ZAKON
O OBAVJEŠTAJNO-BEZBJEDNOSNOJ AGENCIJI BOSNE I HERCEGOVINE
(“Sl. glasnik BiH”, br. 12/2004, 20/2004, 56/2006, 50/2008 – dr. zakon i 12/2009)
I – OPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom osniva se Obavještajno-bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija), koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje, obradu i distribuciju obavještajnih podataka u cilju zaštite bezbjednosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Agencija obavlja svoj rad u skladu sa odredbama Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, uključujući odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te međunarodne ugovore i sporazume koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im je pristupila.
Član 2
Agencija je civilna obavještajno-bezbjednosna institucija, koja će imati status nezavisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine.
Agencija ima status pravnog lica.
U sastav Agencije ulaze civilne obavještajno-bezbjednosne institucije koje su ranije djelovale u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i u Republici Srpskoj.
Na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu se osnivati ni djelovati nikakave druge civilne obavještajno-bezbjednosne strukture.
Član 3
Agencija ima nadležnost na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Sjedište Agencije je u Sarajevu.
Unutrašnja organizacija Agencije utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kojim se utvrđuju organizacione jedinice, uzimajući u obzir ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji donosi generalni direktor Agencije uz konsultacije sa zamjenikom generalnog direktora i uz odobrenje Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Savjet ministara).
Član 4
Finansijska sredstva za rad Agencije u cijelosti se obezbjeđuju iz državnog budžeta, u skladu sa zakonom koji reguliše trezor institucija Bosne i Hercegovine.
II – DUŽNOSTI I ZADACI AGENCIJE
Član 5
Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine kako unutar tako i van Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje, obradu i prenošenje ovlaštenim funkcionerima i tijelima navedenim u članu 6. stav 5. ovog zakona, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlaštenim službenim licima kako je definisano zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po bezbjednost Bosne i Hercegovine.
U smislu ovog zakona, pod “prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine” smatraće se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu bezbjednost koje su štetne po Bosnu i Hercegovinu, a naročito:
a) terorizam, uključujući međunarodni terorizam;
b) špijunaža usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po bezbjednost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
c) sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi način usmjerena protiv Bosne i Hercegovine;
d) organizovani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili štetan po bezbjednost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
e) trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili štetna po bezbjednost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi način;
f) nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju;
g) nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom;
h) radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu;
i) djela organizovanog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini;
Pri izvršavanju aktivnosti navedenih u st. 1. i 2. ovog člana, Agencija ima pravo da koristi operativna sredstva i metode navedene u Glavi VIIIi Glavi IXovog zakona.
Član 6
Agencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostavaruje druge oblike saradnje sa obavještajnim i bezbjednosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim institucijama u cilju obavljanja zadataka navedenih u st. 1. i 2. člana 5. ovog zakona, u skladu sa čl. 70.i 71. ovog zakona.
Agencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama od posebnog značaja i objektima Bosne i Hercegovine kao i institucijama od posebnog značaja i objektima Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt), te diplomatskim misijama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako to odredi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ili generalni direktor. Agencija nije odgovorna da obezbijedi fizičku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.
Agencija sarađuje sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije (u daljem tekstu: Međunarodni tribunal), inter alia, tako što Tribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine.
Agencija sprovodi bezbjednosnu provjeru lica koja se prijave za posao u Agenciji ili lica koja mogu biti izvor Agenciji, u cilju određivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih lica koja traže državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Agencija je odgovorna i za sprovođenje bezbjednosnih provjera i ostalih aktivnosti koje su joj date u nadležnost Zakonom o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj 54/05).
Agencija prikuplja strateške vojne podatke i obavlja protivobavještajne aktivnosti kako je propisano Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 88/05).
Kada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija blagovremeno obavještava sljedeće funkcionere i tijela o obavještajnim pitanjima kako na vlastitu inicijativu tako i na njihov zahtjev: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (kolektivno) (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH), predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: predsjedavajući Savjeta ministara BiH), ministra inostranih poslova, ministra bezbjednosti, ministra odbrane, predsjednike, potpredsjednike i premijere Federacije i Republike Srpske, ministre unutrašnjih poslova Federacije i Republike Srpske, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Narodne skupštine Republike Srpske, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Predstavničkog doma Federacije, predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg Doma naroda Federacije, kao i Zajedničku komisiju za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije Bosne i Hercegovine.
Informacije se dostavljaju u skladu sa principom “potrebno da zna”, osim ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom.
Agencija izrađuje i stavlja na raspolaganje javnosti godišnji izvještaj o svojim ciljevima, programima i generalnom težištu svojih aktivnosti, koji je zasnovan na informacijama koje nisu tajne. Ovaj izvještaj dostavlja se u junu za prethodnu godinu.
III – SPOLjNO RUKOVOĐENjE I NADZOR NAD AGENCIJOM
(a) Prava i odgovornosti Predsjedništva BiH
Član 7
Predsjedništvo BiH je odgovorno da:
1. prima obavještajne podatke u skladu sa članom 6. ovog zakona;
2. prima izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg koji će uključivati akcije preduzete na rješavanju problema u Agenciji po nalazu inspekcije, revizora ili istrage;
3. usmjerava glavnog inspektora da izvrši inspekciju, reviziju ili istragu, koja se tiče aktuelnih ili potencijalnih problema u vezi sa radom Agencije, a koji mogu predstavljati opasnost odgovornostima Predsjedništva BiH;
4. pregleda i daje mišljenje o izvještajima glavnog inspektora u skladu sa članom 33. ovog zakona;
5. odobrava godišnju platformu obavještajno-bezbjednosne politike, koja sadrži glavna određenja rada Agencije u skladu sa međunarodnom praksom. Platformu obavještajne politike priprema Savjet ministara, a usvaja je Parlamentarna skupština BiH; Predsjedništvo BiH dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH Platformu obavještajno-bezbjednosne politike, najkasnije do 1. novembra za narednu godinu;
6. odobrava godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
7. odobrava, a po preporuci predsjedavajućeg, dogovore između Agencije i institucija strane države, međunarodnih asocijacija država ili njihovih institucija;
8. odobrava opšte principe koordinacije i pružanja pomoći između i unutar Agencije i tijela i institucija u Bosni i Hercegovini u skladu sa članom 67. ovog zakona. Savjet ministara priprema opšte principe koordinacije i pružanja pomoći;
9. daje procjenu- mišljenje o kandidatima za generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora kako je propisano članom 25, a po izvršenoj nominaciji od predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH;
10. određuje listu institucija i objekata koji su predmet zaštite, prema članu 6. stav 2. ovog zakona.
Izuzetno od nadležnosti Predsjedništva BiH koje su nabrojane u ovom članu, predsjedavajući Savjeta ministara BiH isključivo je odgovoran za nadzor i usmjeravanje rada Agencije, koje obavljaju na način u skladu sa članom 10. ovog zakona.
U izvršavanju ovlaštenja iz ovog člana, sva komunikacija između Predsjedništva BiH i Agencije biće usmjerena isključivo preko predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, a Predsjedništvo BiH neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora ili bilo kojeg zaposlenika Agencije, osim glavnog inspektora u skladu sa stavom 1. tačka 3. ovog člana.
(b) Prava i odgovornosti Savjeta ministara
Član 8
Savjet ministara nadležan je da:
1. priprema godišnju platformu o obavještajno-bezbjednosnoj politici, koja sadrži opšte smjernice za rad Agencije u skladu sa međunarodnim standardima;
2. odobrava Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije;
3. odobrava godišnji program aktivnosti Agencije, uzimajući u obzir pismeno mišljenje Ministarstva finansija i trezora o finansijskim aspektima tog programa i Ministarstva inostranih poslova BiH iz njegove nadležnosti;
4. razmatra godišnji izvještaj o radu i troškovima Agencije;
5. utvrđuje opšte principe koordinacije i pružanja pomoći između Agencije i tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, u skladu sa članom 67. ovog zakona;
6. odobrava Pravilnik o postupku vršenja bezbjednosnih provjera propisanih Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
(c) Prava i odgovornosti predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH
Član 9
Predsjedavajući koordinira aktivnosti Agencije i obezbjeđuje smjernice u pogledu obavještajno-bezbjednosne politike. On nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad. Prilikom izvršavanja svojih dužnosti, u skladu sa članom 10. ovog zakona, uzima u obzir stavove Izvršnog obavještajnog odbora i Savjeta ministara kao cjeline.
