Stručni članciŠta je porodično nasilje?

Šta je porodično nasilje?

 

Nekoliko zakona tretira problematiku nasilja u porodici. Nasilje u porodici, u ovisnosti od težine, načina izvršenja i posljedica koje nastupe, može se tretirati kao krivično djelo ili kao prekršaj, dok poseban zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske) definiše i prezicne mjere obezbjeđenja u svrhu zaštite žrtve nasilja u porodici.

 

Prema krivičnim zakonima entiteta onaj ko nasiljem, drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava mir, tjelesnu cjelovitost ili psihičko zdravlje člana svoje porodice može biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora. Ukoliko se takvo djelo učini prema članu porodice koji živi u zajedničkom domaćinstvu, ili ukoliko se upotrijebi oružje, oruđe ili drugo sredstvo prikladno za ozljedu tijela, počinilac će biti kažnjen kaznom zatvora. Ukoliko je kao posljedica nasilja nastupilo teško tjelesno oštećenje ili je nasilje poduzeto prema djetetu ili maloljetnom licu i ukoliko je usljed takvog djelovanja nastupila smrt, predviđene su dugotrajne zatvorske kazne. Sud, u krivičnom postupku, također može izreći odgovarajuće sigurnosne mjere, kao što su obavezno psihijatrijsko liječenje ili liječenje od ovisnosti, tj.mjere zaštitnog nadzora u slučaju izricanja uslovne osude. Mjere zaštitnog nadzora su liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, uzdržavanje  od  upotrebe  alkoholnih  pića  ili opojnih droga, posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima, osposobljavanje za određeno zanimanje, prihvaćanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinitelja, raspolaganje plaćom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren način i u skladu sa bračnim i porodičnim obavezama.

 

Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske, nasiljem u porodici smatraju se sljedeće radnje:

 

  • svaka primjena fizičke sile ili fizičke prinude na fizički ili psihički integritet člana porodice,
  • svako postupanje jednog člana porodice koje može prouzrokovati ili izazvati fizičku ili psihičku bol ili ekonomsku štetu drugom članu porodice,
  • prouzrokovanje straha ili lične ugroženosti ili povrede dostojanstva člana porodice ucjenom ili drugom prinudom,
  • fizički napad člana porodice na drugog člana porodice, bez obzira da li je nastupila fizička povreda ili nije,
  • verbalni napad, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, te drugi načini grubog uznemiravanja

člana porodice od drugog člana porodice,

  • seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog člana porodice,
  • uhođenje i svi drugi slični oblici uznemiravanja drugog člana porodice,
  • oštećenje ili uništenje zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini,

 

  • propuštanje dužne pažnje, nadzora prema drugom članu porodice ili ne pružanje pomoći i zaštite tom članu porodice, iako za to postoji obaveza prema zakonu i moralu, što može imati za posljedicu stanje ili osjećaj fizičke, psihičke ili ekonomsko-socijalne ugroženosti tog člana porodice,
  • Izolacija i ograničavanje slobode kretanja i komuniciranja sa trećim licim

 

Učiniocima nasilja, prema entitetskim zakonima o zaštiti od nasilja u porodici, mogu se izreći sljedeće zaštitne mjere:

 

  • udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor,
  • zabrana približavanja žrtvi nasilja,
  • osiguranje zaštite osobe izložene nasilju,
  • zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
  • obaveza psihosocijalnog tretmana,
  • obavezno liječenje od ovisnosti,
  • rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice (Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske).

 

Svrha zaštitnih mjera je da se njihovom primjenom spriječi nasilje u porodici i osigura zaštita žrtve nasilja i otklone okolnosti koje pogoduju ili podsticajno djeluju na izvršenje novih djela nasilja u porodici.

 

Zaštitne mjere se mogu izreći na zahtjev lica izloženog nasilju, odnosno njegovog punomoćnika ili na zahtjev policije, tužilaštva, centra za socijalni rad, vladinih, nevladinih organizacija ili po službenoj dužnosti. Zaštitne mjere izriče sud prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta žrtve nasilja u porodici.

