može biti član organa političkih stranaka utvrđenim aktima stranke i ne smije slijediti uputstva političkih stranaka u obavljanju poslova državne službe za koje je zadužen,

e) državni službenik koji se nađe na potvrđenoj izbornoj listi neke političke stranke ili kao neovisni kandidat za bilo koji nivo vlasti u Bosni i Hercegovini, dužan je u roku od osam dana o tome pisanim putem obavijestiti rukovodioca organa državne službe. Državni službenik dužan je za vrijeme predizborne kampanje koristiti godišnji odmor ili neplaćeno odsustvo, a rukovodilac organa državne službe o tome donosi rješenje,

f) državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje privrednog društva ili drugog pravnog lica u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz nadležnosti organa državne službe u kojem je zaposlen.

(2) Državni službenik iz stava (1) tačka c) ovog člana može se vratiti na isto ili slično radno mjesto u istom ili drugom organu državne službe istog nivoa vlasti, najkasnije u roku od mjesec dana od nastupanja sljedećih slučajeva: završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

Član 28

(Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika)

(1) O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnog odnosa, u skladu sa ovim ili posebnim zakonom, podzakonskim propisima, općim aktima i kolektivnim ugovorom, odlučuje rukovodilac organa državne službe, osim kada je ovim Zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ.

(2) O pravima i dužnostima iz stava (1) ovog člana donosi se rješenje.

(3) Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.

(4) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana, državni službenik ima pravo u roku od osam dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 90. ovog Zakona (u daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja, ako za pojedina pitanja ovim Zakonom nije određen drugi rok. Žalba odlaže izvršenje rješenja, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(5) Rukovodilac organa državne službe dužan je izvršiti rješenje nadležnog inspektora, kao i presudu suda koja se odnosi na prava i dužnosti državnog službenika iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

Član 29

(Imovinski karton državnih službenika)

(1) U skladu sa ovim Zakonom, prilikom postavljanja na radno mjesto državni službenik dužan je dostaviti sve podatke o imovini putem imovinskog kartona.

(2) Sadržaj imovinskog kartona koji je sastavni dio Registra državnih službenika utvrđuje Vlada Kantona.

POGLAVLJE III. UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ, ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA, UNAPREĐENJE I PREKOBROJNOST

Član 30

(Postavljenje državnog službenika na radno mjesto nakon donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji)

(1) Nakon donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe ili izmjene i dopune tog pravilnika, rukovodilac organa državne službe vrši postavljenje zatečenih državnih službenika na radna mjesta za koja ispunjavaju predviđene uvjete.

(2) Ukoliko se po donošenju pravilnika iz stava (1) ovog člana vrši postavljenje državnih službenika na poziciju višeg ili nižeg radnog mjesta, u tom slučaju, obavezno se primjenjuju odredbe ovog Zakona o unapređenju, odnosno rasporedu u nižu kategoriju.

Član 31

(Interni premještaj državnog službenika)

(1) Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika, rukovodilac organa državne službe može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na istoj poziciji, s tim što premještaj može biti i zamjena državnog službenika sa jednog na drugo radno mjesto iste pozicije, ako ocijeni da će stručne sposobnosti tih državnih službenika više doći do izražaja na radnim mjestima na kojima se vrši zamjena.

(2) Rješenje o postavljenju putem internog premještaja dostavlja se Agenciji za državnu službu FBiH (u daljem tekstu Agencija) radi evidentiranja u registru državnih službenika.

Član 32

(Sporazum o preuzimanju državnog službenika)

(1) Organ državne službe može na osnovu pisanog sporazuma sa drugim organom državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i uz saglasnost ili na pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije, a kod rukovodećih državnih službenika može preuzimati samo državne službenike iz člana 11. stav (1) tačka a) podtačke 4), 5) i 6) ovog Zakona. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji.

(2) Zahtjev za sporazumno preuzimanje državni službenik podnosi rukovodiocu organa državne službe iz kojeg se vrši preuzimanje i rukovodiocu organa državne službe u koji se preuzimanje traži.

Član 33

(Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih)

Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši na način predviđen članom 31. i 32. ovog Zakona, odnosno ako se popuna ne izvrši na taj način, u tom slučaju rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta sa Liste prekobrojnih državnih službenika. Popuna se vrši prema kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje utvrđuje Agencija.

Član 34

(Javno oglašavanje)

(1) Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne popuni na način predviđen u članu 33. ovog Zakona, na zahtjev rukovodioca organa državne službe, Agencija provodi proceduru popune putem javnog konkursa koji se provodi prema odredbama ovog člana i članova 35. do 40. ovog Zakona.

(2) Javni konkurs priprema i na službenoj internet stranici objavljuje Agencija.

(3) Javni konkurs sadrži:

a) naziv upražnjenog radnog mjesta i broj izvršilaca,

b) opće uvjete iz člana 35. ovog Zakona,

c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji,

d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja,

e) opis poslova upražnjenog radnog mjesta.

(4) Prijave na javni konkurs podnose se u roku od 15 dana od dana objave konkursa na internet stranici.

(5) Troškove objavljivanja i poništavanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se potrebe provodi taj konkurs.

(6) Rukovodilac organa državne službe može uputiti zahtjev Agenciji da poništi objavljeni javni konkurs, odnosno javni oglas, ako dođe do ukidanja tog radnog mjesta ili je pokrenuta aktivnost na unutrašnjoj reorganizaciji organa ili ukidanje organa ili ako se po zakonu, smanji obim poslova tog organa. Zahtjev za poništenje javnog konkursa može se podnijeti najkasnije do isteka roka za podnošenje prijava na javni konkurs.

Član 35

(Opći uvjeti za postavljenje državnog službenika)

(1) Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika lice mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,

b) da je starije od 18 godina,

c) da ima univerzitetsku diplomu ili diplomu druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, što se utvrđuje propisom kojim se uređuju poslovi osnovnih djelatnosti i pomoćno tehnički poslovi i uvjeti za njihovo obavljanje u organima državne službe u Kantonu;

d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova utvrđenih za to radno mjesto,

e) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta lice nije otpušeno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini,

f) da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine,

g) da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

(2) Lica koja su rođena poslije 1980. godine nisu dužna podnositi dokaze o ispunjavanju uvijeta iz tačke f) stav (1) ovog člana.

Član 36

(Komisija za provođenje javnog konkursa)

(1) Agencija imenuje posebnu komisiju za provođenje javnog konkursa (u daljem tekstu: komisija za konkurs) koja je u svom radu nepristrana.

(2) Komisiju za konkurs čine tri člana, od kojih su dva člana državni službenici i to jedan iz organa državne službe na koji se javni konkurs odnosi, kojeg na prijedlog sindikata odredi rukovodilac organa državne službe ako su državni službenici tog organa organizovani u sindikat, jedan predstavnik Agencije i jedan član imenovan sa Liste eksperata koju utvrdi Ministarstvo pravosuđa. Članovi komisije za konkurs imaju zamjenike koji se biraju na isti način i angažuju u slučaju odsutnosti ili spriječenosti nekog od članova da učestvuje u radu komisije za konkurs.

(3) Članovi komisije za konkurs moraju imati akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog konkursa, a za provođenje javnog konkursa za upražnjene pozicije rukovodećih državnih službenika članovi komisije, osim ekspertnog člana, moraju imati radno iskustvo rukovodećeg državnog službenika.