Član 10
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH nadležan je da:
1. vrši nadzor nad radom Agencije i obezbjeđuje zakonitost u obavljanju njenog rada, što uključuje davanje opštih smjernica Agenciji za izvršavanje zadataka koji spadaju u djelokrug dužnosti navedenih u čl. 5. i 6. ovog zakona na način kojim se unapređuje efikasnost i odgovornost Agencije;
2. utvrđuje programe razvoja Agencije i donosi smjernice za njihovo sprovođenje u koordinaciji sa generalnim direktorom;
3. donosi instrukcije neophodne za sprovođenje ovog zakona;
4. saziva sastanke Izvršnog obavještajnog odbora najmanje jednom u svakom kalendarskom mjesecu;
5. podnosi Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH koncizni godišnji izvještaj o aktivnostima Agencije najkasnije do 1. maja za prethodnu godinu;
6. u skladu sa članom 18. ovog zakona, dostavlja Zajedničkoj komisiji za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije Bosne i Hercegovine izvještaje u vezi sa pitanjima koja su, prema ovom zakonu, u njegovoj nadležnosti;
7. pregleda i odobrava sve zahtjeve za pružanje obavještajne pomoći i odobrene zahtjeve prosljeđuje generalnom direktoru;
8. prosljeđuje generalnom direktoru i drugim nadležnim subjektima zahtjeve za pružanje pomoći koje uputi Tribunal ;
9. nakon što dobije mišljenje Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije Bosne i Hercegovine o prijedlogu budžeta Agencije, podnosi prijedlog Savjetu ministara radi njegovog uključivanja u ukupni godišnji budžet institucija Bosne i Hercegovine, koji usvaja Parlamentarna skupština;
10. zadužuje glavnog inspektora da sprovede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu o postojećem ili potencijalnom problemu u Agenciji te da preduzme odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja uočenih problema, utvrđivanja odgovornosti i eventualnog sankcionisanja;
11. pregleda izvještaje glavnog inspektora o rješavanju žalbi upućenih protiv Agencije, a o kojima je istragu sproveo glavni inspektor i
12. obezbjeđuje da se bezbjednosna provjera generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora izvrši prije njihovog imenovanja.
Član 11
Predsjedavajući ne može, bilo u cjelini ili djelimično, preuzeti odgovornosti i prava generalnog direktora ili zamjenika generalnog direktora utvrđene ovim zakonom.
Osniva se Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavna služba u okviru Savjeta ministara, koja podnosi izvještaj predsjedavajućem, a koju predsjedavajući osniva isključivo u cilju pružanja pomoći predsjedavajućem kako bi mogao obavljati dužnosti navedene u članu 10. ovog zakona i djelovanja u svojstvu sekretarijata Izvršnom obavještajnom odboru. Zaposleni Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavne službe ne mogu davati uputstva, ni na bilo koji način usmjeravati rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora ni ostalih zaposlenih u Agenciji.
Na zaposlene u Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavnoj službi primjenjuje se Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine. Njihovo imenovanje u Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavnu službu vrši predsjedavajući u konsultaciji sa generalnim direktorom. Zaposleni u Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavnoj službi moraju proći bezbjednosnu provjeru koja se vrši prije njihovog zapošljavanja.
Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavnom službom rukovodi sekretar,kojeg imenuje predsjedavajući. Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, sekretar nije državni službenik i na njega se primjenjuju odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05 i 2/06) koje regulišu status savjetnika.
Nakon konsultacija sa Izvršnim obavještajnim odborom i generalnim direktorom, predsjedavajući donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavne službe i dužnostima njenih zaposlenih.
Predsjedavajući može da zatraži od generalnog direktora Agencije da zaduži zaposlene u Agenciji da pruže stručnu pomoć Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavnoj službi, kada to ocijeni potrebnim.
(d) Izvršni obavještajni odbor
Član 12
U cilju savjetovanja predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH u vezi sa njegovim zadacima iz člana 10. ovog zakona i olakšavanja koordinacije obavještajno-bezbjednosnih pitanja, predsjedavajući Savjeta ministara BiH uspostavlja Izvršni obavještajni odbor (u daljem tekstu: Izvršni odbor).
U sastav Izvršnog odbora, pored predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ulaze dva zamjenika predsjedavajućeg, ili dva ministra iz Savjeta ministara, tako da sastav Izvršnog odbora u svakom slučaju odražava zastupljenost sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH predsjedavaće Izvršnim odborom.
Izvršni odbor sastaje se najmanje jednom svakog kalendarskog mjeseca.
Predsjedavajući saziva sastanke Izvršnog odbora tako što će obavijestiti sve članove Izvršnog odbora o vremenu i mjestu, te dnevnom redu sastanka. Članovi Izvršnog odbora mogu predsjedavajućem predložiti pitanja koja se uvrštavaju u dnevni red prije zasjedanja.
Predsjedavajući priprema Poslovnik Izvršnog odbora. Poslovnik usvaja Izvršni odbor.
Član 13
U nadležnosti Izvršnog odbora spadaju:
1. Savjetovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH o njegovim zadacima iz člana 10. ovog zakona;
2. Razmatranje svih pitanja iz nadležnosti Savjeta ministara u vezi sa Obavještajno-bezbjednosnom agencijom prije razmatranja ovih pitanja na zasjedanju Savjeta ministara;
3. Rješavanje vladinih i ministarskih interresornih pitanja kada se odnose na obavještajno-bezbjednosnu oblast;
4. Izjašnjavanje o svim pitanjima koja podnosi predsjedavajući, ili uz njegovo odobrenje, bilo koji od članova Izvršnog odbora.
Član 14
Radi izvršenja zadataka iz člana 13. Izvršni odbor pregleda:
1. Izvještaje predsjedavajućeg u vezi sa pitanjima iz nadležnosti predsjedavajućeg;
2. Izvještaje generalnog direktora u vezi sa operacijama Agencije;
3. Izvještaje glavnog inspektora na osnovu člana 33. ovog zakona;
Član 15
Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavna služba djelovaće u svojstvu Sekretarijata Izvršnog odbora.
Član 16
Izvršnom odboru ni članovima Odbora nije dopušteno da donose uputstva ili da na drugi način usmjeravaju rad generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora, glavnog inspektora ili drugih zaposlenika Agencije.
Član 17
Članovi Izvršnog odbora obavezaće se zavjetom tajnosti u pogledu tajnih podataka u koje su ostvarili uvid u svojstvu članova. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon okončanja njihovog članstva u Odboru.
(e) Parlamentarni nadzor
Član 18
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zajednički osnivaju Zajedničku komisiju za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zajednička komisija).
Zajednička komisija ima 12 članova, po šest iz svakog doma.
Na čelu Komisije nalazi se predsjedavajući koji je izabran iz reda članova Komisije i on mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova Parlamentarne skupštine BiH koja nije dio vladajuće koalicije. Članovi Komisije kandiduju se u skladu sa principom proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu. U Komisiji su zastupljena sva tri konstitutivna naroda.
Član 19
Komisija održava sjednice najmanje dva puta godišnje.
Predsjedavajući Komisije saziva sjednice na svoju inicijativu a na pisani zahtjev najmanje sedam (7) članova će obavezno i odmah sazvati sjednicu Komisije u skladu sa Poslovnikom.
Sjednice Komisije zatvorene su za javnost osim ukoliko Komisija ne odluči drugačije.
Zajednička komisija nadležna je da:
1. vrši nadzor nad zakonitošću rada Agencije;
2. održava raspravu o imenovanju generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora Agencije, te daje mišljenje o tim imenovanjima;
3. razmatra izvještaje predsjedavajućeg o pitanjima iz njegove nadležnosti, uključujući mjere preduzete u cilju rješavanja svih problema u Agenciji utvrđenih prilikom sprovođenja inspekcijske kontrole, revizije ili istrage;
4. razmatra i usvaja izvještaj generalnog direktora o radu, aktivnostima i troškovima Agencije, te posebno analizira način trošenja budžetskih sredstava;
5. razmatra i usvaja izvještaje glavnog inspektora, u skladu sa članom 33. ovog zakona;
6. zatraži od zaposlenih u Agenciji da, putem predsjedavajućeg, obezbijede stručne savjete kada je potrebno u cilju vršenja funkcije nadzora;
7. daje mišljenje o detaljnom prijedlogu budžeta Agencije;
8. sprovodi istragu o radu Agencije, u skladu sa članom 20. ovog zakona.
Član 20
Ukoliko Zajednička komisija ima osnovane sumnje da Agencija obavlja svoje dužnosti na nezakonit način, Komisija može sprovesti istragu tokom koje može ispitivati zaposlene u Agenciji te imati pristup relevantnoj dokumentaciji Agencije.
