Porez na dobit utvđuje se i prijavljuje na osnovu poslovnih knjiga i evidencija koje se vode u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS/MSFI, kao i evidencija i korekcija koje su propisane Zakonom o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 97/07, 14/08 i 39/09) i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 36/08 i 79/08 ).
Stopa poreza na dobit je 10%
POREZNI OBVEZNICI
Porezni obveznik je privredno društvo i drugo pravno lice koje privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti.
Obveznici o kojima je riječ prije svega su rezidenti Federacije koji ostvare dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije .
Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriji Federacije.
• LICA KOJA NE PODLIJEŽU PLAĆANJU POREZA NA DOBIT
Zakonom o porezu na dobit propisano je da plaćanju poreza na dobit ne podliježu:
1. Centralna banka Bosne i Hercegovine,
2. tijela Federalne, kantonalne i lokalne samouprave,
3. federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruženja, umjetnička udruženja, vatrogasna udruženja, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti.
Ukoliko lica iz naprijed citirane tačke 3. budu obavljala djelatnost koja nije u vezi sa onom za koju su registrovana, podlijegaće plaćanju poreza za dobit koja bi se ostvarila vršenjem te djelatnosti.
• REZIDENTI
U smislu Zakona o porezu na dobit, rezident je pravno lice čije je sjedište (registracija) upisano u sudski registar u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji.
• NEREZIDENTI
Pored rezidenta koji ostvari dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije, obveznik poreza je i nerezident za ostvarenu dobit isključivo na teritoriji Federacije.
U tom kontekstu, nerezident je pravno lice koje je osnovano i čije je sjedište ili kojem je stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem van teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno.
Nerezidentu – pravnom licu oporezuje se dobit koja je ostvarena obavljanjem djelatnosti preko poslovne jedinice koja je registrovana na teritoriji Federacije BiH ili koje se po drugom osnovu smatraju poslovnom jedinicom u skladu sa Zakonom.
Citirane odredbe propisa o porezu na dobit ne primjenjuju se na poslovne jedinice iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Svoju poslovnu jedinicu u Federaciji i druge vidove poslovanja koji se smatraju poslovnom jedinicom, u skladu sa Zakonom, pravno lice – nerezident dužno je registrovati kod Porezne uprave Federacije BiH.
Nerezidentu čije je sjedište, odnosno čija je uprava van teritorije Bosne i Hercegovine, a nema poslovnu jedinicu u Federaciji i nije se registrovalo kod Porezne uprave ostvario prihod koji je ostvario povremenim obavljanjem djelatnosti ili pružanjem usluga na teritoriji federacije u skladu sa zakonom, isti se oporezuje porezom po odbitku.
Shodno članu 5. Zakona o porezu na dobit, poslovna jedinica nerezidenta označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelimično na teritoriji Federacije.
Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se:
sjedište uprave,
filijala,
poslovnica,
tvornica,
radionica,
mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava,
gradilište (građevinski ili montažni projekt) ako radovi traju duže od šest mjeseci,
pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju duže od tri mjeseca uzastopno u periodu od 12 mjeseci,
zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapanja ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta.
Odredbom člana 6. navedenog zakona, propisano je da se poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra:
prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištenja, izlaganja ili dostave, ili prerade koju obavlja drugo lice,
mjesto poslovanja samo radi nabavke proizvoda, roba, priprema ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe.
POREZNI PERIOD
U principu, period za koji se utvrđuje porez na dobit je kalendarska godina; međutim, taj period može biti i kraći od kalendarske godine u slučaju:
o Prestanka poslovanja prije isteka kalendarske godine;
o Početka poslovanja u toku godine;
o Statusnih promjena i slično.
Obveznik je dužan da pravilno i tačno popunjenu poreznu prijavu sa poreznim bilansom podnese nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i to:
– Za porezni period koji završava sa 31.12. odnosne godine, prijava poreza na dobit sa poreznim bilansom i drugim prilozima podnosi se nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 30 dana po isteku roka koji je propisan za podnošenje godišnjih finansijskih izvještaja – tj. do 30. marta tekuće za prethodnu godinu;
– Za porezni period koji završava u toku kalendarske godine (prestanak poslovanja, statusne promjene i dr.), prijava poreza na dobit sa poreznim bilansom i drugim prilozima podnosi se nadležnoj poreznoj ispostavi u roku od najviše 90 dana od posljednjeg dana takvog poreznog perioda.