(4) Direktor Agencije rješenjem imenuje komisiju za konkurs i sekretara komisije iz reda zaposlenika Agencije.

(5) Ministarstvo pravosuđa propisuje uvjete koje moraju ispunjavati eksperti, način izbora eksperata i utvrđuje Listu eksperata.

(6) Komisija za konkurs bira predsjedavajućeg među svojim članovima i usvaja poslovnik o svom radu većinom glasova svih članova.

(7) Članovima komisije za konkurs za rad u komisiji pripada naknada čija se visina utvrđuje posebnim rješenjem rukovodioca organa državne službe prema kriterijima koje utvrdi Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva finansija, a isplata se vrši iz sredstava organa državne službe za čije je potrebe komisija imenovana.

(8) Ukoliko sindikat u roku od 8 dana ne dostavi prijedlog člana i zamjenika komisije za konkurs iz stava (2) ovog člana, rukovodilac će predložiti člana komisije iz reda državnih službenika organa u kojem se vrši popunjavanje radnog mjesta.

Član 37

(Ostavka i izuzeće članova komisije za izbor)

(1) Ukoliko postoje razlozi za izuzeće iz stava

(3) ovog člana, koji se odnose na člana komisije za konkurs, taj član daje ostavku na članstvo u komisiji.

(2) Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova komisije za konkurs.

(3) Svaki prijavljeni kandidat može najkasnije do pristupanja polaganju stručnog ispita zatražiti od Agencije izuzeće bilo kojeg člana komisije za konkurs na osnovu:

a) sukoba interesa,

b) očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti,

c) nedostatka neophodnog profesionalnog stručnog znanja i iskustva iz člana 36. stav (3) ovog Zakona.

(4) Protiv rješenja Agencije kojim se odlučuje o izuzeću, može se u roku od tri dana izjaviti žalba Odboru za žalbe, u kojem slučaju se postupak javnog konkursa neće obustaviti.

Član 38

(Javni konkurs)

(1) Javni konkurs obuhvata:

a) ispit općeg znanja,

b) stručni ispit.

(2) Vlada Kantona, na prijedlog Ministarstva pravosuđa, uz pribavljeno mišljenje Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uvjete, način i program polaganja ispita iz stava (1) ovog člana.

(3) Kandidati koji su položili stručni upravni ispit pred nadležnim organom u Bosni i Hercegovini ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja iz stava (1) tačka a) ovog člana.

Član 39

(Izborni proces)

(1) Agencija vrši pregled svih podnijetih prijava na javni konkurs i utvrđuje Listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos, Listu kandidata koji ne ispunjavaju te uvjete i Listu kandidata koji su dužni polagati ispit općeg znanja.

(2) Komisija za konkurs vrši provjeru profesionalnih sposobnosti svakog kandidata pojedinačno, na osnovu znanja koje kandidati pokažu polaganjem stručnog ispita iz člana 38. stav (1) tačka b) ovog Zakona i sačinjava Listu uspješnih kandidata.

(3) Listu uspješnih kandidata iz stava (2) ovog člana Agencija dostavlja rukovodiocu organa državne službe, odnosno drugom nadležnom organu koji vrši popunu upražnjenog radnog mjesta.

(4) Agencija pismeno obavještava sve kandidate čije su prijave nepotpune, neblagovremene i koji ne ispunjavaju uvjete konkursa, kao i kandidate koji nisu položili stručni ispit. Protiv tog obavještenja kandidat ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe u roku od pet dana od dana prijema obavještenja. Žalba se podnosi putem Agencije. Za vrijeme razmatranja žalbe neće se obustaviti postupak javnog konkursa.

Član 40

(Postavljenje državnog službenika)

(1) Rukovodilac organa državne službe za državnog službenika postavlja najuspješnijeg kandidata sa Liste uspješnih kandidata koji su prošli javni konkurs iz člana 38. ovog zakona.

(2) Izuzetno, iz opravdanih razloga uz obazloženje, rukovodilac organa državne službe može postaviti kandidata bez obzira na redoslijed utvrđen na Listi uspješnih kandidata, a nakon obavljenog usmenog intervjua sa svim kandidatima sa Liste uspješnih kandidata.

(3) Pod opravdanim razlozima iz stava (2) ovog člana podrazumijeva se nacionalna i spolna struktura u organu državne službe i prednost u zapošljavanju utvrđena posebnim propisima.

(4) Ukoliko državni službenik ne stupi na dužnost ili mu iz bilo kojeg razloga prestane radni odnos u periodu od šest mjeseci od dana postavljenja, na upražnjeno radno mjesto postavlja se sljedeći najuspješniji kandidat s rezervne Liste uspješnih kandidata koju čuva Agencija.

(5) Postavljenje državnog službenika vrši se rješenjem koje sadrži:

a) ime i prezime državnog službenika;

b) naziv organa državne službe, naziv radnog mjesta i platni razred;

c) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme),

d) trajanje probnog rada.

(6) Rješenje o postavljenju državnog službenika objavljuje se na oglasnoj tabli organa državne službe, dostavlja se izabranom kandidatu i Agenciji koja ga nakon stupanja na dužnost državnog službenika evidentira u registru državnih službenika.

(7) Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti pred rukovodiocem organa državne službe. Tekst zakletve utvrđuje Ministarstvo pravosuđa. Potpisani tekst zakletve je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.

Član 41

(Probni rad)

(1) Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe, državni službenik prolazi period probnoga rada. Period probnog rada državnog službenika obuhvata vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci.

(2) Rukovodilac organa državne službe određuje supervizora iz reda državnih službenika, na čiji prijedlog se donosi rješenje o ocjeni rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećeg državnog službenika vrši rukovodilac organa državne službe.

(3) Ukoliko je ocjena rada:

a) zadovoljava – rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto;

b) ne zadovoljava – rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja.

(4) Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, u skladu sa stavom (3) tačka b) ovog člana, na to mjesto rukovodilac postavlja slijedećeg najuspješnijeg kandidata s rezervne liste iz člana 40. stav (2) ovog Zakona.

(5) Periodu probnog rada iz stava (1) ovog člana podliježu i državni službenici koji su pripravnički staž ostvarili u organu državne službe.

Član 42

(Radni odnos na određeno vrijeme)

(1) S izuzetkom radnih mjesta iz člana 11. stav 1) podtačka 1), 2), i 3) ovog Zakona rukovodilac organa državne službe može izvršiti prijem državnog službenika na određeno vrijeme, najduže do godinu dana, radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se obim privremeno povećao i zbog potrebe hitnog i neodložnog vršenja određenih poslova.

(2) Radi zamjene državnog službenika koji je na odsustvu iz državne službe, rukovodilac organa državne službe, može izvršiti prijem državnog službenika na određeno vrijeme, a radni odnos u tom slučaju traje do povratka odsutnog državnog službenika.

(3) Državni službenik koji se prima na određeno vrijeme mora ispunjavati sve uslove koji se predviđaju za radno mjesto na kojem se ti poslovi obavljaju.

(4) Za obavljanje poslova osnovne djelatnosti utvrđenih u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe, ne može se zaključiti ugovor o radu ili ugovor o djelu na određeno vrijeme.

(5) Prijem u radni odnos iz stava (1) i (2) ovog člana, vrši se putem javnog konkursa objavljenog na internet stranici organa i jednom dnevnom listu velikog tiraža, a kojeg provodi komisija koju iz reda uposlenih državnih službenika imenuje rukovodilac organa državne službe, s tim da jednog člana komisije predlaže sindikat. Prijava se podnosi u roku od osam dana od dana posljednje objave javnog konkursa.