Ukoliko Zajednička komisija utvrdi da je rad Agencije nezakonit, Komisija može pozvati predsjedavajućeg, odnosno generalnog direktora da preduzme potrebne mjere i pokrene ispitivanje odgovornosti. Predsjedavajući, odnosno generalni direktor obavezan je da obavijesti Zajedničku komisiju o rezultatima tog ispitivanja.
U izvršavanju svojih funkcija, Zajednička komisija može od predsjedavajućeg, generalnog direktora, svakog zaposlenog u Agenciji ili u Obavještajno-bezbjednosno- savjetodavnoj službi tražiti informacije o radu Agencije. Zajednička komisija može takođe da naredi predsjedavajućem, odnosno generalnom direktoru da izađu pred Komisiju i daju usmeni izvještaj o aktivnostima Agencije.
Lica iz prethodnog stava imaju obavezu da pruže Komisiji sve tražene informacije, izuzev informacija navedenih u članu 21. stav 1. ovog zakona.
Član 21
Tokom parlamentarnog nadzora, koji vrši Zajednička komisija , obaveza predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže podatke ne podrazumijeva odavanje informacija, izuzimajući stav 2. ovog člana, čije bi otkrivanje ugrozilo vitalne nacionalne bezbjednosne interese koji su vezani za zaštitu izvora i metoda u konkretnom slučaju.
Tokom istrage koju sprovodi Zajednička komisija o aktivnosti Agencije za koju se sumnja da je nezakonita, Zajednička komisija može, uz pristanak najmanje sedam (7) svojih članova, obavezati predsjedavajućeg i generalnog direktora da pruže informacije čije bi poznavanje bilo od suštinske važnosti za vršenje nadzora nad zakonitošću rada Agencije. Informacije prikupljene tokom ovog postupka mogu se koristiti samo u postupku Zajedničke komisije .
Član 22
Članovi Zajedničke komisije su pod obavezom čuvanja tajnosti informacija koje se tiču tajnih podataka, a u koje su imali uvid u svojstvu članova Komisije. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon prestanka njihovog članstva u Komisiji.
Kada to ocijeni potrebnim za zaštitu javnog interesa, Komisija može da odluči da oslobodi obaveze čuvanja tajne, uz saglasnost ovlašćenog lica za određivanje tajnosti podataka. Ta odluka zahtijeva saglasnost najmanje osam (8) članova Komisije.
Član 23
Zajednička komisija utvrđuje procedure u pismenoj formi u cilju sprečavanja neovlaštenog otkrivanja svih tajnih podataka koje se dostavljaju Komisiji. Ove procedure utvrđuju se uz konsultacije sa generalnim direktorom.
IV – UNUTRAŠNjE RUKOVOĐENjE I KONTROLA
(a) Prava i odgovornosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora
Član 24
Agencijom rukovodi generalni direktor. Agencija ima i zamjenika generalnog direktora.
U rukovođenju Agencijom, generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora pomažu direktori koji rukovode organizacionim jedinicama, kao i savjetnici, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
Član 25
Generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora imenuje i razrješava dužnosti Savjet ministara, na prijedlog predsjedavajućeg i u konsultacijama sa članovima Predsjedništva BiH, Izvršnog odbora i Zajedničke komisije .
Generalni direktor može predložiti predsjedavajućem da Savjet ministara razriješi dužnosti zamjenika generalnog direktora.
Imenovanje generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora vrši se na osnovu pokazane profesionalnosti i iskustva stečenog na obavještajno-bezbjednosnim poslovima i sprovođenju zakona, a ne na osnovu političke pripadnosti. Traženo iskustvo ne može biti isključivo stečeno na pozicijama do kojih se dolazi političkim imenovanjem.
Član 26
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora imenuju se na mandat od četiri godine koji se može obnoviti jednom.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora mogu prije isteka mandata biti razriješeni dužnosti ako to sami zatraže, ukoliko trajno izgube sposobnost za obavljanje svojih dužnosti, ukoliko ne sprovode odluke Savjeta ministara kojima se usmjerava rad Agencije, ukoliko ne rade u skladu sa važećim zakonima ili propisima, ukoliko ne sprovode mjere za nadzor nad radom Agencije, u slučaju da je protiv njih pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili krivičnog djela odavanja tajnih podataka odnosno otkrivanja državne, vojne ili službene tajne, ili ako je protiv njih izrečena pravosnažna kazna zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ih čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti.
Član 27
Generalni direktor odgovoran je za profesionalno, zakonito i blagovremeno izvršavanje aktivnosti Agencije.
Generalni direktor Agencije ima sljedeća prava i dužnosti:
1. da organizuje, odobrava i nadzire sve aktivnosti Agencije u skladu sa ovim zakonom, kao i drugim važećim zakonskim propisima;
2. da rukovodi analitičkim, tehničkim i administrativnim aktivnostima Agencije, operacijama partnerske saradnje, kao i spoljnim operacijama Agencije;
3. da direktno podnosi izvještaj i da se redovno konsultuje sa predsjedavajućim u vezi sa radom Agencije, i da odgovori na zahtjeve za pružanjem obavještajne pomoći koje mu proslijedi predsjedavajući kako je propisano u članu 10. ovog zakona;
4. da podnosi redovne izvještaje Izvršnom obavještajnom odboru o radu Agencije;
5. da realizuje opšte smjernice koje mu dostavi predsjedavajući;
6. da vrši raspodjelu zadataka po organizacionim jedinicama Agencije;
7. da putem predsjedavajućeg obezbijedi odobrenje i podršku od ministra inostranih poslova za aktivnosti koje mogu ozbiljno uticati na spoljnu politiku Bosne i Hercegovine;
8. da funkcionerima navedenim u članu 6. ovog zakona dostavlja informacije o aktivnostima koje spadaju u poslove i zadatke Agencije;
9. da štiti sljedeće od neovlaštenog otkrivanja: obavještajne izvore, namjere i operacije, lica koja prikupljaju podatke, sredstva i metode prikupljanja, kontakte, prikupljene informacije i saznanja, kao i informacije i sredstva dobijena od stranih vlada, obavještajnih i bezbjednosnih službi ili drugih organizacija;
10. da, uz upotrebu odgovarajućih sredstava, obezbijedi zaštitu i bezbjednost objekata Agencije, njene imovine i zaposlenih;
11. priprema godišnji budžet Agencije, u konsultacijama sa predsjedavajućim i da obezbijedi zakonit utrošak svih sredstava koja su Agenciji dodijeljena iz državnog budžeta;
12. podnosi izvještaj Zajedničkoj komisiji i o načinu trošenja budžeta i raspoloživih sredstava;
13. da priprema izvještaje koji su utvrđeni ovim zakonom, kao i da predlaže planove i programe Agencije, uključujući godišnji plan aktivnosti i izvještaj o aktivnostima;
14. da zaključuje ugovore sa fizičkim i pravnim licima i institucijama o izvršavanju zadataka koji spadaju u nadležnost Agencije;
15. da pokreće inicijative i zaključuje memorandume o razumijevanju sa ostalim institucijama i tijelima u skladu sa članom 67. ovog zakona;
16. zadužuje zaposlene u Agenciji da pružaju pomoć Izvršnom obavještajnom odboru kao i Obavještajno-bezbjednosno savjetodavnoj službi iz člana 11. stav 2. ovog zakona;
17. da zaduži glavnog inspektora da sprovede inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu u vezi sa stvarnim ili potencijalnim problemom u Agenciji;
18. sa obezbijedi da su zaposleni u Agenciji upoznati sa etičkim kodeksom i ostalim relevantnim unutrašnjim pravilnicima, propisima i instrukcijama i
19. da odgovori na žalbe koje podnose lica u skladu sa članom 68. ovog zakona.
Član 28
Generalni direktor odgovoran je za donošenje, pored ostalog, sljedećih pravilnika, propisa i instrukcija:
a) Etički kodeks,
b) (brisano)
c) Pravilnik o klasifikaciji podataka i ukidanju kategorije tajnosti podataka,
d) Pravilnik o postupku bezbjednosnih provjera,
e) Pravilnik o zaštiti tajnih podataka i pohranjivanju podataka,
f) Propisi o distribuciji podataka,
g) Pravilnik o angažovanju, tretmanu i plaćanju saradnika,
h) Pravilnik o upotrebi, održavanju i korištenju specijalnih i tehničko-operativnih sredstava,
i) Pravilnik o nošenju i upotrebi vatrenog oružja,
j) Pravilnik o radu,
k) Pravilnik o platama,
l) Pravilnik o unutrašnjem obezbjeđenju,
m) Pravilnik o disciplinskom postupku,
n) Pravilnik o zapošljavanju u inostranstvu,
o) Pravilnik o osnovnim i posebnim zvanjima zaposlenih u Agenciji,
p) Pravilnik o saradnji sa tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
lj) Pravilnik o zaključivanju memoranduma o razumijevanju sa tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini,
r) Pravilnik o saradnji sa međunarodnim tijelima i razmjeni obavještajnih podataka,
s) Pravilnik o oficirima za vezu i
t) Pravilnik o službenim iskaznicama.