U slučaju navedenom u drugoj alineji, shodno Zakonu o porezu na dobit, propisima o registraciji i svim drugim propisima koji su u vezi sa poslovanjem pravnog subjekta validan je jedino datum statusne promjene iz sudskog registra.
UTVRĐIVANJE OSNOVICE POREZA NA DOBIT
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom bilansu usklađivanjem računovodstvene dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha. Dobit, odnosno gubitak poslovne godine, tj. finansijski rezultat iskazan u bilasu uspjeha iskazuje se na rednim brojevima 1. i 2. poreznog bilansa.
• KAPITALNA DOBIT
Zakonom o porezu na dobit propisano je da u osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja, a Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit propisano je da se kapitalnim dobicima, koji uvećavaju oporezivu dobit u periodu u kome su iskazani, smatraju se svi oni iznosi koji direktno uvećavaju akumuliranu ili tekuću dobit u bilansu stanja u skladu sa MRS/MSFI, te se iskazuju na rednim brojevima 3. i 4. poreznog bilansa (Obrazac PB-DOB).
Porezno priznatim rashodom amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava uslijed revalorizacije u skladu sa MRS/MSFI, do iznosa amortizacije obračunate na reavalorizovanu osnovicu, primjenom proporcionalne metode i najviših stopa.
Amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije predstavlja porezno priznati rashod; međutim, uvećavanje akumulirane ili tekuće dobiti u bilansu stanja za taj iznos amortizacije uvećava i oporezivu dobit u poreznom bilansu (ukoliko društvo usvoji politiku da postepeno iskazuje kapitalnu dobit).
Ukoliko bi društvo usvojilo politiku da kapitalnu dobit iskaže u cjelini po otuđenju ili prestanku otuđenja, tada će tek nakon iskazivanja kapitalne dobiti za istu uvećati oporezivu dobit u poreznom bilansu.
USKLAĐIVANJE RASHODA
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i Međunarodnim
računovodsvenim standardima, izuzev rashoda za koje je Zakonom o porezu na dobit propisan drugi način utvrđivanja:
– Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene;
– Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe vrši se, također primjenom metode prosječne cijene (ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja, odnosno razlike, vrši se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosječne cijene);
– Troškovi zarada, odnosno lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima, tj. propisima o porezu na dohodak (dnevnice, upotrebu službenog automobila u privatne svrhe, prehranu tokom rada i prijevoz na posao);
– Primanja zaposlenih ili drugih lica, koja potiču iz raspodjele po osnovu prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa, kao što je, naprimjer, isplata razlike plaća za prethodnu godinu;
– Rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora;
– Svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj ;
– Troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju (neoporezivi iznos stipendija ograničen je na 75% prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku, te je isti iznos porezno priznati rashod u poreznom bilansu, shodno članu 10. Stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit);
– Rashodi nastali po osnovu otpisa sumnjivih i spornih potraživanja
– Doprinosi koje plaća poslodavac, takse i druge javne dažbine, koje ne zavise od rezultata poslovanja;
– Rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu sa posebnim propisima.
– Rezerve koje su dužna formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa posebnim propisima, s tim da rezerve po navedenim osnovama ne mogu preći 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha.
– Ukupno obračunate kamate, izuzev:
– Obračunatih kamata kod kredita sa obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan odredbama ovog zakona,
– Kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina.
Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se:
o Novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje,
o Plaćeni porez na dobit,
o Donacije političkim strankama.
Kao rashod u procentima priznaju se slijedeći izdaci:
– Za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, u iznosu do 30% troškova;
– Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu,
– Članarine komorama u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom periodu, osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom,
– Rashodi po osnovu sponzorstva do 2% od ukupnog prihoda u poreznom periodu.
• TROŠKOVI LIČNIH PRIMANJA ZAPOSLENIH I DRUGIH FIZIČKIH LICA
Na tački A III 6. Poreznog bilansa – Usklađivanje prihoda iskazuju se – Troškovi ličnih primanja zaposlenih i drugih fizičkih lica isplaćenih iznad iznosa koji je oslobođen oporezivanja u skladu sa posebnim propisaima, kao i troškovi ličnih primanja iz osnova dobiti (član 10. Zakona i član 10. Pravilnika.
• REPREZENTACIJA
Prema članu 11. stav 1. Zakona o porezu na dobit, izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije.
Prema Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, pod reprezentacijom iz člana 11. stav 1. Zakona podrazumijevaju se izdaci za: ugošćenje, poklone, odmor, rekreaciju i razonodu, najam kuća za odmor, korištenje teniskih igrališta, golf terena, bazena, iznajmljivanje jahti i sl., koje obveznik poreza snosi za poslovne partnere i koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanje poslovne saradnje.
