Kada pričamo o poduzetništvu u Bosni i Hercegovini ne moguće ga je posmatrati bez jendnog jako bitnog segementa pravnog sistema koji pokazuje veliko interesovanje Bošnjaka koji se čvrsto drže islamskih pravila ponašanja u svim sferama života uključujući i ekonomiju. Kada takav jedan bošnjak želi da započne biznis, prvo što pita je kako doći do novca da ne bude haram. Stvarno ako na takav način posmatramo stroge propise islamskog prava koji strogo zabranjuje kamatu ma o mojoj kamati se radilo, i ako se suosjetimo sa problemom one najiskrenije kategorije bošnjaka – vjernika, onda se moramo zapitati da li je islamsko bankarstvo primjenjeno u Bosni i Hercegovini, u kojoj mjeri i na koji način se prakticira. Ja lično imam neka predznanja u vezi komercijalnog bankarstva u Bosni i Hercegovini jer sam punih 11 godina obnašao funkciju predsjednika Nadzornog odbora u jednoj komercijalnoj banci u Sarajevu. Bankarski sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine a i Republike Srpske je uređena posebnim zakonima koji se zovu Zakon o bankama. Ako analiziramo ovaj Zakon ni jednu odredbu nećemo naći koja se odnosi na Islamsko bankarstvo. Ne mogu da se ne zapitam ko nam sjedi u poslaničkim klupama parlamenta FBiH, ko nam dugi niz godina sjedi u ministarstvima federalne vlade? Ja koliko znam vodeća politička partija SDA u svojim redovima ima jako veliki broj bošnjaka koji spadaju baš u onu kategoriju bošnjaka koju san naprijed pomenuo. I u redovima parlamenta FBiH sjedi veliki broj upravo tih bošnjaka. Jeli moguće da u takvom sazivu baš niko nije uočio ovaj jako veliki problem u kojim se njihovi bošnjaci nalaze. Mislim da je razlog tome jedna velika doza neznanja o toj oblasti, mada u našoj državi postoji čitav niz mladih ljudi koji su upravo doktorirali na temu islamskog bankarstva. Odgovorno tvrdim da ima čitava plejada bošnjaka koji nikada nisu ni pokušali pokrenuti vlastiti biznis upravo iz razloga što na halal način ne mogu doći do početnog kapitala. Lično sam razgovarao sa velikim brojem takvih bošnjaka koji mi kažu da nigdje nisu mogli naći halal sredstva da otpočnu biznis. Onda sam postavljao često pitanje a to je da li BBI banka ima takvu vrstu kredita koji mogu zadovoljiti njihove potrebe? Odgovor koji sam dobijao je da to banka samo ne zove kamatom ali je to u stvari kamata i to sa većim kamatnim stopama već su one u drugim komercijalnim bankama. Razmišljajući o toj temi skoro sam na jednoj televiziji slušao možda i zadnji intervju rahm. prof. dr Fikreta Hadžića, koji je na Ekonomskom fakultetu univerziteta u Sarajevu predavao upravo predmet Islamsko bankarstvo. Naravno da sam taj intervju pomno slušao i mogu reći dosta se razočarao. Nisam mogao shvatiti da se na našem fakultetu izučava ova oblast, da pretendujemo da budemo centar za izučavanje Islamskog bankarstva, da smo dobili čitav niz doktoranata iz ove oblasti a da istovremeno ova oblast nije regulisana postojećim zakonodavstvom Bosne i Hercegovina na bilo kojem nivou. To u prevodu znači da se nešto što je neprimjenjljivo u Bosni i Hercegovini izučava na ovom fakultetu. Način na koji je prezentirao islamsmko bankarstvo za mene koji se malo razumijem u to je dosta prosto i jendnostavno. Stekao sam dojam da se sve odnosi na formu dok je suština izostala.
Smatram da je neophodno sa stručne strane prići ovom problemu i sagledati ga sa više aspekata. Prvo treba definisati šta je kamata sa šerijatskog stanovišta koja je strogo zabranjena i u kojoj dalje ne reba raspravljati. Drugo ne treba tražiti rješenja kako formalno zaobići termin kamate i njenu primjenu, već iznaći rješene da jedan musliman može slobodno ući u biznis i biti siguran da će biti zaštićen od proklestva kamate, stim da mu se na što jednostavniji i jeftiniji način ustupi kapital za njegov biznis.