Generalni direktor može, uz prethodno pribavljenu saglasnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, nakon konsultacije sa Izvršnim obavještajnim odborom, donositi i druge podzakonske propise za sprovođenje ovog zakona za koje se ukaže potreba donošenja.
Član 29
Zamjenik generalnog direktora Agencije rukovodi operativnim aktivnostima organizacionih jedinica Agencije pod nadzorom generalnog direktora.
Član 30
Ukoliko generalni direktor nije u mogućnosti da obavlja dužnosti iz ovog zakona, zamjenik generalnog direktora obavlja dužnosti generalnog direktora.
Član 31
U izvršavanju svojih dužnosti, generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obezbjeđuju da informacije koje prikupi i proizvede Agencija budu blagovremene, relevantne,tačne, pouzdane, objektivne i nezavisne od svih političkih uticaja.
Generalni direktor i zamjenik generalnog direktora obavljaju svoje dužnosti tako da se postigne odgovarajuća ravnoteža između prikupljanja informacija koje su bitne za bezbjednost Bosne i Hercegovine i zaštite pojedinačnih interesa.
(b) Prava i odgovornosti glavnog inspektora
Član 32*
Glavnog inspektora imenuje i razrješava dužnosti Savjet ministara na prijedlog predsjedavajućeg i njegovih zamjenika.
Predlog imenovanja glavnog inspektora utvrđuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH na osnovu konsultacija sa svojim zamjenicima, članovima Predsjedništva BiH i Zajedničkom bezbjednosno-obavještajnom komisijom Parlamentarne skupštine BiH.
Glavni inspektor imenuje se na mandat od 4 godine, koji se može jednom obnoviti.
Glavni inspektor može da bude razriješen dužnosti prije isteka mandata na lični zahtjev, ukoliko trajno izgubi sposobnost za obavljanje svojih dužnosti, ukoliko ne radi u skladu sa važećim zakonima i propisima, ukoliko ne sprovodi mjere nadzora nad radom
Agencije, ukoliko je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela zloupotrebe položaja ili otkrivanja tajnog podatka, ukoliko je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora zbog počinjenog krivičnog djela koje ga čini nedostojnim obavljanja tih dužnosti, ukoliko ne sprovodi inspekcijsku kontrolu, reviziju ili istragu blagovremeno i na zakonit način.
Član 33
Glavni inspektor odgovoran je da obezbijedi funkciju unutrašnje kontrole u Agenciji tako što:
1. Analizira aktivnosti Agencije kako bi obezbijedio da se sprovode u skladu sa važećim zakonima i propisima, kao i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije;
2. Sprovodi istrage po žalbama u vezi sa aktivnostima Agencije na zahtjev predsjedavajućeg, Izvršnog odbora, Zajedničke komisije , generalnog direktora ili direktno na zahtjev oštećenih strana;
3. Pokreće inspekcijsku kontrolu, reviziju i istragu na vlastitu inicijativu kada to smatra potrebnim;
4. Pruža pomoć ombudsmenu Bosne i Hercegovine u sprovođenju istraga koje su pokrenute po žalbama ili po službenoj dužnosti;
5. Kada smatra potrebnim, sprovodi istrage po žalbama koje upute lica iz Bosne i Hercegovine u skladu sa članom 68. ovog zakona;
6. Svakih šest (6) mjeseci podnosi izvještaj Zajedničkoj komisiji o žalbama podnesenim protiv Agencije, kao i o njihovom statusu. O posebno važnim pitanjima izvještaj se odmah podnosi Zajedničkoj komisiji ;
7. Redovno i blagovremeno informiše predsjedavajućeg, Izvršni obavještajni odbor, generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora o pitanjima iz ovog člana i
8. Daje preporuke generalnom direktoru i zamjeniku generalnog direktora za rješavanje žalbi podnesenih protiv Agencije ili problema unutar Agencije, te utvrđuje da li su te preporuke ispoštovane.
Savjet ministara donijeće propis o načinu i postupku vršenja nadležnosti glavnog inspektora iz stava 1. ovog člana.
Član 34
Generalni direktor, uz saglasnost glavnog inspektora, donosi odluku o raspoređivanju zaposlenih Agencije na radno mjesto u kancelariji glavnog inspektora.
Član 35
Nakon što o tome obavijesti generalnog direktora, glavni inspektor može ispitivati zaposlene u Agenciji i imati pristup prostorijama i podacima Agencije kada je to potrebno u cilju sprovođenja unutrašnje istrage, inspekcijske kontrole ili revizije.
Pri izvršavanju svojih aktivnosti iz ovog zakona, glavni inspektor uzima u obzir potrebu čuvanja tajnosti i bezbjednosti podataka koje je Agencija prikupila i pohranila.
(c) Opšte odredbe
Član 36
Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor, imenovani prema odredbama iz ove glave, podliježu sljedećim ograničenjima:
a) na njih se primjenjuje Zakon o sukobu interesa u državnim institucijama Bosne i Hercegovine;
b) ne mogu biti imenovani iz reda aktivnih vojnih lica i
c) ne mogu biti članovi političke stranke.
Generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor moraju imati visoku stručnu spremu u odgovarajućoj oblasti.
Predstavnici jednog od konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih mogu biti imenovani samo na jednu od sljedećih funkcija: generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.
V – OSOBLjE AGENCIJE
(a) Zapošljavanje u Agenciji
Član 37
Odredbe Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ne primjenjuju se na zaposlene u Agenciji.
U slučajevima kada prava i obaveze zaposlenih i radni odnosi nisu regulisani ovim zakonom, primjenjuju se odgovarajući zakoni i propisi Bosne i Hercegovine o radnim odnosima.
Struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.
Za prijem u radni odnos u Agenciji nije obavezan javni konkurs.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji utvrđuju se uslovi za svako radno mjesto u Agenciji, kao i posebni uslovi za zapošljavanje u Agenciji.
Član 38
Kao izuzetak od člana 37. ovog zakona, određena radna mjesta u Agenciji mogu da budu popunjena putem javnog konkursa. U Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji nabrojana su radna mjesta koja su predmet javnog konkursa. Ta radna mjesta popunjavaju se prema proceduri utvrđenoj u ovom članu i članu 39. ovog zakona.
Javni konkursi za popunu upražnjenih mjesta u Agenciji sa nazivom upražnjenih radnih mjesta i opštim uslovima objavljuju se u “Službenom glasniku BiH” i u najmanje jednom od dnevnih listova koji se distribuiraju u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Član 39
Savjet ministara osniva Komisiju za sprovođenje konkursa, koju čine predstavnici Agencije, koji će vršiti pregled prijava i obavljati razgovor sa kandidatima za prijem u službu.
Nakon završetka razgovora, Komisija za sprovođenje konkursa dostavlja generalnom direktoru, zamjeniku i glavnom inspektoru na dalje razmatranje listu kandidata, koju istovremeno dostavlja i Zajedničkoj komisiji .
Generalni direktor imenuje onog kandidata koji je prvi na listi i kojeg je preporučila većina članova Komisije za sprovođenje konkursa. Ukoliko ovaj kandidat ne može biti imenovan iz opravdanih razloga i uz argumentovane dokaze, u razmatranje se uzimaju ostali kandidati sa liste redoslijedom kojim su navedeni.
Agencija čuva sve zapisnike u vezi sa postupkom odabira, uključujući i kopiju raspisanog konkursa i primljene prijave.
Član 40
Lice koje želi stupiti u radni odnos u Agenciji mora ispunjavati sljedeće uslove, i to:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starije od 18 godina;
c) da posjeduje odgovarajuću školsku i stručnu spremu utvrđenu Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji;
d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje određenih poslova predviđenih za ovo radno mjesto;
e) (brisano)
f) da tri godine prije dana prijavljivanja za radno mjesto u Agenciji nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;
g) da posjeduje uvjerenje o nekažnjavanju i da se protiv njega ne vodi krivični postupak i
h) da se na njega ne odnosi član IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine.
Lica koja žele stupiti u radni odnos u Agenciji moraju ispunjavati i bezbjednosne uslove koji se utvrđuju putem bezbjednosne provjere. Bezbjednosna provjera sprovodi se uz pristanak lica o kojem je riječ, i takođe uključuje lica sa kojima to lice živi u zajedničkom domaćinstvu uz njihov pristanak, ukoliko se radi o punoljetnim licima.