(6) Podzakonskim propisom kojeg donosi Ministarstvo pravosuđa, utvrdit će se uslovi, način i program odabira kandidata koji se prijave na javni konkurs za prijem državnog službenika na određeno vrijeme.

(7) Žalba protiv rješenja o prijemu u državnu službu na određeno vrijeme ne odgađa izvršenje rješenja.

(8) Radni odnos iz stava (1) i (2) ovog člana ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.

Član 43

(Ocjena rada)

(1) Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme perioda koji se ocjenjuje.

(2) Ocjenu rada državnih službenika utvrđuje rukovodilac organa državne službe.

(3) Ocjenu rada državnih službenika iz člana 11. stav (1) tačka a) podtačka 1) utvrđuje nadležni organ koji ga je postavio na tu poziciju u skladu sa posebnim propisom, na osnovu izvještaja o radu.

(4) Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika, na prijedlog neposredno nadređenog službenika, najmanje svakih 12 mjeseci. Ne mogu se ocijeniti službenici koji su radili manje od dvije trećine perioda za koji se vrši ocjenjivanje.

(5) Ocjena rada državnog službenika zasniva se na rezultatima postignutim u izvršavanju poslova radnog mjesta i postavljenih radnih ciljeva, kvaliteti rada, učinkovitosti u radu, samostalnosti, stvaralačkoj sposobnosti i inicijativi, vještini komunikacije, spremnosti prilagođavanja promjenama i ostalim sposobnostima koje zahtijeva radno mjesto.

(6) Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan i izuzetno uspješan, što se bliže određuje propisima koje donosi Ministarstvo pravosuđa uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije i sindikata.

(7) Rezultati ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapređenja, internih premještaja i u drugim slučajevima kada je ocjena rada uvjet za ostvarivanje nekog prava. Svi državni službenici:

a) imaju nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u ličnom dosjeu;

b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pisane informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.

(8) Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, s ciljem poboljšanja stanja, prolazi poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov direktno nadređeni državni službenik.

Član 44

(Unapređenje državnog službenika)

(1) Rukovodilac organa državne službe može jednom u tri godine vršiti unapređenje državnog službenika iz organa kojim rukovodi na više radno mjesto koje je upražnjeno. Unapređenje se vrši u okviru radnih mjesta iz člana 11. stav (1) tačka b) ovog Zakona i zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada.

(2) Ukoliko u organu državne službe nema sistematizovano neposredno više radno mjesto, ili neposredno više radno mjesto nije upražnjeno, unapređenje se može izvršiti na sljedeće radno mjesto iz člana 11. stav (1) tačka b) ovog Zakona, ukoliko je sistematizovano pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i ukoliko je upražnjeno.

(3) Izuzetno od stava (1) i (2) ovog člana, unapređenje na radno mjesto rukovodećeg državnog službenika rukovodilac organa državne službe može izvršiti ukoliko ocijeni da je državni službenik stečenim iskustvom, vještinama i znanjem pokazao da bi odgovorno i stručno obavljao poslove tog radnog mjesta. Unapređenje se u tom slučaju može izvršiti samo ako se državni službenik u organu državne službe nalazi na radnom mjestu stručnog savjetnika i višem radnom mjestu, te ukoliko je pozicija rukovodećeg radnog mjesta upražnjena.

(4) Rješenje o unapređenju donosi rukovodilac organa državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.

https://advokat-prnjavorac.com

Član 45

(Raspored državnog službenka u nižu kategoriju)

(1) Rukovodilac organa državne službe može državnog službenika rasporediti na neposredno niže radno mjesto iz člana 11. stav (1) tačka b) ovog Zakona ukoliko je državni službenik zbog nestručnog, neblagovremenog, neodgovornog ili nemarnog vršenja poslova na radnom mjestu na kojem je postavljen ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava” ili “zadovoljava”.

(2) Ukoliko u organu državne službe nije sistematizovano neposredno niže radno mjesto, ili isto nije upražnjeno, raspored se može izvršiti na sljedeće niže radno mjesto sistematizovano pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

(3) Državni službenik iz stava (1) ovog člana stiče pravo na unapređenje na više radno mjesto prema članu 44. ovog Zakona nakon što provede dvije godine na radnom mjestu na koje je raspoređen prema stavu (1) ovog člana.

(4) Primjerak rješenja o rasporedu državnog službenika u nižu kategoriju dostavlja se Agenciji.

Član 46

(Prekobrojnost)

(1) Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.

(2) Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog rukovodioca organa državne službe u skladu sa kriterijima iz kolektivnog ugovora.

(3) Radno pravni status državnog službenika koji je proglašen prekobrojnim rješava se na sljedeći način:

a) rasporedom na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom organu državne službe, a na način predviđen u članu 31. ovog Zakona. Raspored se vrši u roku od tri mjeseca od dana donošenja rješenja o utvrđivanju prekobrojnosti,

b) ukoliko raspoređivanje iz stava (3) tačka a) ovog člana nije moguće, državnom službeniku se nudi prijevremeno penzionisanje, u skladu sa posebnim zakonom,

c) ukoliko je prijevremeno penzionisanje nemoguće, ili državni službenik odbije ponuđeno penzionisanje, rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika kome prestaje radni odnos protekom otkaznog roka od 90 dana. Na rješenje o prestanku radnog odnosa zbog prekobrojnosti, prekobrojni državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe u skladu sa ovim Zakonom.

(4) Ukoliko državni službenik odbije ponuđeni raspored u skladu sa stavom (3) tačka a) ovog člana prestaje mu radni odnos bez prava na otpremninu.

(5) Prekobrojnim se ne može proglasiti državni službenik ili namještenik kojem je do ostvarenja uvjeta za penzionisanje ostalo 5 (pet) ili manje godina.

(6) Ukoliko se u tom organu državne službe objavi upražnjeno isto ili slično radno mjesto u roku od jedne godine od dana razrješenja dužnosti, prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog zaposlenja u organu državne službe, ukoliko se u međuvremenu nije zaposlio.

POGLAVLJE IV. PRIPRAVNICI I VOLONTERI

Član 47

(Pripravnici i volonteri)

(1) Prijem pripravnika u organu državne službe vrši se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Agencija na zahtjev rukovodioca organa državne službe u skladu s kriterijima koje podzakonskim propisima utvrdi Ministarstvo pravosuđa, po pribavljenom mišljenju Agencije.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana, ukoliko posebnim propisom nije drugačije određeno, nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni konkurs, u skladu sa članom 34. ovog Zakona.

(3) Organ državne službe dužan je da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad.

(4) Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada plaća u visini utvrđenoj posebnim zakonom.

(5) Odredbe stava (1) i (2) ovog člana odnose se i na prijem volontera u organe državne službe.

(6) Volonteri imaju pravo na naknadu u skladu sa posebnim zakonom.

(7) Namještenik organa državne službe koji je stekao VII stepen stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u organima državne službe nakon položenog stručnog ispita za namještenike u organima državne službe, može se prijaviti na konkurs za upražnjeno radno mjesto stručnog saradnika u organu državne službe bez obaveze obavljanja pripravničkog staža.

(8) Organi državne službe dužni su planirati i redovno, godišnje primati pripravnike i volontere na pripravnički, odnosno volonterski staž.

