Kada se mogu obratiti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine?
Prema članu VI/3.b) Ustava BiH, Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Za apelacionu nadležnost Ustavnog suda relevantne su i sljedeće odredbe Ustava BiH: član II/2 – status Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, član II/3 – katalog prava, član II/4 – nediskriminacija, član II/5 – izbjeglice i raseljena lica, Aneks I na Ustav BiH – dodatni sporazumi o ljudskim pravima.
Ustavni sud pojam „presude” tumači šire, tako da je apelaciju moguće podnijeti ne samo protiv presuda već i protiv drugih odluka i rješenja redovnih sudova kojima se konačno rješava o određenim pravima i slobodama.
Van nadležnosti Ustavnog suda je da procjenjuje kvalitet zaključaka sudova u pogledu procjene dokaza, ukoliko se ta procjena ne doima očigledno proizvoljnom. Isto tako, Ustavni sud se neće miješati u način na koji su redovni sudovi usvojili dokaze kao dokaznu građu. U vezi s tim, Ustavni sud se neće miješati u situaciju kada redovni sudovi poklanjaju povjerenje dokazima jedne strane u postupku na osnovu sudijske slobodne procjene. To je isključivo uloga redovnih sudova, čak i kada su izjave svjedoka na javnoj raspravi i pod zakletvom suprotne jedna drugoj.
Nadležnost Ustavnog suda ograničena je samo na „pitanja sadržana u Ustavu“. Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje kako su redovni sudovi utvrdili činjenično stanje ili tumačili i primijenili zakon, osim u slučaju kada odlukama redovnih sudova dođe do kršenja ustavnih prava. To će biti slučaj kada se odlukom redovnog suda ustavna prava pojedinca zanemare ili pogrešno primijene, kada se zakon očigledno proizvoljno primijeni, kada je primijenjeni zakon sam po sebi neustavan, ili kada dođe do povrede osnovnih principa pravičnog postupka (pravično suđenje, pristup sudu, efikasni pravni lijekovi itd.).
Ko može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine?
U pravilu, apelaciju mogu podnijeti stranke u postupku u kojem je donesena odluka koja se osporava apelacijom. Podnositelj apelacije može imati zastupnika. U tom slučaju uz apelaciju se mora dostaviti i posebna punomoć za zastupanje pred Ustavnim sudom. Posebna punomoć znači da nije dovoljna punomoć data za zastupanje pred redovnim sudovima (čl. 16. i 21. Pravila).
Kako podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine?
Apelacija upućena Ustavnom sudu šalje se poštom ili se predaje neposredno Ustavnom sudu. Ustavni sud nema obavezu vraćanja originalnih dokumenata dostavljenih uz apelaciju. Elektronska pošta, pismena dostavljena telefaksom, te brzojavi upućeni Ustavnom sudu ne smatraju se podnescima kojima se pokreće ustavnosudski postupak, odnosno kojima se predlaže pokretanje ustavnosudskog postupka, osim ukoliko se dostavljaju na zahtjev Ustavnog suda ili kada to odobri Ustavni sud. Apelacija se obavezno podnosi na posebnom obrascu dostupnom u Ustavnom sudu ili na internetskoj stranici Ustavnog suda. Apelacija se obavezno podnosi u tekstu koji je elektronski ili mehanografski obrađen (čl. 20. i 21. Pravila).
Šta treba imati u vidu prilikom podnošenja apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine?
Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana (rokovi se računaju na dane, a ne na mjesece) kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio. Dopuna apelacije može se podnijeti samo u roku koji teče za apelaciju.
Ako apelant izjavi reviziju, ali ona rješenjem nadležnog suda bude odbačena kao nedopuštena, Ustavni sud smatra da je revizija u tom slučaju neefektivan pravni lijek, pa su konačne odluke u predmetnim slučajevima odluke drugostepenog suda. Dakle, revizija kao vanredni pravni lijek smatrat će se efektivnim i odluka o njemu konačna samo u slučaju da redovni sudovi usvoje ili odbiju taj pravni lijek.
Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje prava zaštićenih Ustavom i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.
Ustavni sud će odbaciti apelaciju kada ocijeni da apelant nije pretrpio značajniju štetu osim ako poštivanje ljudskih prava, kako je to definirano u Ustavu, zahtijeva razmatranje apelacije u meritumu (član 18. Pravila).
Kakav je postupak pred Ustavnim Sudom BiH?
Ustavni sud dostavlja zahtjev/apelaciju donositelju osporenog akta radi davanja odgovora, odnosno dostavljanja spisa.
Ustavni sud dostavlja apelaciju i drugoj stranci u postupku u kojem je donesena presuda/odluka koja se osporava apelacijom s ciljem davanja odgovora.
Nedostavljanje odgovora na zahtjev/apelaciju ne utječe na tok postupka pred Ustavnim sudom, koji će u tom slučaju svoju odluku temeljiti na dostavljenim informacijama koje nisu osporili drugi učesnici u postupku.
Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu/apelaciji (čl. 23. i 31. Pravila).
Kakav je redoslijed rješavanja apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine?
Hitno postupanje obavezno je u predmetima koji se tiču zahtjeva podnesenih na osnovu člana IV/3.f) Ustava, izbornih prava i odluka o privremenim mjerama.
U određivanju redoslijeda po kojem će se postupati s predmetima Ustavni sud će uzeti u obzir važnost i hitnost postavljenih pitanja na osnovu kriterija koje je sam utvrdio (npr., hitno je postupanje u predmetima koji se tiču statusnih pitanja djece, lišavanja slobode, ekstradicije, deložacije).
Predsjednik Ustavnog suda može dati prvenstvo nekom određenom zahtjevu/apelaciji (član 25. Pravila).
Koja su ovlaštenja Ustavnog Suda BiH?
Nakon vijećanja i glasanja Ustavni sud donosi odluke, i to:
-o dopustivosti zahtjeva/apelacije;
-o dopustivosti i meritumu zahtjeva/apelacije (potpuna ili djelimična);
-o obustavi postupka;
-o privremenoj mjeri.
Odlukom kojom usvaja apelaciju Ustavni sud ukida osporenu odluku i predmet vraća sudu, odnosno organu koji je donio tu odluku, na ponovni postupak, osim u slučaju kada se posljedice kršenja ustavnih prava mogu otkloniti na drugi način.
Ako je do donošenja odluke Ustavnog suda promijenjen zakon koji određuje nadležnost za postupanje u toj pravnoj stvari, sud, odnosno organ koji je donio ukinutu odluku dužan je bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom sudu, odnosno organu.
U obrazloženju odluke Ustavni sud navodi koje je ustavno pravo povrijeđeno i u čemu se sastoji povreda.
Sud, odnosno organ čija je odluka ukinuta dužan je da donese novu odluku pri čemu je obavezan da poštuje pravno shvatanje Ustavnog suda o povredi Ustavom utvrđenih prava i osnovnih sloboda podnositelja apelacije.
Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka. Zahtjev za donošenje privremene mjere može podnijeti učesnik u postupku pred Ustavnim sudom pod uvjetom da je prethodno, u skladu s mogućnošću propisanom zakonom, tražio odgađanje izvršenja odluka redovnih sudova ili organa uprave u postupku koji je vođen pred tim sudovima, odnosno organima (čl. 57. i 62. Pravila).
Preuzeto sa: https://epravo.ba/
