Mijenjanje kandidatske liste povlačenjem kandidature
Član 4.21 stav 3 i 4 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13 i 7/14, 31/16 i 41/20);
Politički subjekti ne mogu mijenjati kandidatsku listu, niti kandidat može povući kandidaturu nakon ovjere kandidatske liste.
Iz obrazloženja:
U konkretnom slučaju CIK BiH je utvrdila da je žalitelj podnio dana 10.12.2019. godine, zahtjev za povlačenje kandidature. U postupku utvrđivanja činjeničnog stanja, CIK BiH je utvrdila da je žalitelj kandidat koji se nalazi na četvrtom mjestu ovjerene kandidatske liste kandidata političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD za Narodnu skupštinu Republike Srpske – izborna jedinica 4. Ova kandidatska lista je ovjerena konačnom i izvršnom Odlukom CIK-a BiH broj: 06-1-07-3-109/18 od 19.07.2018. godine. Imajući u vidu da je odredbom čl. 4.21 st. 3. Izbornog zakona BiH propisano da nakon ovjere kandidatskih listi, sve do isteka mandata organa, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ne mogu mijenjati kandidatsku listu, niti kandidat može povući kandidaturu, te da je st. 4. navedenog člana propisano da nakon ovjere kandidatskih lista pa do početka štampanja glasačkih listića, politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ima pravo da zamijeni kandidata na listi samo u slučaju smrti kandidata ili ako su u tom vremenu nastupili razlozi iz čl. 1.10 st. 1. tač.
- ovog Zakona, CIK BiH je donio odluku kojom je odbacio kao nedopušten zahtjev za povlačenje kandidature.
Članom 4.21 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine je propisano da nakon ovjere kandidatskih listi, sve do isteka mandata organa, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ne mogu mijenjati kandidatsku listu, niti kandidat može povući kandidaturu.
Stavom (4) navedenog člana, propisano je da nakon ovjere kandidatskih listi, pa do početka štampanja glasačkih listića, politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ima pravo da zamijeni kandidata na listi samo u slučaju smrti kandidata, ili ako su u tom vremenu nastupili razlozi iz čl. 1.10 st. (1) tač. 5 . ovog Zakona.
Iz navedene zakonske odredbe proizilazi jasna zabrana povlačenja kandidature i to u periodu od ovjere kandidatskih listi pa sve do isteka mandata. CIK BiH je uvidom u službene evidencije utvrdio da je podnositelj žalbe kandidat koji se nalazi na četvrtom mjestu ovjerene kandidatske liste kandidata političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD za Narodnu skupštinu Republike Srpske – izborna jedinica 4, te da je ova kandidatska lista ovjerena konačnom i izvršnom Odlukom CIK-a BiH broj: 06-1-07-3-109/18 od 19.07.2018. godine, a da mandat Narodne skupštine Republike Srpske još uvijek traje.
Navedena zabrana je propisana iz razloga pravne sigurnosti i tumačenje odredaba Zakona na način kako to radi podnositelj žalbe bi anuliralo smisao, cilj i karakter pune stranačke liste, ugrozilo interese političkih subjekata koji su na listama i kandidatima na njoj učestvovali na izborima i onemogućilo bi kontinuirano popunjavanje predstavničkih tijela, ako iz razloga predviđenih Izbornih zakonom nekome od izabranih zvaničnika prestane mandat, a u kojim slučajevima se mandat dodjeljuje narednom kandidatu sa liste tog političkog subjekta u skladu sa čl. 9.10 Izbornog zakona BiH. U slučaju nepostojanja navedene zabrane i omogućivanja slobodnog povlačenja kandidature, bilo bi potrebno provoditi prijevremene, parcijalne izbore, za što nema zakonskih uslova.
Isto tako, odredbom čl. 4.24 st. (2) Izbornog zakona BiH, propisano je da kandidatska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili višečlanih izbornih jedinica. Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacijske mandate mogu biti sa liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo. Svaka kandidatska lista za kompenzacione mandate uključuje mandate muškog i ženskog spola koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenog spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen sa najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati manje zastupljenog spola raspoređuju se na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata, tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata itd.
Ukoliko bi se dozvolilo povlačenja kandidature, bila bi ugrožena i ravnopravna zastupljenost kandidata muškog i ženskog spola, što je u suprotnosti sa naprijed citiranim odredbama Izbornog zakona BiH.
Dakle, odredba čl. 4.21. st. (3) Zakona je pravilno primijenjena u konkretnom slučaju iz razloga što je ista jasna i ne ostavlja nikakvu dilemu u pogledu
pravilnosti tumačenja iste. Nije sporno da je zahtjev za povlačenje kandidature podnesen nakon ovjere kandidatskih listi i to je osnovni razlog zbog kojeg je žalba žalitelja neosnovana, a njegovi navodi kojima ukazuje da se navedena norma trebala tumačiti na drugačiji način, nisu od uticaja na drugačije odlučivanje u konkretnom slučaju.
(Rješenje Apelacionog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 034471 20 Iž od 6.1.2020. godine)