Troškovi reprezentacije koji nisu direktno vezani za poslovanje obveznika poreza ne mogu se priznati u poreznom bilansu.
U slučaju da se na ime reprezentacije daju dobra, proizvodi ili pružaju usluge, trošak reprezentacije utvrđuje se primjenom tržišnih cijena za data dobra, proizvode ili pruženu uslugu.
• DONACIJE I SPONZORSTVA
Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda (osim za profesionalni sport i političkim strankama).
Sponzorstva – potpore za organiziranje i održavanje različitih manifestacija priznaju se kao rashod do 2% ukupnog prihoda.
• SUMNJIVA I SPORNA POTRAŽIVANJA
Potraživanja se smatraju sumnjivim i spornim ako:
– nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća,
– je obveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu,
– je pokrenut postupak prinudne naplate,
– su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i
– je postignut sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije.
Saglasno Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit, sumnjiva i sporna potraživanja priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom bilansu ako je obveznik poreza ispunio ili preduzeo bar jednu od navedenih mjera propisanih Zakonom, što je značajna izmjena u odnosu na ranije uvjete za priznavanje sumnjivih i spornih potraživanja kao porezno dopustivog rashoda u poreznom bilansu.
• REZERVISANJA
Prema članu 12. stav 1. Zakona o porezu na dobit, na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana u ovom članu.
U skladu sa stavom 2. navedenog člana Zakona, na teret porezno dopustivih rashoda u poreznom bilansu priznaju rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to rezervisanja za:
– Otpremnine koje su isplaćene do propisanog iznosa,
– Troškove obnavljanje prirodnih bogatstava,
– Troškove u garantnim rokovima,
– Započete sudske sporove i
– Za potencijalne kreditne gubitke kod banaka i mikrokreditnih društava koji se formiraju u skladu sa posebnim propisima.
U slučaju da se navedena rezervisanja ne iskoriste u roku ista treba oprihodovati.
Članom 12. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit pojašnjeno je da se:
– Pod rashodima iz osnova rezervisanja koji se priznaju kao porezno dopustiv rashod podrazumijevaju rezervisanja za rizike i obaveze (troškove) izvršena u skladu sa Zakonom o računovodstvu i MRS/MSFI i drugim propisima, kao i rezervisanja koja se vrše na osnovu obaveza preuzetih ugovorom;
– Opća rezervisanja koja su izvršena na ime pokrića budućih poslovnih gubitaka ne priznaju se kao porezno dopustiv rashod;
– Rezervisanja mogu koristiti samo za pokriće izdataka radi kojih su i izvršena;
– Pod rezervisanjima koja se ne iskoriste u propisanom roku podrazumijevaju i prekomjerna rezervisanja koja se oprihoduju u skladu sa MRS/MSFI;
– Prihodi, ako se odnose na rezervisanja koja u ranijim godinama nisu bila priznata kao porezno dopustiv rashod, tretiraju se na isti način kao i naknadno naplaćena, a ranije porezno nepriznata otpisana potraživanja.
• REZERVE BANAKA I DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE
Shodno stavovima 1. I 2. člana 16. Zakona o porezu na dobit, na teret rashoda u poreznom bilasu priznaju se rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka i mikrokreditnih društava koje se formiraju u skladu sa posebnim propisima, kao i rezerve koje su dužna formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa posebnim propisima.
Prema stavu 3. istog člana Zakona, navedene rezerve ne mogu preći 20% dobiti iskazane u bilansu uspjeha.
Članom 23. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit propisano je da se oporeziva dobit iskazana u bilansu uspjeha, povećava, između ostalog, i za:
– Rezervisanja koja se smatraju porezno nepriznatim rashodima u skladu sa članom 12. Zakona i članom 12. Pravilnika i
– Rezervisanja za opće kreditne gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje, koja se formiraju u skladu sa posebnim propisima, a prelaze 20 % dobiti iskazane u bilasu uspjeha, prema članu 16. Zakona.
Na rednom broju 11. Poreznog bilansa (obrazac PB-DOB) iskazuju se rezervisanja za rizike i obaveze koja se ne smatraju porezno dopustivim rashodom (u skladu sa članom 12. Zakona o porezu na dobit i članom 12. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit), a na rednom broju 12. Poreznog bilansa iskazuju se
rezerve/rezervisanja za opće kreditne gubitke kod banaka i društava za osiguranje i reosiguranje, a koja prelaze 20% dobiti iz bilansa uspjeha, prema članu 16. Zakona.