 

Zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor može se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od trideset (30) dana niti duže od šest (6)mjeseci. Ova zaštitna mjera se izriče u slučaju ako osoba koja je izvršila nasilje prema članu porodice živi u stanu, kući li nekom drugom stambenom prostoru sa osobom nad kojom je izvršeno nasilje, a sud procjeni da postoji opasnost da bi učinilac ponovo mogao počiniti nasilje. Nasilnik kojem je izrečena ova mjera dužan je odmah napustiti stan, kuću ili drugi stambeni prostor. Ako postoji potreba ova mjera može se izvesti i uz prisustvo policijskog službenika.

 

Zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u porodici se određuje u trajanju koje ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine. Ova mjera se izriče počiniocu nasilja u porodici, kada sud ocijeni da postoji opasnost da bi počinilac mogao ponoviti djelo nasilja. Rješenjem kojim sud izriče mjeru zabrane približavanja žrtvi nasilja u porodici, sud precizira mjesta, odnosno područja, kao i udaljenost ispod koje se učinilac ne smije približiti žrtvi nasilja.

 

Zaštitna mjera osiguranja zaštite žrtve nasilja može se izreći osobi koja je izložena nasilju u porodici sa ciljem njene fizičke zaštite i osiguranja da može ostvariti svoja prava ili interese bez straha i opasnosti po ugrožavanje svog života.

 

Licu izloženom nasilju se obezbjeđuje:

 

  1. privremeni smještaj i zbrinjavanje u socijalnim ili drugim centrima (sigurnim kućama) ili kod drugih porodica, odnosno na drugim pogodnim mjestima,
  2. pravo na privremeno izdržavanje iz alimentacionog

 

Sud, uz izricanje ove zaštitne mjere, izdaje nalog odgovarajućoj ustanovi ili centru o prijemu na privremeni smješaj i zbrinjavanje žrtve nasilja dok se na nasilniku ne provede zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor.

 

Zaštitna mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja određuje se u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti duže od jedne godine. Ova zaštitna mjera se može izreći osobi ako nasilje čini uznemiravanjem ili uhođenjem, a izvjesna je mogućnost i opasnost da bi ponovila radnje uznemiravanja i uhođenja člana porodice.

 

Zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana se izriče počiniocu nasilja u porodici kako bi se otklonilo njegovo nasilničko ponašanje ili ukoliko postoji sumnja i opasnost od ponavljanja nasilja. Ova mjera traje do prestanka razloga zbog kojeg je određena, a ne može trajati duže od dvije godine.

 

Zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti se izriče nasilnoj osobi koja je nasilje učinila pod uticajem ovisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih supstanci, a postoji opasnost da se nasilje ponovi. Sud ovu zašitnu mjeru određuje u trajanju koje ne može biti kraće od jednog mjeseca niti duže od dvije godine.

 

Zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitači, medicinske, obrazovne i druge ustanove i organi, kao i nevladine organizacije, koji/e u obavljanju svoje dužnosti saznaju za učinjeno nasilje u porodici, dužni su odmah po saznanju o počinjenom nasilju prijaviti učinjeno nasilje u porodici nadležnoj policijskoj upravi.

 

Prijavu nasilja u porodici dužni su dostaviti i članovi porodice, kao i svaki građanin/ka koji sazna za učinjeno nasilje u porodici, a posebno ako je žrtva nasilja maloljetna osoba. Osoba koja ne prijavi nasilje u porodici, a dužna je to učiniti, čini prekršaj.

 

Žrtve nasilja u porodici mogu prijaviti nasilje nadležnoj policijskoj upravi. Nakon prijavljivanja nasilja u porodici postupak je sljedeći:

  • nakon što primi prijavu o nasilju u porodici, policija je obavezna poslati patrolu policije na uviđaj,
  • kada policija stigne, procjenjuje se situacija i stepen ugroženosti zdravlja i života žrtve porodičnog nasilja,
  • nakon procijenjene situacije, policija privodi nasilnika na saslušanje, a za žrtvi obezbjeđuje ljekarsku pomoć, ukoliko je potrebna,
  • nakon obavljenog saslušanja, policija nasilnika može zadržati 12 sati u pritvoru i u tom periodu ga može privesti sudu, koji saslušava nasilnika, i ako ocijeni da je neophodno da se žrtva nasilja u porodici bez odlaganja zaštiti, sud izriče odgovarajuću zaštitnu mjeru (jednu od ranije navedenih), kao prekršajnu sankciju, ne čekajući okončanje krivičnog

 

https://www.bih-pravo.org/

Bosna i Hercegovina
info@anwalt-bih.de

Zapratite nas:

Copyright © Anwalt BiH 2020