Pitanje državljanstva u svim pravnim sistemima pa i u BiH je jedno od najznačajnijih pitanja. Svaka država propisuje stroge propise kako i na koji način se može steći državljanstvo i naravno kako se može i izgubiti to državljanstvo. Postoje pravni sistemi gdje je sticanje državljanstva u potpunosti derogirano. Kao primjer navodim Saudijsku Arabiju u kojoj su propisi toliko destruktivni da je nemoguće steći državljanstvo naturalizacijom te države, kako je to definisano u pravnim sistemima Evropskih država.
Kad je u pitanju BiH tu je Zakon o državljanstvu je donesen na dva nivoa i to prvi nivo je BiH a drugi nivo je Federacija Bih , Republika Srpska i Distrikt Brčko. U uvodnim odredbama Zakona o državljanstvu BiH je jasno definisano da entiteti i Distrikt Brčko donose Zakon o državljanstvu, ali da odredbe tog zakona ne mogu biti u suprotnosti sa odredbama Zakona o državljanstvu BiH. Ovaj zauzeti stav po pitanju mogućnosti sticanja državljanstva Federacije BiH, Distrikta Brčko i RS ustvari odražava pravu sliku društvenog uređenja BiH. Ovaj način uređenja državljanstva se može kritikovati sa raznih aspekata. Jedan od osnovnih aspekata jeste usložnjavanje primjene pravnog suverenitetea BiH, jer u ovakvim situacijama postoji opasnost od sukoba nadležnosti usvojenih zakonskih propisa i njihove usklađenosti sa propisiom BiH. Drugi aspekt kritike je usložnjavanje državnog aparata gdje postoji veliki broj administracije uključene u organizaciji primjene entiteskih zakonskih propisa.
Međutim, stvar je takva kakva jeste i mi ćemo se u ovom radu isključivo bazirati na Zakon o državljenastvu BiH koji je krovni zakon i koji se mora poštivati od svih nivoa vlasti. Pema ovom zakonu državljanstvo BiH je moguće steći: po osnovu porijekla, rođenja na teritoriji BiH , usvojenja, putem naturalizacije i putem međunarodnog sporauzuma.
Sticanje državljanstva porijeklom stiče dijete rođeno nakon stupanja na snagu Zakon o državljanstvu i to čija su oba roditelja bila državljani BiH u vrijeme rođenja djeteta bez obzira na mjesto njegovog rođenja. Također državljanstvo porijeklom stiče i dijete čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme rođenja djeteta i dijete je rođeno na teritoriji BiH. Također državljanstvo stiču i djeca čiji je jedan roditelj bio državljanjin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, a dijete je rođeno u inostrantsvu, a ako bi ono bilo inače bez državljanstva. Ako je dijete rođeno u inostranstvi, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja, dijete stiče državljanstvo pod uslovom da do vremena kada navrši 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu.
Rođenjem na teritoriju BiH dijete stiče državljanstvo kada je rođeno ili nađeno na teritoriji BiH, a čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljasntva ili ako je dijete bez državljanstva.
Dijete usvajanjem stiče državljanstvo ako je mlađe od 18 godina i kojeg je u potpunosti usvojio državljanin BiH, a nakon što je stuopio na snagu ustav BiH.
Sticanje državljanstva naturalizacijom je najprimjenjljiviji način sticanja državljanstva bilo koje države, jer u današnjem vremenu velikog broja pridošlih izbjeglica iz arapskih zemalja, ovaj vid sticanja državljanstva je izuzetno atraktivan. Uslovi za sticanje državljanstva naturalizacijom su gotovo slični kod svih pravnih sistema evropskih država, jer je Zakon o državljanstvu BiH svoje odredbe uskladio sa međunarodnim standardima.
Prema zakonu o državljanstvu BiH državljanstvo naturalizacijom može steći lice koje napunilo 18 godina, koje ima odobren stalni boravak na teritoriji BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, koje poznaje pismo i jezik jednog od konstitutivnih naroda BiH, kome nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranaca iz zemlje ili zaštitna mjera udaljivanja stranaca sa teritorija BiH od strane organa čiji je legalitet uspostavljen ustavom, koji nije osuđivan na izdržavanje kazne za krivična djela sa predumišljajem na duže od tri godine na period od 8 godina od podnošenja zahtjeva. Ova lica se moraju odreći državljanstva matične države ili na drugi način da izgube svoje državljanstvo, osim u slučaju da postoje bilateralni sporazumi između dvije države u mislu sticanja dvojnog državljanstva. Također se protiv tog lica ne smije voditi krivični postupak, osim ako se dokaz o ispunjavanju ovog uslova ne može razumno zahtjevati. Ovom licu se ne smije izdati mjera koja predtsavlja prijetnju po sigurnost BiH. To lice mora imati osiguran stalni izvor prihoda u iznosu koji mu omogućava egzistenciju, ali isto tako ovo lice mora izmiriti sve poreske i druge finansijske obaveze. Na kraju lice koje traži državljasntvo mora potpisati izjavu da prihvata pravni sistem i ustavni poredak BiH.
Znači procedure i uslovi propisani za sticanje državljanstva naturalizacijom su izuzteno strogi i prilikom odlučivanja o prijemu u državljanstvo, isti moraju biti kompletno ispunjeni.
Osim redovne naturalizacije državljanstvo je moguće steći i olakšanom naturalizacijom. U olakšanu naturalizaciju spada bračni drug državljanina BiH pod uslovom da je brak trajao najmanje pet godina prije odnošenja zahtjeva i da još uvijek traje, da se ovo lice odrekne državljanstva matične države osim ako ne postoji bilateralni sporazum, da ima stalni boravak i da ne predstavlja prijetnju po sigurnost BiH. Iz ovoga se može primjetiti da bračnom drugu državljanina BiH zakon ne zahtjeva dužinu stalnog boravka već isključivo da ima stalni boravak što u praksi u mnogome skraćuje ovu proceduru.
U olakšanu naturalizaciju spada i dijete mlađe od 18 godina čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo BiH ako ima odobren privremeni boravak ili stalni boravak na teritoriji BiH.
U ovu kategoriju spadaju i lica bez državljanstva i lica koja imaju status izbjeglice pod uslovom da imaju neprekidan boravak na teritoriji BiH u trajanju od pet godina prije podnošenja zahtjeva.
Maloljetno lice koje je steklo državljanstvo BiH ako ima status izbjeglice ili odobren privremeni boravak na teritoriji BiH bez obzira na dužinu stiče državljanstvo.
Osim navedenih lica putem olakšane naturalizacije državljansvta stiču i emigranti koji su se vratili u BiH te prva i druga generacija potomaka lica koja su se vratila u BiH.
Lice koje državljanstvo BiH prestalo odricanjem ili otpustom ima pravo ponovo podnijeti zahtjev za sticanje državljanstva.
Državljanstvo može steći i putem međunarodnih sporazuma koje BiH potpiše sa određenim državama.
Autor: poduzetnice.ba