• POREZ PO ODBITKU KOJI JE PLAĆEN NA VLASTITI TROŠAK ISPLATIOCA
Član 41. Zakona o porezu na dobit odnosi se na porez po odbitku, koji predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije.
Obvezniku poreza na dobit koji izvrši obračun poreza po odbitku na vlastiti teret, tako iskazani rashod se tretira kao porezno nepriznati rashod u poreznom bilansu.
USKLAĐIVANJE PRIHODA
Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obračunati u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS.
Dividende ostvarene po osnovu učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu. Dividendama se smatraju i udjeli u dobiti privrednog društva.
Prema članu 23. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, oporeziva dobit utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha, između ostalog, umanjuje za stavku prihoda od primljenih dividendi i udjela u dobiti drugih obveznika poreza na dobit, na način da se isti iskazuje se na tački
33. dijela IV-USKLAĐIVANJE PRIHODA poreznog bilansa (obrazac PB-DOB).
Obveznik – primalac dividendi ili udjela uz svoj porezni bilans, kao dokaz o umanjenju svoje porezne osnovice, prilaže izjavu isplatioca dividendi/udjela u dobiti (obrazac IZ-DOB).
POREZNI TRETMAN GUBITAKA
Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznom bilansu, tada se taj gubitak može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda.
Gubitak koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj slijedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma.
Porezni gubitak nastaje ako je iznos porezno priznatih rashoda veći od iznosa prihoda uključenih u utvrđivanje porezne osnovice u poreznom bilansu za tu poreznu godinu.
Porezni gubitak iskazan za jednu poreznu godinu može se prenijeti i odbiti od porezne osnovice u roku od najkasnije pet narednih godina. Rok od pet godina teče posebno za svaki preneseni porezni gubitak, nakon čega prestaje pravo na odbitak neiskorištenog iznosa poreznog gubitka za tu godinu.
Obveznik koji koristi odbitak poreznog gubitka dužan je uz porezni bilans priložiti i pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitka u Federaciji, po godinama.
Porezni gubitak iz poslovanja između povezanih lica ne može se odbiti.
Porezni gubitak koji se odnosi na poslovanje poslovne jedinice u inostranstvu ili Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, ne može se odbiti od porezne osnovice pravnog lica u Federaciji.
Na tački 44. Poreznog bilansa (obrazac PB-DOB) iskazuju se preneseni neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet godina – osim gubitaka poslovnih jedinica u inostranstvu, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH.
Također, u napomeni Pregleda nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka (obrazac GU-DOB), precizirano je da se u pregled NE uključuju porezni gubici poslovnih jedinica u inostranstvu, RS i BD, kao ni porezni gubici iz poslovanja sa povezanim licima.
Prema Zakonu o porezu na dobit, pravna lica koja prenose gubitak na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda koji je iskazan u poreznom bilansu nisu obavezna da plaćaju mjesečne akontacije poreza na dobit.
POREZNI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA
Ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, mijenjanje pravnog oblika ne utiče na oporezivanje. Ukoliko se u tom slučaju ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizilazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti.
Prava i obaveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obveznika preuzima pravni slijednik iz porezno pravnog odnosa.
Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi finansijske izvještaje i poreznu prijavu sa poreznim bilansom računajući od dana koji prethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele.
Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavlja djelatnost, te to nema uticaja na oporezivanje.
Kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obaveza.
Ove odredbe primjenjuju se neovisno o tome da li se radi o jednom ili više društava koja su izvršila prijenos na pravne sljednike, odnosno društva koja nastaju.
POREZNI TRETMAN LIKVIDACIJE
Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju .
Dobit obveznika u toku likvidacije utvrđuje se upoređivanjem neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije.
Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je da na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilans otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun.
Likvidacioni višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine u poreznom smislu ima tretman dividende.
Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacionog viška i vlasnik ostvari gubitak, isti se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice.
POREZNI PODSTICAJI
Saglasno odredbama 31-34 Zakona o porezu na dobit, porezni podsticaji propisani su samo za slučajeve relativno visokih iznosa ostvarenog po osnovu izvoza, značajnijeg investiranja, te zapošljavanja invalidnih i lica sa posebnim potrebama.
Poreznu prijavu, kao i druge propisane potrebne obrasce – preglede, dužna su da podnijesu i pravna lica iz čl. 31, 32, 33. i 34. Zakona o porezu na dobit, bez obzira što su oslobođena plaćanja ove vrste poreza (porezna oslobađanja po osnovi investicija, izvoza, zapošljavanja invalidnih lica i poslovnih jedinica nerezidenata sa područja Republike Srpske i Brčko Distrikta).