(9) Na osnovu ugovora zaključenog sa visokoškolskom ustanovom organ državne službe može na stručno osposobljavanje, bez zasnivanja radnog odnosa, primiti lice koje ima diplomu ili druge akademske kvalifikacije iz člana 35. stav (1) tačka c) ovog Zakona.

POGLAVLJE V. PLAĆE I NAKNADE, ODSUSTVO I GODIŠNJI ODMOR, STRUČNO USAVRŠAVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 48

(Plaće i naknade)

Državni službenik ostvaruje pravo na plaću, naknade i druga materijalna primanja u skladu s posebnim propisom i kolektivnim ugovorom.

Član 49

(Odsustvo i godišnji odmori)

Na prava i obaveze iz oblasti odsustva i godišnjih odmora državnih službenika primjenjuju se odredbe općih propisa o radu, te odredbe kolektivnih ugovora, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Član 50

(Neplaćeno odsustvo i rad sa skraćenim radnim vremenom)

Vlada Kantona utvrđuje bliže uvjete u skladu s kojim državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo i kada se može dužnost državnog službenika obavljati sa skraćenim radnim vremenom.

Član 51

(Stručno obrazovanje i usavršavanje)

(1) Državni službenici obavezni su da neprestano rade na svom stručnom obrazovanju i usavršavanju.

(2) Državni službenik ima pravo i obavezu učestvovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, a naročito je dužan prisustvovati svim oblicima stručnog usavršavanja u vezi poslova koje u organu državne službe neposredno obavlja.

(3) O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe, vodeći pri tom računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika.

(4) Vlada Kantona svojim aktom, uz mišljenje Agencije, uređuje oblike obaveznog godišnjeg stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika, određuje način realizacije te obuke, kriterije za izvođače obuke, način finansiranja i druga pitanja koja se odnose na organizaciju i sprovođenje obuke.

Član 52

(Prestanak radnog odnosa državnog službenika)

Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima:

a) dobrovoljnim istupanjem iz državne službe,

b) kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja, odnosno navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života,

c) istekom vremenskog perioda na koji je postavljen ukoliko je radni odnos zasnovan na određeno vrijeme,

d) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;

e) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima,

f) prekobrojnošću,

g) odbijanjem polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve vjernosti,

h) nezadovoljavajući probni period,

i) dvije uzastopne negativne ocjene rada,

j) danom stupanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca,

k) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi,

l) predajom dokumenata ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu, za koje se kasnije pokaže da su lažni,

lj) na osnovu izrečene sigurnosne mjere zabrane vršenja poziva državnog službenika – početkom primjene te mjere,

m) kad nadležni organ penzijskoinvalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za rad, danom konačnosti akta o trajnoj nesposobnosti,

n) kada u skladu sa propisima o zaštiti tajnih podataka, nakon izvršenih sigurnosnih provjera, nadležni organ utvrdi da državni službenik ne ispunjava uvjete u pogledu rukovanja podacima određenog stepena tajnosti,

nj) smrću,

o) u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom.

Član 53

(Postupak za prestanak radnog odnosa)

(1) Državnom službeniku prestaje radni odnos, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.

(2) Državni službenik iz stava (1) ovog člana, može u roku od 15 dana od prijema rješenja o prestanku radnog odnosa podnijeti žalbu Odboru za žalbe. U slučaju prestanka radnog odnosa žalba odlaže izvršenje rješenja, izuzev u slučajevima iz člana 52. tačka b), c), d), j) i lj).

(3) Rukovodilac organa državne službe rješenje o prestanku radnog odnosa državnog službenika dostavlja Agenciji u roku od osam dana od dana kad je postalo konačno.

Član 54

(Naknade)

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ukoliko mu u organu državne službe prestane radni odnos, osim u slučajevima iz člana 52. tačka b), f) i m) ovog Zakona.

POGLAVLJE VI. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

Član 55

(Disciplinska odgovornost)

(1) Državni službenik smatra se disciplinski odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim Zakonom nastalih kao rezultat njegove krivice.

(2) Krivična i prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako djelo koje je predmet krivičnog ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.

(3) Oslobađanje od krivične odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

(4) Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva pravosuđa uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, donosi podzakonski propis kojim se uređuju pravila disciplinskog postupka, sadržaj zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, rokovi zastare i druga pitanja od značaja za disciplinsku odgovornost državnog službenika.

Član 56

(Povrede službene dužnosti)

(1) Povrede službenih dužnosti mogu biti lake i teške.

(2) Lake povrede službene dužnosti su:

a) učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja,

b) napuštanje posla u toku radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,

c) učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (pauze) ili korištenje prava na odmor (pauzu) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga,

d) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,

e) nepropisno rukovanje uređajima ili opremom koje službenik koristi u obavljanju dužnosti,

f) ponašanje državnog službenika suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika koje ne nanosi štetu ugledu službe,

g) neizvršenje službenog zadatka bez opravdanog razloga,

h) nesavjesno ili nemarno izvršenje službenog zadatka ili izvršenje službenog zadatka suprotno pravilima struke.

(3) Teške povrede službene dužnosti su:

a) izvršenje krivičnog djela, odnosno prekršaja, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe,

b) odavanje državne, vojne i službene tajne,

c) zloupotreba i prekoračenje službenih ovlaštenja ili bavljenje poslom u organu državne službe za koji nije ovlašten;

d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka;

e) bavljenje aktivnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima državne službe,

f) bavljenje aktivnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe,

g) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje,

h) neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca,

i) ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika koje nanosi štetu ugledu službe,

j) neblagovremeno, neuredno i neodgovorno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi,

k) neprimjereno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim osobama u vršenju državne službe,

l) tri puta izrečena kazna za lakše povrede službene dužnosti počinjene u periodu od jedne godine,

lj) nezakonit rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti ili nastanka štete organu državne službe,

m) davanje netačnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice,

n) neovlašteno ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom,

nj) zloupotreba obaveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju,

o) povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na korupciju,

p) upotreba krivotvorene isprave radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

Član 57

(Disciplinski postupak)

(1) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika podnosi rukovodilac organa državne službe ili lice koje on ovlasti.

(2) Disciplinski postupak protiv državnog službenika za laku povredu službene dužnosti pokreće se rješenjem kojeg donosi rukovodilac organa državne službe. U tom slučaju, postupak provodi i disciplinske mjere izriče rukovodilac organa ili lice koje on ovlasti.

(3) Disciplinski postupak protiv državnog službenika iz člana 11. stav (1) tačka a) podtačke 1), 2) i 3) pokreće se na osnovu rješenja organa koji je izvršio imenovanje.

(4) Disciplinski postupak za tešku povredu službene dužnosti pokreće i provodi Disciplinska komisija, koja je nadležna da izriče disciplinske kazne za tešku povredu službene dužnosti, a postupak se smatra pokrenutim danom donošenja rješenja o pokretanju disciplinskog postupka.

(5) Kod odlučivanja o odgovornosti službenika Disciplinska komisija nije vezana pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka.

Član 58

(Odgovornost nakon prestanka radnog odnosa)

(1) Ako je državnom službeniku u organu državne službe prestao radni odnos nakon pokretanja postupka zbog teže povrede službene dužnosti, Disciplinska komisija nastavit će vođenje postupka i na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za težu povredu službene dužnosti.

(2) Ako Disciplinska komisija utvrdi odgovornost za težu povredu službene dužnosti lica iz stava (1) ovog člana, s obzirom na okolnosti slučaja, izreći će zabranu prijema u državnu službu na vrijeme od jedne do četiri godine.