Ukoliko kandidat ne pristane na ove bezbjednosne provjere, ne može biti primljen u radni odnos u Agenciju. Obim i način sprovođenja bezbjednosnih provjera utvrdiće se Pravilnikom o postupku sprovođenja bezbjednosnih provjera koji donosi generalni direktor.
Lice koje želi stupiti u radni odnos u Agenciji, pored opštih uslova za prijem u Agenciju,mora ispunjavati i posebne uslove za prijem i raspoređivanje na pojedine poslove (određena školska sprema i struka, radni staž, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost i dr.) propisane Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije.
Ukoliko neko lice nije primljeno na rad u Agenciju jer ne ispunjava gore navedene uslove ili ukoliko postoje prepreke za njegov prijem, Agencija nije dužna obrazložiti zašto to lice nije primljeno u Agenciju.
Član 41
Konačno rješenje o zapošljavanju i o rasporedu na radno mjesto donosi generalni direktor Agencije, osim ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.
(b) Prava i obaveze
Član 42
Zaposleni u Agenciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Zaposleni snose ličnu odgovornost za izvršavanje zadataka Agencije, kako je to utvrđeno ovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici Agencije.
Ukoliko zaposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledu nezakonitosti saopštava naredbodavcu. U slučajevima kada naredbodavac ponovi naredbu, zaposleni traži pismenu potvrdu te naredbe. Ukoliko zaposleni i dalje ima određene rezerve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocu naredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora.
Zaposleni može da odbije izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja krivično djelo prema krivičnim zakonima Bosne i Hercegovine.
Zbog preduzimanja radnje iz prethodnog stava, zaposleni ne može biti disciplinski kažnjen,osim ukoliko glavni inspektor tu radnju ne smatra neosnovanom.
Ukoliko zaposleni u Agenciji smatra da je Agencija ili zaposleni u Agenciji prekršio ili krši relevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora obavijestiti glavnog inspektora.
Član 43
Kada im to rukovodilac naredi, zaposleni u Agenciji dužni su svoje zadatke da obavljaju i poslije redovnog radnog vremena, ukoliko rukovodilac smatra to neophodnim za uspješno i blagovremeno obavljanje poslova Agencije.
Za rad iz prethodnog stava ovog člana zaposlenima u Agenciji pripada pravo na novčanu naknadu ili im se određuju slobodni dani, u skladu sa Pravilnikom o radu Agencije.
Član 44
Zaposleni imaju pravo:
a) na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, izuzev onih lica koja su zaposlena na određeno vrijeme;
b) na odsustvo u skladu sa Pravilnikom o radu Agencije, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;
c) da budu nagrađeni za izvršavanje dužnosti i zadataka kako je utvrđeno ovim zakonom;
d) da primaju platu i naknadu u skladu sa ovim zakonom;
e) na napredak u karijeri i stručno usavršavanje, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od strane države tokom obavljanja službenih dužnosti;
g) da se rukovodioci prema njima odnose poštujući ljudsko dostojanstvo i
h) da osnuju ili da se učlane u sindikat ili profesionalno udruženje u skladu sa zakonom, s tim da to ne predstavlja obavezu.
Zaposlenici Agencije na radnim mjestima koja uključuju obavljanje operativnih aktivnosti imaju pravo na staž osiguranja u uvećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci efektivnog rada u Agenciji obračunava kao 14, 15 i 16 mjeseci staža osiguranja. Listu radnih mjesta i dužinu trajanja uvećanog staža utvrđuje Savjet ministara na predlog generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora.
Zaposlenicima Agencije kojima nedostaje najviše tri godine staža do sticanja zakonskih uslova za penzionisanje ne može prestati radni odnos u Agenciji zbog prekobrojnosti.
Zaposleni u Agenciji imaju pravo da se prema njima postupa na pošten i pravedan način u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na njihovu nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, vjeroispovijest, politička i druga uvjerenja, pol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovinsko stanje, hendikepiranost ili drugi status.
(c) Nespojivost funkcija
Član 45
Zaposleni ne mogu biti članovi političkih stranaka, primati instrukcije od političkih stranaka, ni obavljati bilo kakvu dodatnu aktivnost za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost koja je nespojiva sa radom u Agenciji.
Izuzetno, zaposleni koji želi da obavlja dodatnu aktivnost, za koju se plaća naknada ili drugu javnu ili profesionalnu dužnost, mora za to da traži odobrenje od generalnog direktora. Odobrenje se neće dati u slučajevima kada takva aktivnost nije u skladu sa radom Agencije ili može dovesti do zloupotrebe informacija koje je Agencija prikupila.
Zaposleni u Agenciji ne mogu biti lica za koja se bezbjednosnom provjerom po Zakonu o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj: 54/05) utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje. Zaposleni u Agenciji moraju ispunjavati i bezbjednosne uslove koji se utvrđuju putem bezbjednosne provjere po ovom zakonu.
Izuzetno od odredbe člana 44. stav 1.(h.) ovog zakona, zaposleni nemaju pravo na štrajk ni bilo kakav drugi oblik kolektivne obustave rada.
Zaposleni ne smiju, bez saglasnosti generalnog direktora, javno istupati ili komentarisati rad Agencije, ili pružati neovlaštenim licima informacije u vezi sa podacima, dokumentacijom, kontaktima, namjerama, saznanjima ili osobljem Agencije.
Zaposleni moraju biti nepristrasni, a naročito:
a) moraju izbjegavati aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koji krše ili su nespojivi sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom; i
b) ne mogu tražiti ili prihvatiti za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, korist, naknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.
Zaposleni u Agenciji ne smiju koristiti nekretninu u svojini izbjeglice ili raseljenog lica niti stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice podnijelo zahtjev za povrat stanarskog prava, niti koristiti stan koji je zakonski određen da bude korišten kao alternativni smještaj.
Povreda odredbi ovog člana predstavlja razlog za otkaz, odnosno prestanak radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom.
(d) Ocjena rada
Član 46
Ocjena rada zaposlenih podrazumijeva praćenje i ocjenu radnog učinka za vrijeme trajanja službe.
Ocjenu radnog učinka vrši neposredni rukovodilac zaposlenog. Zaposleni u Agenciji konsultuju se sa svojim neposrednim rukovodiocima u vezi sa svojim radom najmanje jednom godišnje.
Rezultati postignuti tokom obavljanja funkcija za period izvještavanja ocijeniće se sljedećim ocjenama: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, izuzetno uspješan, što će se detaljnije odrediti podzakonskim aktom koji donosi generalni direktor.
(e) Premještaj
Član 47
Radi potrebe obavljanja poslova, zaposleni u Agenciji mogu privremeno ili trajno biti premješteni u drugu organizacionu jedinicu Agencije, izvan mjesta prebivališta.
Premještaj do jedne godine smatra se privremenim premještajem.
Trajni premještaj moguć je samo uz saglasnost zaposlenog Agencije.
Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa izvršenje rješenja. Mehanizam za rješavanje žalbi biće utvrđen unutrašnjim propisom koji donosi generalni direktor.
Član 47a
Zaposlenici Agencije mogu se uputiti u organ državne uprave, instituciju, agenciju ili pravno lice radi obavljanja aktivnosti u skladu sa ovim zakonom ili sporazumom iz člana 67. ovog zakona.
Organi, odnosno pravna lica iz stava 1. ovog člana, mogu uputiti u Agenciju svoje zaposlene radi obavljanja aktivnosti iz stava 1. ovog člana.
Odluku o upućivanju zaposlenih u Agenciji i prijemu zaposlenih iz stava 2. ovog člana donosi generalni direktor na osnovu sporazuma sa rukovodiocem organa iz stava 1. ovog člana koji odobrava predsjedavajući.
Sporazum iz stava 3. ovog člana detaljnije uređuje odnose i koordinaciju između Agencije i organa, odnosno pravnih lica iz stava 1. ovog člana, prava i dužnosti zaposlenih iz stava 2. ovog člana, te administrativna i druga pitanja od važnosti.
Član 48
Zaposleni u Agenciji koji privremeno ili trajno rade na drugom radnom mjestu, koje je udaljeno 60 i više od 60 kilometara od njihovog stalnog mjesta boravka, imaju pravo na:
a) platu koja je u visini plate koju su primali na prethodnom radnom mjestu, ukoliko je plata na ranijem radnom mjestu povoljnija;
b) naknadu za troškove odvojenog života i
c) naknadu za odgovarajući smještaj.
Član 49
Zaposleni se može rasporediti na rad u inostranstvo u okviru redovnih dužnosti, ili u okviru saradnje sa stranom obavještajnom službom, ili u okviru saradnje sa agencijom ili institucijom strane države, međunarodne organizacije država ili jedne od njenih institucija,kada je to neophodno za uspješan i efikasan rad Agencije.