Sadašnji metod kojim se pristupa ovom problemu a koji primjenjuje BBI banka što ću objasniti u daljem dijelu ovog teksta nije dovoljan, a može se postaviti i pitanje njegove opravdanosti da se uopće naziva islamskim bankarstvom. Po mom mišljenju islamsko bankarstvo je uspostavljanje partnerstkih odnosa između klijenta i banke na način da se finansira biznis a ne po principu da banka kao partner nema bilo kakav rizik. Osnovni princip islamskog bankarstva je podjela dobiti ali i rizika. Ako bi se primjenio ovaj princip to bi u praksi značilo da banka mora imati čitav niz stručnjaka koji bi znali ocjeniti opravdanost projekta i biznisa, je banka kao partner ulazi u njegovu realizaciju. Naravno, tim ugovorom se jasno mora definisati obaveza i jedne i druge strane, mehanizmi kontrolisanja biznisa putem upravljačkih struktura i naravno ugovoriti moguću zaštitu uloženog kapitala. Na primjer ako banka odobri projekat izgradnje hidroelektrane ona kao partner obezbjeđuje potrebni novac, klijent obezbjeđuje druge potrebne uvjete kao što je koncesija, građevinska dozvola, i sva druga potrebna odobrenja. Banka ulazi kao suosnivač te firme i ugovorom o osnivanju se ugovaraju svi uvjeti između ostalog u dobiti koja u korist banke može biti u 100 % ili manje sve dok se se ne vrati uloženi kapital. Banka kroz dobit ostvaruje svoj profit i u jendom momentu klijent može od banke otkupiti osnivački ulog. Ovdje banka osvaruje dobiti samo ako firma posluje pozitivno, ali banka uzima rizik i ako frma ne posluje pozitivno. Upravo iz tog razloga banka finansira samo uspješne halal biznise i kroz učešće u upravljanju sa kapitalom firme banka se trudi da firma posluje što je moguće bolje. Znači ovdje nema kamate ima dobit, banka je suvlasnik uložene opreme kroz osnivački ulog fime u koju se finansira biznis i ono što je najbitnije dijeli se dobit ali i rizik. U ovom smislu treba mjenjati zakon o bankama na način da bankama treba omogućiti da kroz ulaganje u biznise kao partneri mogu vršiti kreditiranje po principu islamskog bankarstva.
Kao što sam naprijed rekao jedina banka koja tvrdi da posluje po principima islamskog bankarstva je BBI banka. Skoro jednom magazinu koji se bavio ispitivanjem ove teme je intervju dao prof.dr. Šukrija Ramić. Koliko sam razumio on je član Šerijatskog odbora pri banci čiji predjesnik je reis ul ulema. Iz njegovog intervjua sam zaključio da banka posluje po islamskom bankarstvu jer ona kreditira halal prijekte. Također banka ne uzima kamatu mada u svim revizorskim izvještajima i završnim oibračunima se to prikazuje kao kamata. Banka se pojavljuje kao partner i ona finansira opremu za određen projekat a klijent banci u ratama otplaćuje opremu ali istovremeno plaća i zakupninu za opermu koja se izražava u procentma. Prvo je pitanje kako se može za određenu specifičnu opermun obračunava kirija i jeli ona fiksna. Također je nejasno kako se knjiži kirija i otkup opreme jer je postojeći zakon to jasno definisao kao kamatu. Dali se na toj opremi uspostavlja založno pravo i po kom osnovu se uspostavlja? Bojim se da se sva procedura obavlja prema postojećima zakonom gdje se uspostavlja klasična kreditna hipoteka kao garant uloženih sredstava. Ovo treba shvatiti kao dobar gest banke i izmjene koje je banka inicirala smatram da idu u dobrom pravcu. Izmjenama se traži dopuna člana 39 Zakona o bankama kojim se bankama treba dozvoliti da u svom poslovanju koriste proizvode zasnovane na partnerstvu i kupopropdaji ali samo u svrhu kreditiranja klijenata banke. Ova odredba ide u dobrom smjeru ali bi trebalo izmjeniti i mnoge druge odredbe i jasnije obrazložiti šta su partnerski odnosi i kako se mogu zasnovati. Također treba napomenuti da je poreska politika svedena na nivo kantona posebno porez na promet nepokretnosti koji je jako bitan u ovom segmentu. Zakonom treba predvidjeti oslobađanje od ovog poreza ako se radi o kreditiranju. Imaju tu i mnoge druge izmjene postojeći podzakonskih akata, ali svaka banka koja želi da se bavi ovom vrstom bankarstva mora razviti čitav sistem stručnih timova koji bi pratili ovakvo kreditiranje a koje se u značajnom razlikuju od komercijalnog bankarstva.
Zaključak je da ovoj temi treba prići studiozno ne samo da se zadovolji sujeta vjernika, već da se klijentu korisniku kredita po pravilima islamskog bankarstva olakša korištenje sredstava bez kamate, a da se banka istovremeno naplati ne kroz kamatu već dobit koju ostavruje kao partner u određenom projektu. Ukoliko bi se uveo ovakav vid kreditiranje garantujem da će mnogi dobri mumini dobiti šansu da njihov biznis uspije. Izmjenom zakonske i podzakonske regulative i druge komercijakne banke bi pristupile ovakvom vidu kreditiranja što bi stvrile onu nužnu konkurenciju. Svakako se treba zahvaliti BBi banci što kroz svoj rad profilira islamsko bankarstvo, ali i pomaže razvoj nauke u ovoj oblasti koja je preteča svih promjena jednog društva.
Autor: poduzetnice.ba