• IZVOZ
https://www.bih-pravo.org
Obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu.
Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza, prilikom pravdanja obveznik je dužan da nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Federacije BiH uz porezni bilans podnese i kopiju obrasca Statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja, kao dokaz o postignutom cenzusu.
• INVESTICIJE
Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina počevši od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje 4 miliona KM.
Ako navedeni obveznik u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na porezno oslobađanje a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovog zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Radi početka korištenja oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu investicija u proizvodnu djelatnost na teritoriji Federacije, obveznik poreza na dobit ispostavi Porezne uprave podnosi plan investicija na iznos od najmanje 20 miliona KM u periodu od pet godina, koji je usvojio nadležni organ ili lice obveznika.
Uz poreznu prijavu i porezni bilans za prvu godinu korištenja oslobađanja, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u toj godini, u iznosu od najmanje četiri miliona KM.
Uz poreznu prijavu i porezni bilans za svaku narednu godinu korištenja oslobađanja, obveznik poreza na dobit je dužan podnijeti i dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u tim godinama.
Kao dokaz o realizovanim i plaćenim investicijama obveznik poreza na dobit prilaže naloge za plaćanje ili bilo koje druge vjerodostojne dokaze o izvršenom plaćanju u skladu sa propisima.
Obveznik koji po isteku prve godine ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje četiri miliona KM u toj godini, dužan je poreznu obavezu za tu godinu platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za tu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Obveznik koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u prvoj godini, stiče pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit i za naredne četiri godine.
Obveznik koji realizira i dokaže najmanje 20 miliona KM investicija u bilo kojem periodu kraćem od pet godina, stiče pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit i za preostale godine do kraja petogodišnjeg ciklusa.
Obveznik koji u periodu od pet godina ne realizira i ne dokaže investicije u iznosu od najmanje 20 miliona KM gubi pravo na ovo porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit za te godine je dužan platiti najkasnije u roku za podnošenje prijave poreza na dobit za petu godinu, uvećano za propisanu zateznu kamatu na neblagovremeno plaćene javne prihode.
• ZAPOŠLJAVANJE OSOBA SA INVALIDITETOM ILI POSEBNIM POTREBAMA
Obveznik koji zapošljava više od 50 % invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.
Za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama, obveznik poreza na dobit dužan je priložiti evidenciju ukupno zaposlenih od čega broj lica sa invaliditetom i lica sa posebnim potrebama uz dokaz o invalidnosti od zvanične institucije i dokaz da se radi o licima sa posebnim potrebama, ne stariji od godinu dana, dokaz o radnom odnosu od
1.1. do 31.12. za godinu za koju se vrši obračun poreza na dobit.
• OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE IZVAN TERITORIJE FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI
Prema Zakonu… i Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit, obvezniku – rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini.
Obveznik je dužan nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.
Porez na dobit koji je plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, kao i porez po odbitku koji je odbijen i plaćen van teritorije Bosne i Hercegovine, u valuti države u kojoj
je plaćen, priznaje se obvezniku u Federaciji kao umanjenje obaveze poreza na dobit u Federaciji prema srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan priznavanja tog poreznog kredita, a najviše do visine poreza koji bi na tu dobit ili prihod bio plaćen primjenom stope koja je propisana u Federaciji.
Ukoliko porezni kredit nije iskorišten po poreznom bilansu za odnosnu godinu, prenosi se i odbija od porezne obaveze u narednim godinama, a najkasnije u roku od pet godina.
Radi umanjenja obaveze poreza na dobit u Federaciji obveznik je, uz poreznu prijavu i porezni bilans, dužan priložiti:
Za porez na dobit: bilans uspjeha, porezni bilans ili drugi vjerodostojni dokaz o obračunatoj i plaćenoj obavezi poreza na dobit van teritorije Bosne i Hercegovine;
Za porez po odbitku: ovjeren obrazac od nadležnog poreznog organa o obračunatom i dokaz o plaćenom porezu van teritorije Bosne i Hercegovine.
POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN VAN BOSNE I HERCEGOVINE
Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije Bosne i Hercegovine (direktno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaćeni porez u inostranstvu uračuna će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji.
Za priznavanje plaćenog poreza u inostranstvu obveznik je dužan nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti dokaz o plaćenom porezu u inostranstvu.
Ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti nerezidenta i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit.