(3) Ako Disciplinska komisija utvrdi da je počinjena teža povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine izreći će se zabrana prijema u državnu službu u periodu od četiri godine. Primjerak rješenja o tome dostavlja se nadležnom tužilaštvu.

Član 59

(Disciplinske mjere i disciplinske kazne)

(1) Za počinjene povrede službene dužnosti iz člana 56. ovog Zakona državnom službeniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere i disciplinske kazne, i to:

a) za lake povrede službene dužnosti izriču se disciplinske mjere:

1) opomena,

2) javna pismena opomena,

3) novčana kazna do 10% od mjesečne plaće državnog službenika za period do tri mjeseca.

b) Za teške povrede službene dužnosti izriču se disciplinske kazne:

1) suspenzija prava učešća na javnom konkursu za državne službenike u periodu od najviše dvije godine,

2) novčana kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika za period do šest mjeseci,

3) raspored na neposredno niže radno mjesto sistematizovano pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji,

4) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Član 60

(Disciplinska komisija)

(1) Disciplinsku komisiju imenuje Vlada Kantona na period od dvije godine. Jednog člana Disciplinske komisije i jednog zamjenika saglasno imenuju sindikati koji zastupaju interese državnih službenika u organima državne službe u Kantonu.

(2) Vlada Kantona Uredbom o osnivanju Disciplinske komisije propisuje broj članova i zamjenika članova Disciplinske komisije, posebne uvjete koje moraju ispunjavati članovi Disciplinske komisije, način i postupak njihovog imenovanja, pravo na naknadu za rad u Disciplinskoj komisiji, kao i druga pitanja bitna za status i rad Disciplinske komisije.

(3) Disciplinska komisija provodi postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih službenika za teške povrede službene dužnosti, u skladu s pravilima disciplinskog postupka utvrđenim podzakonskim propisom iz člana 55. stav (4) ovog Zakona, te u drugom stepenu odlučuje o izrečenim disciplinskim mjerama za lake povrede službene dužnosti.

(4) Disciplinska komisija tokom postupka utvrđivanja odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenom zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka.

(5) Protiv odluke Disciplinske komisije koja je donijeta u postupku utvrđivanja odgovornosti državnog službenika za tešku povredu službene dužnosti državni službenik ima pravo žalbe Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(6) Protiv odluke rukovodioca organa državne službe koja je donijeta u postupku utvrđivanja odgovornosti za laku povredu službene dužnosti državni službenik ima pravo žalbe Disciplinskoj komisiji.

(7) Primjerak odluke iz stava (4) i (5) ovog člana dostavlja se Agenciji.

Član 61

(Krivični postupak)

(1) U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak na osnovu istih činjenica koje su predviđene za disciplinsku odgovornost iz člana 56. ovog Zakona, pokrenuti disciplinski postupak se obustavlja do okončanja krivičnog postupka, a državni službenik se suspenduje u skladu sa članom 62. ovog Zakona.

(2) Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi s tim postupkom.

(3) Ukoliko se optužba za krivično djelo protiv državnog službenika odbije, disciplinski postupak se može provesti na osnovu istih činjenica u skladu sa članom 56. ovog Zakona.

(4) Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak proglasi krivim i osudi, Disciplinska komisija vezana je činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.

Član 62

(Preventivna suspenzija)

(1) Rukovodilac organa državne službe dužan je državnog službenika odmah suspendirati u slučajevima kad se:

a) protiv državnog službenika pokrene krivični postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti koja sadrži obilježja bića krivičnog djela počinjena u obavljanju službene dužnosti,

b) protiv državnog službenika pokrene krivični postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije,

c) protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina,

d) državni službenik nalazi u pritvoru ili su mu određene mjere zabrane koje su po svojoj prirodi takve da utiču na nesmetano obavljanje poslova,

e) ako je protiv državnog službenika pokrenut disciplinski postupak zbog teške povrede službene dužnosti za koju je predviđena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, ako bi njegovo zadržavanje na poslu moglo štetiti interesima službe.

(2) Suspenzija traje do okončanja krivičnog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, odnosno do isteka pritvora ili mjere zabrane.

(3) Rješenje o suspenziji donosi rukovodilac organa državne službe i protiv istog državni službenik može izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(4) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Član 63

(Pravo na plaću za vrijeme suspenzije)

(1) Za vrijeme preventivne suspenzije državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 50 % plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio preventivnoj suspenziji.

(2) Puna plaća pripada državnom službeniku od dana vraćanja na rad.

(3) Državnom službeniku se vraća obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja u sljedećim slučajevima:

a) ukoliko se u postupku po žalbi suspenzija pokaže neosnovanom,

b) ako je pravosnažnim rješenjem obustavljen krivični odnosno postupak zbog teške povrede službene dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka,

c) ako je pravosnažnom presudom u krivičnom, odnosno pravosnažnim rješenjem u postupku zbog teške povrede službene dužnosti oslobođen od odgovornosti.

Član 64

(Mirovanje prava iz radnog odnosa za vrijeme izdržavanja kazne zatvora)

(1) Državnom službeniku koji izdržava kaznu zatvora do tri mjeseca, za vrijeme trajanja izdržavanja kazne zatvora, prava iz radnog odnosa miruju.

(2) O mirovanju prava službenika iz stava (1) ovog člana donosi se rješenje u roku od 15 dana od nastupanja okolnosti koje predstavljaju razlog za mirovanje prava.

Član 65

(Odgovornost za materijalnu štetu)

(1) Državni službenik je dužan nadoknaditi materijalnu štetu koju u vršenju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.

(2) Postojanje štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno krivicu državnog službenika za učinjenu štetu utvrđuje komisija koju rješenjem obrazuje rukovodilac organa državne službe. O izvršenju tih poslova komisija sastavlja zapisnik.

(3) Na osnovu zapisnika iz stava (2) ovog člana, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o naknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način isplate štete.

(4) Protiv rješenja o šteti iz stava (3) ovog člana državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(5) Štetu koju državni službenik učini građanima ili pravnim licima ili organu državne službe, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u vršenju državne službe, nadoknađuje organ državne službe čiji je državni službenik učinio štetu, a potom organ državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog službenika.

(6) O visini i načinu nadoknade štete rukovodilac organa i državni službenik mogu zaključiti pisani sporazum koji predstavlja izvršni akt.

(7) Organ državne službe obavezan je nadoknaditi štetu državnom službeniku koju on pretrpi na službi ili u vezi sa službom, po općim propisima o odgovornosti za štetu.

(8) Ako državni službenik odbije nadoknaditi štetu utvrđenu u rješenju iz stava (3) ovog člana, u tomu slučaju postupak za nadoknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom.

Član 66

(Medijator državne službe)

(1) Medijator državne službe pomaže u provođenju i poštovanju pravilne primjene ovog Zakona i drugih propisa i djeluje kao posrednik kod rukovodioca organa državne službe u svim pitanjima koja se odnose na radno-pravni status državnog službenika.

(2) Svi državni službenici i namještenici organa državne službe, u saradnji sa sindikatom gdje je sindikat organizovan, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog službenika. Dva ili više organa državne službe mogu izabrati zajedničkog medijatora državne službe.

(3) Izbor medijatora državne službe potvrđuje Agencija.

