Sadržaj pismenog otpravka presude kod ocjene podataka sa oznakom tajnosti
Član 39. stav 1. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 19/02 , 88/07, 83/08 i 74/10);
Odlučujući o zakonitosti odluke koja je zasnovana na podacima sa oznakom tajnosti, sud nije samo obavezan izvršiti uvid u spis, nego je u obrazloženju pismenog otpravka presude dužan dati razloge na osnovu kojih je utvrdio da osporavana rješenja nisu donesena na osnovu proizvoljnih zaključaka.
Iz obrazloženja:
Član 39. stav 1. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine (Sl. glasnik BiH br. 19/02 sa izmjenama) propisao je da se u presudi moraju cijeniti svi navodi tužbe. Preispitujući konkretnu presudu, u odnosu na citiranu odredbu utvrđeno je da je vijeće za upravne sporove raspravilo sve navode tužbe osim ukazivanja da su osporavana rješenja zasnovana jedino na informaciji nadležne obavještajne agencije koja predstavlja dokaz koji je kontradiktoran u odnosu na ostale dokaze iz upravnog postupka.
Na ovaj propust vijeća za upravne sporove osnovano ukazuje tužitelj u zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke navodeći da od strane suda nije provjerena opravdanost i nužnost otkazivanja njegovog boravka i izricanje mjere protjerivanja.
Iz spisa predmeta jasno proizlazi da je Obavještajno-sigurnosna agancija Bosne i Hercegovine vijeću za upravne sporove dostavila spis sa oznakom povjerljivo koji sadrži informacije koje su cijenjene prilikom donošenja osporavanih rješenja. Nadalje, proizilazi da je vijeće za upravne sporove izvršilo uvid u spis i uz popratni akt nakon uvida, isti vratilo Obavještajno- sigurnosnoj Agenciji. Međutim, u obrazloženju presude upravno vijeće ne navodi radnju neposrednog uvida u informacije nadležne Agencije, niti pravilnost utvrđenja činjenica i primijenjenog materijalnog prava u osporavanim rješenjam dovodi u vezi sa utvrđenjima stečenim neposrednim uvidom u relevantni spis.
Dakle, propust vijeće za upravne sporove kod izrade pismenog otpravka presude nije u činjenici da nije pribavljen spis Obavještajno sigurnosne Agencije BiH, nego u tome što u obrazloženju nisu dati razlozi na osnovu kojih je utvrđeno da osporavana rješenja nisu donesena na osnovu proizvoljnih zaključaka nadležne agencije. Raspravljanje ove činjenice zahtjevano je navodima tužbe, pa time je obaveza sudu, u okviru ocjene zakonitosti pobijanih konačnih akata, da cijeni postojanje osnova sumnje za zaključak da tužitelj predstavlja prijetnju javnom poretku ili sigurnosti BiH.
Kako navodi zahtjeva za preispitivanje sudske odluke osnovano ukazuju na nepravilnost učinjenu od strane vijeća za upravne sporove, to je zahtjev uvažen i pobijana presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovno odlučivanje primjenom odredbe člana 54. stav 2. Zakona o upravnim sporovima BiH („Službeni glasnik BiH„ broj: 19/02, 88/07 i 83/08).
U ponovnom postupku vijeće za upravne sporove će, u smislu člana 54. stav 3. Zakona o upravnim sporovima BiH, raspraviti pitanja pobijanja osporavanih odluka zbog zasnivanja na proizvoljnim zaključcima nadležne agencije, u kojem cilju će preispitati saznanja stečena neposrednim uvidom u spis nadležne agencije, a kod obrazlaganja ovih zaključaka imati u vidu da informacije potiču iz spisa sa oznakom tajnosti.
(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj:S1 3 U 033856 20 Uvp od 24.02.2020. godine)