Matičnom privrednom društvu – rezidentu Federacije može se umanjiti obračunati porez na dobit za inos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritoerije Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog privrednog društva.
Prema Zakonu o porezu na dobit, pod matičnim privrednim društvom podrazumijeva se pravno lice koje posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih lica pod uvjetima predviđenim ovim zakonom, a filijalom se smatra pravno lice u čijem kapitalu matičnog privrednog društva učestvuje pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
Pravo na porezni kredit ima matično privredno društvo koje je u periodu od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju bilansa uspjeha, raspolagalo sa 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne filijale.
POREZ PO ODBITKU
Porez po odbitku predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije.
Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatilac kod isplate prihoda. Isplatilac je u obavezi da u roku od 10 dana od dana isplate podnese izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku.
Osnovicu na koju se obračunava porez po odbitku predstavlja bruto iznos koji rezident Federacije isplaćuje nerezidentu po osnovi:
– dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva,
– naknada za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge,
– zabavnih i sportskih događaja,
– premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji,
– telekomunikacijskih usluga između Federacije i druge države i
– svih drugih usluga koje su obavljene na teritoriji Federacije.
Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%.
Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se obračunavaju i naplaćuju:
– kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti,
– kod prodaje robe na kredit obvezniku,
– vlasnicima državnih i korporativnih obveznica i
– na depozite.
GRUPNO OPOREZIVANJE
https://advokat-prnjavorac.com
Pod terminom grupno oporezivanje, podrazumijeva se porezno konsolidovanje društava i transferne cijene, odnosno obavljanje transakcija između povezanih društava.
• POREZNO KONSOLIDOVANJE
Shodno Zakonu o porezu na dobit, matično privredno društvo i njegove filijale čine grupu privrednih društava, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90 % udjela.
Grupa privrednih društava ima pravo da traži porezno konsolidovanje pod uslovom da su sva privredna društva u grupi rezidenti Federacije.
Zahtjev za poreznim konsolidovanjem matično privredno društvo podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Svaki član grupe dužan je da podnese svoj porezni bilans, a matično privredno društvo podnosi konsolidovani porezni bilans za grupu privrednih društava
U konsolidovanom poreznom bilansu gubici jednog ili više privrednih društava prebija se na račun dobiti ostalih privrednih društava u grupi.
Za obračunati porez po konsolidovanom bilansu obveznici su pojedinačni članovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačnog poreznog bilansa, a isplatilac obračunatog poreza po konsolidovanom bilansu je matično privredno društvo
Jednom odobreno porezno konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.
Ukoliko se jedno, više njih ili sva privredna društva u grupi naknadno opredjele za pojedinačno oporezivanje , svi članovi grupe su dužni da srazmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.
Matično privredno društvo može podnijeti zajedničku poreznu prijavu i konsolidovani porezni bilans za sva pravna lica koja čine grupu ako:
a) Sva pravna lica koja su članovi grupe pristanu na podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa prije posljednjeg dana određenog za predaju poreznih prijava. Predaja konsolidovane porezne prijave je potvrda takvog pristanka;
b) Sva pravna lica koja su članovi grupe imaju stalno mjesto poslovanja u Federaciji.
Zahtjev za podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa podnosi se prije podnošenja porezne prijave, a isto se može koristiti pod uslovom da nadležna ispostava Porezne uprave Federacije BiH odobri podnošenje konsolidovanog poreznog bilansa.Uz zajedničku poreznu prijavu za grupu, matično privredno društvo podnosi:
Porezni bilans svakog člana grupe, sačinjen u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom, sa prilozima propisanim ovim pravilnikom;
Konsolidovani porezni bilans za grupu;
Pojedinačne bilanse uspjeha svakog člana grupe;
Konsolidovani bilans uspjeha za grupu, sačinjen u skladu sa MRS/MSFI.
Konsolidovani porezni bilans sačinjava se na osnovu pojedinačnih poreznih bilansa i pojedinačnih bilansa uspjeha svih članova grupe i konsolidovanog bilansa uspjeha grupe, uz eliminiranje svih međusobnih stavki i odnosa koji utiču na sve pozicije konsolidovanog poreznog bilansa.
Uz konsolidovani porezni bilans prilažu se svi propisani obrasci, pregled svih potrebnih stavki i druga potrebna pojašnjenja.
TRANSFERNE CIJENE
Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima ili stvaranjem obaveza među povezanim licima.
Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg uticaja na poslovne odluke.
Posjedovanje više od polovine ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.