(4) Kriterije za izbor medijatora državne službe, sadržaj poslova i način rada, uvjete rada, mandat i druga pitanja od značaja za rad medijatora državne službe uređuje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva pravosuđa i sindikata.

DIO III – NAMJEŠTENICI

POGLAVLJE I. POSLOVI I RADNA MJESTA NAMJEŠTENIKA

Član 67

(Poslovi namještenika)

(1) Namještenici obavljaju poslove iz nadležnosti organa državne službe koji su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti tih organa, koji neposredno doprinose da se poslovi osnovne djelatnosti mogu u cjelini pravilno i efikasno obavljati.

(2) Dopunski poslovi osnovne djelatnosti organa državne službe odnose se na određene stručno – operativne, informaciono – dokumentacione, računovodstveno – materijalne i administrativno – tehničke poslove, za čije je obavljanje potreban stručni upravni ispit.

(3) Poslovi pomoćne djelatnosti organa državne službe odnose se na određene operativno-tehničke i pomoćne poslove, za čije obavljanje nije potreban stručni upravni ispit.

(4) Kategorije radnih mjesta namještenika i vrsta i složenost poslova koji se vrše u okviru radnih mjesta namještenika utvrđuje podzakonskim propisom Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva pravosuđa.

Član 68

(Radna mjesta namještenika)

(1) Kategorije radnih mjesta namještenika utvrđuju se prema vrsti i složenosti dopunskih poslova osnovne djelatnosti i poslova pomoćne djelatnosti.

(2) Radna mjesta namještenika sa opisom poslova i uvjetima za njihovo obavljanje utvrđuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u skladu sa ovim Zakonom i propisom iz stava (4) člana 67. ovog Zakona.

POGLAVLJE II. RASPOREĐIVANJE NAMJEŠTENIKA NA RADNA MJESTA, POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, ZAPOŠLJAVANJE I OCJENA RADA

Član 69

(Raspoređivanje i postavljenje namještenika na radno mjesto nakon donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji)

Nakon donošenja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe ili izmjene i dopune tog pravilnika, rukovodilac organa državne službe rješenjem vrši raspoređivanje i postavljenje zatečenih namještenika na radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete u skladu s članom 30. ovog Zakona.

Član 70

(Interni premještaj unutar organa državne službe)

(1) Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika, rukovodilac organa državne službe može na to radno mjesto premjestiti namještenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu unutar organa državne službe s tim što premještaj može biti i zamjena namještenika sa jednog na drugo radno mjesto.

(2) Prilikom odlučivanja o premještaju namještenika na upražnjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada namještenika kao i njegovo ukupno angažiranje i rezultati rada.

(3) Rješenje o rasporedu putem internog premještaja evidentira se u registru namještenika.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stava (3) ovog člana ne odlaže njegovo izvršenje.

Član 71

(Sporazum o preuzimanju namještenika)

Organ državne službe može na osnovu pisanog sporazuma sa drugim organom državne službe uz saglasnost namještenika ili na pisani zahtjev namještenika preuzeti namještenika sa istog ili sličnog radnog mjesta.

Član 72

(Odlučivanje o potrebi prijema namještenika u radni odnos)

O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u skladu s potrebom za popunom upražnjenog radnog mjesta utvrđenog pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

Član 73

(Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja)

Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne popuni na način utvrđen u članu 70. i 71. ovog Zakona radno mjesto se popunjava putem javnog oglasa koji objavljuje organ državne službe na službenoj internet stranici tog organa.

Član 74

(Javni oglas)

(1) Rukovodilac organa državne službe za svaki javni oglas rješenjem imenuje komisiju za provođenje javnog oglasa. Komisija se sastoji od tri člana od kojih su dva iz organa državne službe u koji se prima namještenik, od čega je jedan predstavnik sindikata, dok je treći član predstavnik Agencije.

(2) Komisija iz stava (1) ovog člana razmatra sve prijave podnesene na javni oglas i utvrđuje Listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete oglasa i Listu kandidata koji ne ispunjavaju sve uvjete oglas, o čemu se sastavlja zapisnik. Lista se utvrđuje prema svim činjenicama koje su tražene javnim oglasom.

(3) Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa Liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa o čemu donosi pismeno rješenje. Kandidatima koji nisu primljeni u radni odnos dostavlja se pismeno obavještenje o rezultatima javnog oglasa.

(4) Protiv obavještenja iz stava (3) ovog člana može se u roku od osam dana izjaviti žalba Odboru za žalbe. Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Član 75

(Sadržaj javnog oglasa i dostavljanje prijava)

(1) Javni oglas za prijem namještenika u radni odnos sadrži:

a) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta,

b) posebne uvjete utvrđene za obavljanje tog radnog mjesta,

c) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas,

d) rok trajanja oglasa,

e) adresu na koju se podnose prijave na oglas.

(2) Prijave na javni oglas dostavljaju se organu državne službe u kojem se vrši popuna upražnjenog radnog mjesta.

Član 76

(Opći uvjeti za prijem namještenika)

(1) U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljeno lice koje ispunjava sljedeće opće uvjete:

a) da je državljanin Bosne i Hercegovine,

b) da je starije od 18 godina,

c) da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova utvrđenih za to radno mjesto,

d) da ima odgovarajuću vrstu i stepen školske spreme,

e) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpušteno iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini,

f) da nije obuhvaćeno odredbom člana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine,

g) da se ne vodi krivični postupak protiv tog lica.

Član 77

(Prijem namještenika)

(1) Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos postavljenjem najuspješnijeg kandidata sa Liste kandidata za prijem namještenika, koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa.

(2) Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži:

a) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos,

b) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi,

c) platni razred,

d) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme),

e) trajanje probnog rada i

f) datum stupanja na posao.

(3) Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.

(4) Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa predstavljaju rezervnu listu uspješnih kandidata i ta lista se čuva tri mjeseca od dana konačnosti rješenja o prijemu namještenika, a najduže do isteka probnog rada.

(5) Rukovodilac organa državne službe dostavlja Agenciji rješenje o prijemu namještenika u organ državne službe u roku od osam dana od dana konačnosti rješenja radi evidentiranja u registru namještenika.

Član 78

(Probni rad)

(1) Namještenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podliježu obavezi probnog rada koji traje tri mjeseca.

(2) Neposredni rukovodilac organizacione jedinice prati rad namještenika u toku trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pismeno i mora biti obrazložena.

(3) Ocjena rada može biti zadovoljava ili ne zadovoljava.

(4) Ako je ocjena zadovoljava rukovodilac organa državne službe donosi rješenje kojim potvrđuje postavljenje namještenika na radno mjesto, a ako je ocjena ne zadovoljava u tom slučaju donosi rješenje o prestanku radnog odnosa tom namješteniku. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, ako su namještenici tog organa državne službe organizovani u sindikat, a ako namještenik nije član sindikata pribavlja se mišljenje medijatora državne službe.

(5) U slučaju kada se donese rješenje o prestanku radnog odnosa namješteniku iz razloga utvrđenih u stavu (4) ovog člana, rukovodilac organa državne službe prima u radni odnos sljedećeg najuspješnijeg kandidata sa rezervne liste iz člana 77. stav (4) ovog Zakona, s tim da kandidat postavljen na to radno mjesto, podliježe obavezi probnog rada iz stava (1) ovog člana.

Član 79

(Radni odnos na određeno vrijeme)

Odredba člana 42. ovog Zakona o prijemu državnog službenika u radni odnos na određeno vrijeme shodno se primjenjuje i na namještenike.

