Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine izdali su uputu/mišljenje u vezi sa upitom inspekcijskog organa o načinu primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 32/01 i 48/11).
U mišljenju je istaknuto i da, u smislu člana 3. stav 1. tačka 1. Zakona, informacija je svaki materijal kojim se prenose činjenice, mišljenja, podaci ili bilo koji drugi sadržaj, uključujući svaku kopiju ili njezin dio, bez obzira na oblik, karakteristike, vrijeme kada je sačinjena i kako je klasificirana. Dakle, pod informacijom i smislu ovog Zakona podrazumijeva se svaka informacija koja je u posjedu javnog organa, bez obzira na to da li je ista vlasništvo tog javnog organa, ili je isti posjeduje po nekom drugom osnovu.”
Također je ukazano da Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine propisuje mogućnost utvrđivanja izuzetaka. Ukoliko javni organ, prilikom razmatranja zahtjeva, ocijeni da tražene informacije spadaju u izuzetke propisane čl. 6.,7. i 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine, dužan je provesti test javnog interesa. Test javnog interesa predstavlja najviši stepen odluke u javnom organu i slobodnu procjenu preovladava li javni interes da zatražena informacija ostane u sferi ograničenja pristupa, ili će prevladati javni interes da se zatražena informacija izuzme iz okvira postojećeg ograničenja i da se učini dostupnom podnositelju zahtjeva, a samim time i široj javnosti.
Ombudsmeni su naglasili da je javni organ dužan zaštititi lične podatke koji su sadržani u traženoj dokumentaciji, odnosno podatke koji mogu ugrožavati privatnost trećih lica. Ukoliko javni organ utvrdi da tražena informacija sadrži ličnu informaciju ili informaciju koja zahtijeva zaštitu privatnosti trećih lica, može u smislu člana 10. Zakona razdvojiti informaciju na dijelove (zatamniti, precrtati, ili na drugi način prikriti informaciju), osim ukoliko bi se na navedeni način informacija učinila nejasnom, nečitkom i/ili neupotrebljivom.
Kada je riječ o zahtjevima koji se odnose na zapisnike o inspekcijskom nadzoru, zahtjeve za inspekcijski nadzor i slično, istaknuta je praksa pojedinih inspekcijskih organa koji, povodom žaliteljevog zahtjeva za dostavu kopije zapisnika sačinjenog tokom vršenja inspekcijskog nadzora, donose rješenje kojim se odobrava pristup informacijama i žalitelju dostavlja kopija traženog zapisnika. Dispozitiv rješenja sadrži informaciju da se lični podaci odgovornog lica prikrivaju, jer je utvrđen izuzetak u smislu Zakona o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o zahtjevima za pristup informacijama sa naznakom da su informacije potrebne kao dokaz u sudskom sporu, Ombudsmeni su istakli da je članom 25. stav 2. Zakona o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine propisano da se ovim zakonom ne ograničavaju se prava i obaveze fizičkih i pravnih lica koja se odnose na pristup informacijama u skladu sa zakonima o sudskom postupku, uključujući dokazni postupak. Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine nema za cilj prikupljanje dokaza sa sudske postupke koji se vode kod nadležnih sudova. Pribavljanje dokaza ostvaruje se u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 53/2003, 73/2005, 19/2006 i 98/2015), ili drugih posebnih propisa kojima se uređuju upravni i drugi postupci i način dokazivanja u okviru istih.