Značajnijim utucajem smatra se uzajamno veliki obim kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem.
Povezanim licem sa obveznikom smatra se i ono pravno lice u kome, kao i kod obveznika ista fizička ili pravna lica neposredno ili posredno učestvuju u upravljanju, kontroli ili kapitalu.
Obveznik je dužan da transferne cijene posebno prikaže u svom poreznom bilansu, te da posebno prikaže vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip «van dohvata ruke»).
Razlika između cijene utvrđene primjenom principa «van dohvata ruke» i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se.
Kod utvrđivanja cijene transakcije po principu «van dohvata ruke» koriste se uporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.
Kod kredita koje obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznom bilansu ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom periodu.
Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih lica, u smislu ovog zakona, status dividende.
UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT
Zakon… i Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit propisuju: način utvrđivanja ove vrste poreza, podnošenje poreznih prijava, plaćanje poreznih obaveza i zastarjevanje istih, ukoliko nisu blagovremeno utvrđene i naplaćene.
Saglasno Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit, porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog perioda za koji je bilo potrebno obračunati i iskazati porez na dobit na temelju tačno utvrđene porezne osnovice za isti porezni period.
Razrez poreza na dobit privrednog društva vrši se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obaveze koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik ili je to u njegovo ime učinila Porezna uprava Federacije BiH na osnovu relevantnih podataka s kojim je raspolagala nakon obavljene inspekcijske kontrole ili nadzora, odnosno usklađivanja podataka iz porezne prijave i poreznog bilansa.
Razrez poreza se poništava ili mijenja ukoliko rukovodilac nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašteni službenici Porezne uprave Federacije BiH rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obaveze na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru.
PRIJAVA POREZA NA DOBIT
Obveznik je dužan da pravilno i tačno popunjenu poreznu prijavu sa poreznim bilansom podnese nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.
Uz poreznu prijavu sa poreznim bilansom obveznik podnosi bilans uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim zakonom.
Porezna prijava sa poreznim bilansom treba da sadrži podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna podružnica u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene van teritorije Bosne i Hercegovine.
Prijava poreza na dobit podnosi se na obrascu PR-PD.
Uz prijavu, porezni obveznik obavezno podnosi porezni bilans (obrazac PB- DOB) i bilans uspjeha, kao i drugu dokumentaciju, kako slijedi:
– Kopiju Statističkog aneksa godišnjeg računovodstvenog izvještaja,
– Odluku o investiranju sa planom investicija, po godinama,
– Dokaze o realiziranim i plaćenim investicijama u proteklog godini,
– Spisak zaposlenih sa invaliditetom ili posebnim potrebama (dokumentacija),
– Porezni bilans i bilans uspjeha za poslovne jedinice u RS i BD BiH,
– Dokaze o porezu na dobit koji je plaćen izvan BiH,
– Dokaze o plaćenom porezu po odbitku u i van teritorije BiH,
– Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac GU-DOB),
– Izjavu isplatioca dividendi/udjela (obrazac IZ-DOB),
– Specifikaciju naplaćenih, ranije porezno nepriznatih otpisanih potraživanja,
– Izjavu o prenosu preplata na ime akontacija za porezni period ,
– Zahtjev za povrat više plaćenog poreza.
AKONTACIJE POREZA NA DOBIT
Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.
Obveznik u toku godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi i to najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
Visina mjesečne akontacije utvrđuje se u posebnom dijelu obrasca prijave poreza na dobit, koji je sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit.
Do podnošenja godišnje porezne prijave obveznik je dužan da plaća mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog perioda.
Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u Zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode («Službene novine Federacije BiH», br. 48/01, 52/01 i 42/06).
Akontaciju poreza na dobit nisu dužni da plaćaju porezni obveznici koji:
koriste porezna oslobađanja iz članova 31, 32. i 33. Zakona o porezu na dobit, tj:
– ostvarili su izvozom preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda,
– u periodu od pet uzastopnih godina investirali su u proizvodnju najmanje 20 miliona KM na teritoriji Federacije BiH i
– zapošljavaju više od 50 % invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama i
– u slučaju prijenosa gubitka iskazanog u poreznom bilansu
u toj godini prvi put počinju sa poslovanjem,
su u stečaju i likvidaciji.
U dijelu III Prijave poreza na dobit – Iznos mjesečne akontacije za naredni period, pod rednim brojem 1. uzima se u obzir oporeziva dobit za prethodnu godinu (red. br. 42 poreznog bilansa), preneseni porezni gubici i upravo navedena porezna oslobađanja.