Član 80

(Stručni ispit)

(1) Namještenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi osnovne djelatnosti u skladu sa propisom iz člana 67. stav (4) ovog Zakona, podliježu obavezi polaganja stručnog ispita.

(2) Stručni ispit sastoji se iz provjere znanja iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti organa državne službe koji se odnose na poslove namještenika.

(3) Namještenici koji su se zatekli u radnom odnosu u organu državne službe na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju položen stručni ispit dužni su položiti ispit u roku od šest mjeseci od dana donošenja propisa iz stava (8) ovog člana.

(4) Namještenici srednje školske spreme koji za vrijeme oglasne procedure za prijem u radni odnos u organ državne službe imaju navršen radni staž ili pripravništvo u trajanju od šest, odnosno devet mjeseci od dana sticanja više školske spreme, a nisu položili stručni ispit, mogu se primiti u radni odnos, ali su dužni položiti stručni ispit najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema u radni odnos u organ državne službe.

(5) Namješteniku koji ne položi stručni ispit u roku iz stava (3) i (4) ovog člana prestaje radni odnos u organu državne službe o čemu se donosi rješenje.

(6) Izuzetno, ako namještenik iz opravdanih razloga nije mogao pristupiti polaganju stručnog ispita u predviđenom roku, rukovodilac organa državne službe može, na njegov zahtjev, rješenjem produžiti rok za polaganje ispita, a najduže tri mjeseca.

(7) Sredstva za polaganje stručnog ispita namještenika iz stava (1) i (2) ovog člana osigurava organ državne službe iz kojeg namještenik polaže stručni ispit, a sredstva za polaganje popravnog ispita snosi namještenik.

(8) Sadržaj i način polaganja stručnog ispita namještenika uređuje se propisom koji donosi ministar pravosuđa uz prethodno pribavljeno mišljenje Federalnog ministarstva pravde.

Član 81

(Komisija za polaganje stručnog ispita)

Namještenici srednje i više školske spreme iz organa državne službe stručni ispit polažu pred kantonalnom komisijom za polaganje stručnog ispita koju imenuje ministar pravosuđa.

POGLAVLJE III. PRIPRAVNICI I GODIŠNJI ODMOR NAMJEŠTENIKA

Član 82

(Pripravnici)

(1) Lice koje se prvi put zapošljava nakon završene škole prima se u radni odnos u organ državne službe u svojstvu pripravnika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.

(2) Prijem pripravnika u radni odnos vrši se putem javnog oglasa koji se provodi na način propisan u odredbama člana 73. do 76. ovog Zakona.

(3) Pripravnički staž za pripravnike srednje školske spreme traje šest mjeseci, a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci, nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na javni oglas za prijem namještenika u organ državne službe.

(4) Za vrijeme pripravničkog staža pripravniku pripada plaća u visini utvrđenoj posebnim zakonom.

Član 83

(Odsustvo i godišnji odmori)

Na prava i obaveze iz oblasti odsustva i godišnjih odmora namještenika primjenjuju se odredbe općih propisa o radu, kao i odredbe kolektivnih ugovora, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Član 84

(Zajedničke odredbe)

(1) Odredbe ovog Zakona o državnim službenicima koje se odnose na dužnosti i prava, zamjenu odsutnog državnog službenika, nespojivost sa dužnostima, raspoređivanje, ocjenu rada, unapređenje i raspored u nižu kategoriju, prekobrojnost, plaće i naknade i druga materijalna primanja, odsustva, stručno usavršavanje, prestanak radnog odnosa, disciplinsku odgovornost, krivični postupak, suspenziju, odgovornost za materijalnu štetu i medijaciju i druge odgovarajuće odredbe, primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Nespojivost i odsustva iz državne službe navedena u članu 27. stav (1) tačka c) ovog Zakona ne odnose se na namještenike u slučaju da budu izabrani u gradska, odnosno općinska vijeća.

DIO ČETVRTI – RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA, SARADNJA U UPRAVLJANJU LJUDSKIM POTENCIJALIMA, AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA ŽALBE

POGLAVLJE I. RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA I SARADNJA U UPRAVLJANJU LJUDSKIM POTENCIJALIMA

Član 85

(Rukovodilac organa državne službe)

(1) Rukovodilac organa državne službe odgovoran je za pravilno provođenje odredaba ovog Zakona i pravilno rukovođenje ljudskim potencijalima, osigurava vođenje personalnih dosjea za svakog državnog službenika i namještenika te osigurava da svako lice zaposleno u državnoj službi ima nesmetan pristup svom dosjeu.

(2) Rukovodilac organa državne službe u izvršavanju poslova iz stava (1) ovog člana usklađuje svoje aktivnosti i sarađuje sa Agencijom o pitanjima iz nadležnosti Agencije.

Član 86

(Jedinica za upravljanje ljudskim potencijalima)

(1) Organ državne službe će osnovati jedinicu za upravljanje ljudskim potencijalima ili povjeriti obavljanje ovih poslova državnom službeniku u okviru druge organizacione jedinice ovisno od broja sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta državnih službenika i namještenika u organu državne službe.

(2) Jedinica iz stava (1) ovog člana nadležna je za sljedeće poslove:

a) vodi i ažurira evidenciju državnih službenika i namještenika (registar i personalni dosje državnih službenika i namještenika),

b) priprema plan potreba prijema državnih službenika i namještenika u radni odnos, vodi postupak prijema koji se po ovom Zakonu nalazi u nadležnosti organa državne službe i priprema potrebne podatke za raspoređivanje i premještanje državnih službenika i namještenika na radna mjesta utvrđena u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji,

c) priprema planove stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika i namještenika, koji samostalno organizira i provodi organ državne službe,

d) provodi aktivnosti na organizovanju stručnog usavršavanja, osposobljavanja i edukacije državnih službenika i namještenika koje organizuje i provodi Agencija.

Član 87

(Saradnja u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima)

(1) Vlada Kantona može, u saradnji sa vladama drugih zainteresovanih kantona i Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, osnovati zajedničku Komisiju za razvoj upravljanja ljudskim potencijalima.

(2) Osnovni zadatak Komisije iz stava (1) ovog člana je koordinacija zakonodavnih aktivnosti i razvoj dobre prakse po pitanju unapređenja upravljanja ljudskim potencijalima u organima državne službe Kantona i Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Komisija iz stava (1) ovog člana dužna je podnijeti godišnji izvještaj o svom radu Vladi Kantona.

POGLAVLJE II. AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA ŽALBE

Član 88

(Agencija za državnu službu)

(1) U skladu sa ovlaštenjima iz federalnog zakona, ovim Zakonom Agenciji se povjerava: provođenje procedura zapošljavanja državnih službenika, organizacija i realizacija obuka državnih službenika i namještenika, organizacija edukacije kandidata za polaganje ispita koji predstavlja uvjet za rad u organima državne službe.

(2) Agencija pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike na zahtjev organa državne službe, predlaže organizacijska poboljšanja i pravce razvoja državne službe u Kantonu, uspostavlja i vodi registar državnih službenika i namještenika i obavlja druge poslove za potrebe organa državne službe po njihovom zahtjevu i ovlaštenjima iz federalnog zakona.

(3) Ministarstvo pravosuđa vodi registar državnih službenika i registar namještenika i odgovorno je za njihovu usklađenost sa registrima državnih službenika i namještenika koje vodi Agencija.