Generalni direktor Agencije donosi propis kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Agenciji koji su premješteni na rad u inostranstvo.
Čl. 50-55**
(prestalo da važi)
(h) Slučajevi bolesti ili nesreće
Član 56
Zaposleni koji je odlukom nadležne zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za obavljanje poslova na koje je raspoređen, zbog ozljede ili oboljenja koje je nastupilo tokom izvršavanja operativnih zadataka, raspoređuje se na druge poslove koje može obavljati, s tim da zadržava platu i druga prava iz radnog odnosa. U slučaju da se ne može rasporediti na drugo radno mjesto unutar Agencije, zaposleni zadržava platu i druga prava iz radnog odnosa do donošenja konačnog rješenja o pravu na penziju.
Zaposleni koji u toku izvršavanja svojih zadataka ili u vezi s njima, izgubi život sahraniće se u mjestu koje odredi njegova porodica, a troškove sahrane snosi Agencija.
U slučaju iz stava 2. ovog člana porodica zaposlenog ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini njegove posljednje isplaćene mjesečne neto plate uvećane šest puta.
(i) Krivični postupak i nanošenje štete tokom obavljanja dužnosti
Član 57
Ako je protiv zaposlenog u Agenciji pokrenut krivični postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službenih zadataka, Agencija mu obezbjeđuje advokatsku ili drugu pravnu pomoć, osim ako je zaposleni postupao izvan svojih ovlaštenja ili ih je zloupotrijebio.
Pod uslovima iz stava 1. ovog člana, Agencija obezbjeđuje pravnu pomoć zaposlenom u Agenciji i nakon što mu je prestao radni odnos u Agenciji, osim u slučajevima kada zaposleni na drugi način ima pravo na jednaku pravnu pomoć.
Član 58
Bosna i Hercegovina odgovorna je za štetu koju fizičkim i pravnim licima nanesu zaposleni u Agenciji za vrijeme obavljanja svojih poslova i zadaka, ili u vezi sa obavljanjem zadataka Agencije, u skladu sa ovim zakonom.
Bosna i Hercegovina ima pravo da od zaposlenog u Agenciji, za koga se utvrdi da je odgovoran za nastanak štete iz stava 1. ovog člana, traži povrat iznosa isplaćenog trećim licima, ukoliko je nastala šteta prouzrokovana krajnjim nemarom ili namjernim ili neovlaštenim djelovanjem zaposlenog.
(j) Disciplinska odgovornost
Član 59
Zaposlenici Agencije odgovaraju disciplinski zbog povreda službenih dužnosti utvrđenih ovih zakonom i podzakonskim aktima Agencije.
Povrede službene dužnosti su teže i lakše. Sankcija za težu povredu službene dužnosti je disciplinska kazna, a za lakšu povredu disciplinska mjera.
Teže povrede službene dužnosti su:
a) preduzimanje radnji koje su definisane kao krivično djelo protiv službene dužnosti ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu Agencije;
b) odavanje tajnog podatka suprotno Zakonu o zaštiti tajnih podataka ili drugim zakonima i propisima;
c) zloupotrebe i prekoračenja ovlaštenja;
d) neizvršavanje zakonitih naređenja neposrednog rukovodioca;
e) preduzimanje radnji koje mogu omesti ili sprečiti građane ili druga lica u ostvarivanju prava prema ovom i drugim relevantnim zakonima;
f) uzrokovanje veće materijalne štete tokom rada namjerno ili iz krajnje nepažnje;
g) neopravdan izostanak sa posla;
h) neblagovremeno i neuredno izvršavanje povjerenih poslova i zadataka;
i) povreda etičkog kodeksa;
j) 0% sintetnajmanje tri lakše povrede službene dužnosti učinjene tokom jedne kalendarske godine.
Neće se smatrati da disciplinska odgovornost iz ovog člana podrazumijeva oslobađanje od krivične odgovornosti koja se predviđa u tim slučajevima.
Lakše povrede službene dužnosti utvrđuju se Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti.
Generalni direktor može suspendovati zaposlenog u Agenciji do okončanja disciplinskog postupka.
Procedura kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost, vrste sankcija i nadležnosti za izricanje sankcija precizirani su Pravilnikom o disciplinskom postupku koji donosi generalni direktor.
(k) Prestanak radnog odnosa u Agenciji
Član 60
Zaposlenom u Agenciji prestaje radni odnos u sljedećim slučajevima:
a) dobrovoljno istupanje iz Agencije;
b) isticanje ugovora, ukoliko je zasnovan ugovorni odnos;
c) ispunjavanje zakonskih uslova za penzionisanje;
d) trajna nesposobnost da obavlja radne dužnosti zbog zdravstvenog stanja, pod uslovom da stanje zaposlenog ne dozvoljava da bude premješten na drugo odgovarajuće radno mjesto unutar Agencije;
e) neispunjavanje bezbjednosnih uslova utvrđenih putem bezbjednosne provjere po ovom zakonu ili postojanje bezbjednosne smetnje utvrđene bezbjednosnom provjerom po Zakonu o zaštiti tajnih podataka;
f) gubitak državljanstva Bosne i Hercegovine;
g) sticanje državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima;
h) višak radne snage;
i) dvije uzastopne nezadovoljavajuće ocjene radnog učinka;
j) ako je osuđen za krivično djelo za koje je predviđena zatvorska kazna u trajanju dužem od šest mjeseci; ili
k) na osnovu izrečene disciplinske mjere otpuštanja iz Agencije.
U slučajevima iz stava 1. tačka e) ovog člana, na zaposlenog u Agenciji kod kojeg se bezbjednosne smetnje utvrde bezbjednosnom provjerom po Zakonu o zaštiti tajnih podataka, kao i na zaposlenog u Agenciji kod kojeg je neispunjavanje bezbjednosnih uslova utvrđeno putem bezbjednosne provjere po ovom zakonu, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti tajnih podataka o pravnim lijekovima kao i o radnopravnom statusu, s tim da licima kojima je konačnom odlukom utvrđena bezbjednosna smetnja odnosno neispunjavanje bezbjednosnih uslova radni odnos prestaje, uz otpremninu utvrđenu zakonom.
(l) Službene iskaznice
Član 61
Zaposlenim se daju službene iskaznice čija se vrsta, oblik i sadržaj određuju posebnim propisom koji donosi generalni direktor Agencije.
VI – OPERATIVNI PRINCIPI
Član 62
Agencija mora biti depolitizovana i ne učestvuje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilo koje političke stranke, ili zakonite političke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda.
Agencija ne može sprovesti aktivnosti iz člana 76. ovog zakona o djelima protesta, podrške ili neslaganja koji su organizovani i sprovedeni na zakonit način.
Član 63
Agencija nema ovlaštenja fizički da prisili na saradnju ni ovlaštenja za hapšenje.
Član 64
Agencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.
Član 65
Unutrašnja organizacija i detaljna operativna pravila Agencije, kao i struktura subordinacije i naređivanja, utvrđuju se na takav način da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.
Član 66
Generalni direktor može ovlastiti zaposlene da nose oružje tokom izvršavanja dužnosti prikupljanja obavještajnih podataka ukoliko postoji sumnja da je ugrožen život ili bezbjednost zaposlenih ili drugih lica. Oružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj odbrani.
Uslovi i način korištenja vatrenog oružja regulišu se Pravilnikom o nošenju i upotrebi vatrenog oružja, koji donosi generalni direktor, a odobrava predsjedavajući i ministar bezbjednosti.
Član 67
Agencija i druga tijela i institucije Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, Državnu graničnu službu, SIPA-u, entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, poreske i carinske organe, Finansijsku policiju, tijela Interpola za vezu, kancelarije za saradnju sa Međunarodnim tribunalom i vojne obavještajno-bezbjednosne strukture obavezni su međusobno sarađivati i pomagati jedni drugima u obavljanju svojih dužnosti i koordinirati aktivnosti u okviru njihove nadležnosti, u skladu sa zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora, metoda i ostalih tajnih podataka.
Saradnja i pomoć iz stava 1. ovog člana može se detaljnije uspostaviti i propisati sporazumom između organa i institucija Bosne i Hercegovine iz stava 1. ovog člana. Sporazumom se mogu uspostaviti tijela za saradnju te propisati njihov sastav, zadaci, nadležnosti, administrativna i druga pitanja.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg, sa institucijama Bosne i Hercegovine dogovoriti pružanje tajne obavještajne pomoći.
Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavajućeg i ministra inostranih poslova, rasporediti zaposlene u Agenciji da služe kao oficiri za vezu u ambasadama Bosne i Hercegovine u inostranstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti Agencije u skladu sa ovim zakonom.
Član 68
Lica koja smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima Agencije mogu se obratiti nadležnom sudu.
Svako lice u Bosni i Hercegovini može podnijeti žalbu generalnom direktoru u vezi sa radnjama Agencije.
Član 69
Agencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke o međunarodnim organizacijama ili nedomaćim tijelima koja su osnovana u skladu sa Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, osim u cilju sprečavanja prijetnji usmjerenih prema tim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je da obavijesti šefove pomenutih organizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i Izvršni obavještajni odbor.
VII – MEĐUNARODNA SARADNjA AGENCIJE
Član 70
U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija može, uz odobrenje predsjedavajućeg, zaključivati sporazume sa bezbjednosnim i obavještajnim agencijama stranih zemalja.
U cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Agencija takođe može, uz odobrenje predsjedavajućeg, nakon njegove konsultacije sa ministrom inostranih poslova Bosne i Hercegovine, zaključivati sporazume sa institucijom strane države ili nekom međunarodnom organizacijom države ili nekom njenom institucijom.
Predsjedavajući informiše Zajedničku komisiju o postojanju takvih sporazuma.
Na osnovu međunarodnih sporazuma, Agencija može sarađivati sa stranim bezbjednosnim i drugim odgovarajućim službama u cilju razmjene podataka, zajedničkog obavljanja aktivnosti koje spadaju u nadležnost rada Agencije, i u cilju uspostavljanja tehničke i obrazovne saradnje.
Član 71
Agencija može stranim obavještajnim i drugim odgovarajućim službama dostaviti podatke o građanima Bosne i Hercegovine samo na osnovu informacija da građanin predstavlja opasnost po bezbjednost Bosne i Hercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost širih razmjera po regionalnu ili globalnu bezbjednost.
Agencija ne može dostaviti podatke vezane za građane u skladu sa prethodnim stavom, osim ukoliko nema osnovane garancije da će primalac podataka obezbijediti jednak nivo zaštite koju su ti podaci imali u Bosni i Hercegovini.
VIII – PRIKUPLjANjE INFORMACIJA
(a) Opšta ovlaštenja
Član 72
Agencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, obrađuje, čuva i distribuira obavještajne podatke nadležnim tijelima unutar Bosne i Hercegovine na način koji je u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.
Član 73
Agencija može prikupljati samo one informacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u čl. 5. i 6. ovog zakona.
Član 74
Tokom operacija, čije je sprovođenje odobrio generalni direktor Agencije, Agencija ima ovlaštenje da prikuplja informacije:
a) iz svih javnoraspoloživih izvora;
b) od drugih tijela i institucija u Bosni i Hercegovini, neposrednim pristupom bazi podataka osim u slučajevima kada im je to izričito zabranjeno zakonom;
c) mjerama fizičkog praćenja na javnim mjestima (tj. namjenskog i sistematskog posmatranja s ciljem prikupljanja informacija o konkretnim pitanjima koja se tiču lica ili objekata za koje se osnovano smatra da su uključeni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju u djelokrug odgovornosti Agencije);
d) mjerama praćenja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uslovi utvrđeni u čl. 77. i 78. ovog zakona;
e) mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uslovi utvrđeni čl. 77. i 78. ovog zakona;
f) mjerama praćenja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uslovi iz čl. 77. i 78. ovog zakona; i
g) upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli obezbijediti informacije koje su potrebne Agenciji, s tim da su ispunjeni uslovi iz člana 75. ovog zakona.
Član 75
Saradnja sa Agencijom, u skladu sa članom 74. tačka g) ovog zakona, na dobrovoljnom je osnovu i predstavlja tajni podatak u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
Ukoliko se moraju uzeti lični podaci o licu koje pruža informacije, to lice mora biti o tome obaviješteno prije nego što Agencija uzme njegovu izjavu. Takvo obavještenje može biti uskraćeno samo zbog opšteg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti Agencije.
(b) Mjere tajnog prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora
Član 76
Kada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti Agencije utvrđenih ovim zakonom, Agencija može:
a) prikupljati informacije držeći u tajnosti razloge za prikupljanje informacija zbog njihove bezbjednosne prirode;
b) uspostaviti tajne kontakte sa fizičkim licima;
c) uspostaviti i koristiti informacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka;
d) koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju fizičke povrede niti narušavaju zdravlje;
e) pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u Agenciji i fizičkih lica koja s njima sarađuju, kao i za prikrivanje bezbjednosne prirode svrhe same operacije;
f) osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka;
g) raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu s članom 67. stav 2. ovog zakona.
c) Tajno prikupljanje podataka za koje je potrebno sudsko ovlaštenje
Član 77
Praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija putem telekomunikacionih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili lica koje privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slučajevima za koje je dobijeno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili sudije Suda Bosne i Hercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Bosne i Hercegovine.
Ukoliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla sprovesti istraživanje o prijetnji po bezbjednost Bosne i Hercegovine, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudiji za dobijanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.
Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:
1) Vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena;
2) Ime lica ili lica koja su predložena kao predmet praćenja ili pretresa;
3) Opšti opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje praćenja ili pretresa, ukoliko je moguće dati opšti opis takvog mjesta;
4) Informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji da sprovede istragu o prijetnji po bezbjednost Bosne i Hercegovine;
5) Izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi način;
6) Rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga;
7) Informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa licem ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu.
Preduzeća koja obavljaju prenos podataka dužna su da Agenciji omoguće sprovođenje odobrenih radnji iz ovog člana.
Sudija donosi odluku u roku od 48 časova nakon podnošenja zahtjeva. Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke.
Građanin Bosne i Hercegovine koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja, treba po okončanju praćenja ili prisluškivanja, da bude obaviješten o preduzetim mjerama, osim ako bi takva informacija mogla ugroziti okončanje zadataka Agencije ili okončanje postupka pred nadležnim organima.
Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu sa ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.
Član 78
Nalog mora da sadržava:
a) vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja će se primijeniti u te svrhe;
b) imena lica ili lica za čije praćenje je nalog izdat;
c) opšti opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati; i
d) rok važenja naloga.
Kada to smatra odgovarajućim, sudija takođe može propisati određene uslove za izvršavanje naloga.
Nalog ne može biti odobren za period duži od 60 dana. U opravdanim slučajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po 30 dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban.
Izuzetno od odredbi člana 77. ovog zakona i prethodnog stava ovog člana, upotrebu ovih mjera može odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavajućeg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po bezbjednost Bosne i Hercegovine.
Nakon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovarajuće radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanje informacija, u skladu sa ovim zakonom.
Član 79
Tajno prikupljanje podataka odmah se obustavlja:
a) Kada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu;
b) Kada se iz njihove dalje upotrebe ne očekuju dodatni rezultati;
c) Kada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja; ili
d) Kada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.
Generalni direktor obezbjeđuje da se podaci koji su prikupljeni na način koji nije u skladu sa ovim zakonom odmah unište. U takvim slučajevima, generalni direktor će o tome obavijestiti predsjedavajućeg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onoga koji je postupio suprotno zakonu.
Član 80
Sudija je pod obavezom čuvanja tajnosti informacija do kojih dođe prema članu 77. ovog zakona.
IX – UPRAVLjANjE PODACIMA
Član 81
Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se na lične podatke koje prikuplja i obrađuje Agencija.
Član 82
Lični podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:
a) biti pohranjeni u opravdanu svrhu prema ovom zakonu i ne smiju se koristiti na način koji je u suprotnosti sa tom svrhom;
b) biti ažurirani kada je to potrebno;
c) biti sačuvani u obliku koji omogućava identifikaciju predmetnih podataka ne duže nego što je potrebno radi svrhe u koju su podaci pohranjeni i
d) biti proslijeđeni prema principu “potrebno znati” i kada je to utvrđeno ovim zakonom.
Član 83
Zabranjeno je prikupljanje informacija o licima samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom.
Član 84
Radi zaštite obavještajnih podataka o licima čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatizovanim datotekama, preduzimaju se odgovarajuće bezbjednosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.
Član 85
Agencija čuva informacije koliko god je to potrebno za obavljanje njenih zadataka.
Agencija u redovnim intervalima preispituje da li postoji potreba za daljim pohranjivanjem s obzirom na tačnost informacija i opravdanost daljeg pohranjivanja.
Postupak pohranjivanja i preispitivanja uređuje se propisom koji donosi generalni direktor.
Član 86
Generalni direktor Agencije odgovoran je za uspostavljanje i sprovođenje efikasnog sistema klasifikacije informacija za Agenciju.