Porezni obveznik može podnijeti zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi donošenja rješenja o novoj visini akontacije ili drugom periodu plaćanja akontacije.
U zahtjevu obveznik treba da navede razloge za izmjenu visine akontacije, odnosno za traženje drugog perioda plaćanja akontacije. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu, obveznik dostavlja finansijske izvještaje za protekli i tekući porezni period (bilans stanja i bilans uspjeha), kao i druge relevantne dokaze za svoj zahtjev.
Porezna uprava će, na osnovu uvida u finansijske izvještaje i druge dokaze, odnosno nakon provedenog inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev obveznika.
U slučaju pada poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine obveznika uslijed provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti
zahtjev obveznika za smanjenje visine akontacije na osnovu zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.
Na zahtjev obveznika koji obavlja djelatnost sa sezonskim obilježjima, Porezna uprava može rješenjem utvrditi različitu visinu akontacije za pojedine mjesece poreznog perioda. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih akontacija mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih akontacija odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati akontacija tokom poreznog perioda.
Porezni obveznik može prijaviti novi iznos akontacije zbog promjene poreznih instrumenata (porezne stope, poreznih podsticaja i dr.), kao i zbog drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu očekivane obaveze poreza na dobit za tekuću godinu.
U tom slučaju, obveznik je, uz obrazloženje, dužan da dostavi i druge dokaze o očekivanoj bitnoj izmjeni visine porezne obaveze za tekuću godinu u odnosu na iznos poreza koji bi bio plaćen kroz postojeće akontacije.
Porezna uprava može svojim rješenjem odbiti navedenu prijavu u roku od 30 dana od dana podnošenja; u protivnom, smatra se da je ta prijava prihvaćena.
KONAČNA OBAVEZA POREZA NA DOBIT
prijavi.
Konačna obaveza poreza na dobit za porezni period utvrđuje se po poreznoj
Ukoliko je obaveza poreza na dobit veća od iznosa uplaćenih akontacija poreza na dobit za odnosni porezni period, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, obveznik je dužan da razliku manje plaćenog poreza uplati najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje porezne prijave.
Ako je iznos uplaćenih akontacija poreza na dobit za određeni porezni period, uključujući i eventualne preplate poreza na dobit iz ranijih godina, veći od obaveze poreza na dobit, obveznik može (ukoliko nema neizmirenih obaveza po osnovu drugih poreza) uz poreznu prijavu:
– Podnijeti zahtjev za povrat više plaćenog poreza ili
– Priložiti izjavu da preplaćeni porez prenosi na ime akontacija za naredni period.
Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu sa odredbama Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH.
NAČIN PLAĆ ANJA POREZA NA DOBIT
Porez na dobit preduzeća uplaćuje se prema sjedištu poreznog obveznika u korist računa javnih prihoda kantonalnog budžeta, na nivou svake općine. Platni nalog popunjen za uplatu poreza na dobit treba da sadrži trocifrenu šifru općine, upisanu prema sjedištu poreznog obveznika.
Red.br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
1. Porez na dobit 711211
2. Porez po odbitku 711212
Porez na dobit banaka i drugih financijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica iz oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunukacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i ostalih poduzeća uplaćuju se u cijelosti na račun javnih prihoda Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, na slijedeće šifre prihoda:
Red.br. NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA
1. Porez na dobit banaka 711911
2. Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 711912
3. Porez na dobit društava za osiguranje imovine i lica 711913
4. Porez na dobit društava za reosiguranje imovine i lica 711914
5. Porez na dobit pravnih lica iz oblasti elektroprivrede 711915
6. Porez na dobit pravnih lica iz oblasti pošte i telekomunikacija 711916
7. Porez na dobit pravnih lica iz oblasti igara na sreću 711917
8. Porez po odbitku 711918
9. Ostali porezi na dobit pojedinca i preduzeća 711919
U vezi sa načinom plaćanja poreza na dobit u praksi postoje dileme za neke specificne slučajeve registracije društava, kao što su finansijsko posredovanje i pomoćne djelatnosti za osiguranje.
Navedene djelatnosti, shodno Klasifikaciji djelatnosti BiH pripadaju području finansijskog posredovanja, te će i način plaćanja poreza na dobit biti isti kao i za gore navedene finansijske organizacije, tj. u korist računa javnih prihoda Budžeta Federacije BiH.
KAZNENE ODREDBE
Povrede odredaba Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, koje imaju karakter prekršaja, kao i odgovornosti, uz izricanje kazni, propisane su Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH.