(4) Ministarstvo pravosuđa i Agencija na zahtjev Vlade Kantona dostavljaju godišnji izvještaj o stanju kadrova državne službe u organima državne službe.

(5) Međusobna prava, obaveze i odgovornosti koja se odnose na obavljanje povjerenih poslova iz stava (1), (2) i (4) ovog člana uredit će se posebnim sporazumom.

Član 89

(Saradnja sa Agencijom)

(1) Organi državne službe ostvaruju saradnju sa Agencijom neposredno ili putem Ministarstva pravosuđa, naročito u pogledu planiranja i provođenja stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika, u organiziranju i provođenju obuke prema propisu iz člana 51. stav (4) ovog Zakona.

(2) Ministarstvo pravosuđa vrši nadzor nad pravilnim provođenjem obuke i stručnog osposobljavanja državnih službenika i namještenika.

(3) Na zahtjev ustanova i drugih pravnih lica koja vrše javna ovlaštenja na Kantonu, koja su im povjerena zakonom, Agencija obavlja poslove stručnog usavršavanja i osposobljavanja službenika i namještenika tih pravnih lica, na način propisan odredbama stava (1) ovog člana.

Član 90

(Odbor državne službe za žalbe)

(1) U skladu sa ovlaštenjima iz federalnog zakona, ovim Zakonom povjerava se Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine, da u drugom stepenu odlučuje o svim žalbama koje se izjave na rješenja rukovodioca organa državne službe, izuzev odluka koje rukovodilac organa državne službe donosi u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti za laku povredu službene dužnosti.

(2) U skladu sa stavom (1) ovog člana Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine povjerava se da odlučuje o žalbama izjavljenim na odluke Disciplinske komisije koje su donijete u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog službenika i namještenika za tešku povredu službene dužnosti, shodno zakonu, podzakonskim propisima, općim aktima i kolektivnim ugovorom.

DIO PETI – ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I. NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOG ZAKONA

Član 91

(Praćenje izvršenja zakona)

(1) Vlada Kantona najmanje jedanput godišnje razmatra izvještaj organa državne službe o provođenju ovog Zakona i određuje mjere za unapređenje stanja u organima državne službe.

(2) Vlada Kantona na kraju svake godine, a i ranije prema potrebi, dostavlja Skupštini Kantona izvještaj o stanju u organima državne službe.

Član 92

(Upravni nadzor)

Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona, kao i podzakonskih propisa donijetih na osnovu ovog Zakona, u organima državne službe vrši Ministarstvo pravosuđa, putem upravne inspekcije i na drugi način, u skladu sa zakonom.

POGLAVLJE II. PRIMJENA ODREDABA I KAZNENE ODREDBE

Član 93

(Primjena ovog Zakona na druge organe i službe)

Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na državne službenike, i namještenike u gradskim i općinskim organima uprave i upravnim organizacijama, kao i na državne službenike, i namještenike u stručnim i drugim službama kantonalnih i općinskih organa zakonodavne i izvršne vlasti, sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvima i drugim organima i pravnim licima, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Član 94

(Kaznene odredbe)

Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac organa državne službe:

a) ako u kadrovskoj politici postupa suprotno članu 4, 5, i 6. ovog Zakona;

b) ako ne poduzme mjere da se zaštiti fizički i moralni integritet državnog službenika ili namještenika ili se ne poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo ili spriječi da se osnuje sindikat ili da državni službenik ili namještenik bude član sindikata ili profesionalnog udruženja u skladu sa članom 26. ovog Zakona,

c) ako ne donese rješenje o odsustvu državnog službenika ili namještenika iz državne službe u skladu s članom 27. stav (1) tačka c) ovog Zakona,

d) ako ne izvrši rješenje inspektora ili presudu suda u skladu sa članom 28. stav (5),

e) ako popunu upražnjenog radnog mjesta izvrši suprotno odredbama od članova 30. do 34. i od članova 69. do 74. ovog Zakona,

f) ako ne postupi po odredbi člana 40. i člana 77. ovog Zakona,

g) ako ne utvrđuje ocjenu rada državnog službenika i namještenika u skladu sa članom 43. ovog Zakona,

h) ako postupa suprotno odredbi člana 42, 44, 45. i 79. ovog Zakona,

i) ako postupa suprotno odredbi člana 47. i 82. ovog Zakona,

j) ako onemogući korištenje prava na plaću i naknadu, korištenje godišnjeg odmora i odsustva državnom službeniku i namješteniku u skladu sa članom 48, 49, 50. i 83. ovog Zakona,

k) ako ne postupi po konačnoj odluci Odbora za žalbe iz člana 90. ovog Zakona,

l) ako rješenja predviđena ovim Zakonom ne dostavlja Agenciji.

POGLAVLJE III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 95

(Donošenje propisa i općih akata)

(1) Propisi koji su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona, nakon stupanja na snagu ovog Zakona prestaju se primjenjivati.

(2) Nadležni organi koji su ovim Zakonom ovlašteni za donošenje podzakonskih propisa, dužni su te propise donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Rukovodioci organa državne službe dužni su u roku od 30 dana od dana donošenja propisa iz stava (2) ovog člana donijeti pravilnike o unutrašnjoj organizaciji usklađene sa odredbama ovog Zakona.

Član 96

(Status zatečenih državnih službenika i namještenika)

(1) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona u organu državne službe obavljaju poslove pomoćne djelatnosti, a čiji radno-pravni status se uređivao isključivo općim propisima o radu, stiču status namještenika koji u organu državne službe obavljaju poslove pomoćne djelatnosti za čije obavljanje kao uvjet nije propisan stručni ispit.

(2) Lica iz stava (1) ovog člana koja su izabrana na javnu funkciju u zakonodavnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini prije stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo na uživanje ovog statusa do završetka izbornog mandata na koji su izabrani na neposrednim općim ili lokalnim izborima.

(3) Državni službenici zatečeni u državnoj službi na mjestima državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima nakon stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju raditi na svojim dosadašnjim radnim mjestima i zadržavaju plaću i druga prava do isteka mandata na poziciji na koju su imenovani na osnovu ranijeg Zakona, nakon čega imaju pravo biti raspoređeni u isti organ državne službe na mjesto državnog službenika, ako u tom organu postoji upražnjeno radno mjesto i ako su status državnog službenika imali prije imenovanja na tu poziciju. U slučaju da prije imenovanja na poziciju nisu imali status državnog službenika, prestaje im radni odnos istekom mandata.

(4) Državni službenici iz člana 11. stav (1) tačka a) podtačka 1) ovog Zakona koji su ovlašteni odlukom zakonodavnog ili izvršnog organa vlasti na mjestima državnih službenika sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima mogu se postaviti na mjesto sekretara sa posebnim zadatkom.

(5) Državni službenici iz člana 11. stav (1) tačka a) podtačka 4) ovog Zakona zadržavaju se na istim radnim mjestima i nakon isteka mandata na koji su imenovani.

Član 97

(Postupci započeti prema odredbama ranijeg Zakona)

(1) Postupci popune radnog mjesta državnog službenika i namještenika započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona okončat će se u skladu sa odredbama ranijeg Zakona.

(2) Ostali započeti postupci dovršit će se prema odredbama ovog Zakona.

Član 98

(Prestanak važenja ranijeg zakona)

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima i namještenicima u organima državne službe Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 5/12).

Član 99

(Stupanje na snagu zakona)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”.