Generalni direktor donosi propise kojima se utvrđuju mjere za zaštitu tajnih podataka kao i odgovornosti zaposlenih u Agenciji u vezi sa zaštitom tajnih podataka.
Član 87
Informacije koje Agencija čuva i koje su označene kao povjerljive ili tajne mogu se otkriti samo uz odobrenje generalnog direktora Agencije. Generalni direktor može zamjeniku generalnog direktora dati ovlaštenje za donošenje odluke u vezi sa pojedinim kategorijama otkrivanja.
Ako je informacija označena kao tajna zato što sadrži lične podatke, otkrivanje se može odobriti samo ako je izričito predviđeno zakonom ili ako je ispunjen jedan od sljedećih uslova:
a) lice o kojem se radi dalo je saglasnost za otkrivanje;
b) otkrivanje je od vitalnog interesa za lice o kojem se radi; ili
c) otkrivanje je nužno zbog opšteg javnog interesa koji spada u nadležnost Agencije.
Kao izuzetak od odredbe stava 1. ovog člana, za otkrivanje informacija stepena VRLO TAJNO i tajnih podataka o evidenciji saradnika potrebna je i saglasnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Član 88
U svakom zahtjevu za otkrivanje informacija mora biti naveden organ ili lice koje podnosi zahtjev, kao i razlog traženja informacija.
Otkrivena informacija ne smije se koristiti u svrhe koje nisu navedene u zahtjevu za otkrivanje informacija.
Član 89
Evidencije, spisi i arhiva Agencije ne smiju sadržavati informacije koje ne spadaju u nadležnosti Agencije. Ukoliko Agencija dođe u posjed takvih informacija, ona ih bez odgađanja uništava.
Član 90
Generalni direktor prosljeđuje informacije u vezi sa ozbiljnim prijetnjama po bezbjednost Bosne i Hercegovine funkcionerima navedenim u članu 6. ovog zakona i drugim nadležnim tijelima i institucijama bez nepotrebnog odgađanja.
Ukoliko Agencija dobije informacije u vezi sa nezakonitim aktivnostima koje su izvršene ili za koje postoji vjerovatnoća da će biti izvršene, o tim informacijama obavještava nadležno tužilaštvo, istražne organe i druga relevantna tijela.
Član 91
Agencija je dužna obavijestiti građanina, na njegov pisani zahtjev, da li su pokrenute mjere prikupljanja podataka protiv njega i da li Agencija vodi evidenciju koja sadrži njegove lične podatke i da mu, na njegov zahtjev, tu dokumentaciju o prikupljenim podacima stavi na uvid. Ta evidencija ne smije sadržavati informacije o pripadnicima Agencije koji su preduzeli mjere prikupljanja podataka vezanih za treća lica.
Agencija mora dati tražene informacije, odnosno dopustiti uvid u dokumente navedene u stavu 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana primanja zahtjeva.
Agencija može biti oslobođena obaveze iz stava 1. ovog člana ukoliko:
1. takva informacija može ugroziti obavljanje zadataka Agencije;
2. takva informacija može ugroziti bezbjednost izvora ili drugog lica.
U slučajevima kada generalni direktor oslobodi Agenciju od primjene odredbi iz stava 1.ovog člana, on donosi odluku u kojoj navodi razloge utvrđene u stavu 3. ovog člana.
Generalni direktor obavještava glavnog inspektora o svim takvim odlukama, koje se čuvaju u arhivi Agencije.
Građani se mogu žaliti na takvu odluku prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.
X – FINANSIRANjE AGENCIJE
Član 92
Sredstva koja se obezbjeđuju u budžetu Bosne i Hercegovine za potrebe Agencije mogu se koristiti za sve svrhe u skladu sa propisima koji uređuju javne rashode, osim ukoliko nije drugačije propisano ovim zakonom ili propisom koji donosi Savjet ministara.
Član 93
Planiranje i podnošenje izvještaja o trošenju sredstava dodijeljenih Agenciji vrši se na način koji štiti obavještajne operacije, izvore, metode i operativne mjere Agencije.
XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 94
Agencija se osniva i počinje s radom 1. juna 2004. godine.
Član 95
Savjet ministara, u dogovoru sa vladama Federacije i Republike Srpske, kada je to odgovarajuće, obezbjeđuje odgovarajući prostor za potrebe Agencije, kako za sjedište tako i za organizacione jedinice van sjedišta, na dan iz prethodnog člana ili prije tog datuma.
Član 96
Civilne obavještajno-bezbjednosne službe, koje su radile u Bosni i Hercegovini prema zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, prije stupanja na snagu ovog zakona, ukidaju se od 1. juna 2004. godine.
Član 97
Prva imenovanja generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i glavnog inspektora vrše se na period od dvije godine. Ova lica mogu se kandidovati za ponovno imenovanje na redovni mandat od četiri godine.
Na prva imenovanja pojedinaca nabrojanih u prethodnom stavu ne primjenjuju se odredbe Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, član 19. stav 4. 2. ovog zakona niti član 25. stav 1. ovog zakona.
Izuzetno od odredbi člana 94. ovog zakona, u roku od 10 dana od stupanja na snagu ovog zakona, predsjedavajući će sa zamjenicima predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i konsultacijama sa Predsjedništvom BiH i Zajedničkom komisijom dostaviti imena kandidata za svaku od gore navedenih funkcija Savjetu ministara.
U roku od 10 dana od prijema imena ovih kandidata Savjet ministara donosi odluku o njihovom imenovanju.
Član 98
Od 1. juna 2004. godine stavlja se van snage Zakon o Obavještajno-bezbjednosnoj službi Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 21/98, 17/99) i Zakon o Obavještajno-bezbjednosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 23/02).
U skladu sa čl.12.,13. i 16. ovog zakona, do 31.3.2005. godine, Izvršni obavještajni odbor obavljaće dužnost predsjedavajućeg propisanu članom 10. ovog zakona.
Izvršni obavještajni odbor neće, bilo kolektivno ili svaki član pojedinačno, davati instrukcije ili na bilo koji način usmjeravati generalnog inspektora, generalnog direktora ili bilo kojeg zaposlenog u Agenciji, osim onog što je predviđeno članom 10.
Izvršni odbor usvajaće specifična pravila i procedure za obavljanje svojih nadležnosti iz ovog člana.
Agencija može odlučiti da do usvajanja odgovarajućih propisa utvrđenih ovim zakonom primjenjuje ranije važeće propise o prikupljanju obavještajnih informacija u mjeri u kojoj ti propisi nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Ovi propisi ne mogu se primjenjivati duže od šest mjeseci nakon osnivanja Agencije.
Član 99
Od 1. juna 2004. godine zaposleni iz ranijih obavještajnih službi postaju zaposleni u Agenciji i na njih se primjenjuju odredbe iz Glave Vovog zakona pod nazivom “Osoblje Agencije”. Odredbe člana 44. stav 1.(a) ili člana 55. ovog zakona ne primjenjuju se na zaposlene sve dok generalni direktor ne donese konačnu odluku o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, nakon procesa provjere predviđenog u članu 101. ovog zakona u roku od 90 dana.
Zaposleni u Agenciji sa višom školskom spremom, koji su ranije raspoređeni na radno mjesto za koje je potrebna visoka školska sprema, ne mogu ostati na tom mjestu duže od dvije godine od osnivanja Agencije.
Generalni direktor, uz odobrenje Savjeta ministara, utvrđuje strukturu plaćanja otpremnine za zaposlene u Agenciji čiji je radni odnos u Agenciji prestao prema odluci generalnog direktora donesenoj nakon postupka provjere.
U smislu ovog zakona i zbog prelaska zaposlenih sa nivoa Federacije i Republike Srpske na državni nivo, zaposleni iz ranijih obavještajnih službi ne mogu dobiti otpremnine do donošenja konačne odluke o njihovom statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji nakon završetka postupka provjere iz člana 101. ovog zakona.
Nakon donošenja konačne odluke o statusu i zasnivanju radnog odnosa u Agenciji, za sve zaposlene ranijih obavještajnih službi, generalni direktor ocijeniće da li struktura zaposlenih u Agenciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine prema posljednjem popisu stanovništva te o tome informisati Savjet ministara, i ako to bude potrebno, napraviti plan koji sadrži postepene korektivne mjere za poboljšanje zastupljenosti pojedinih konstitutivnih naroda i lica iz reda Ostalih unutar Agencije. U takvim slučajevima generalni direktor o tome će obavijestiti predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i Izvršni obavještajni odbor.
Član 100
U roku od 60 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora, generalni direktor priprema, u konsultacijama sa zamjenikom generalnog direktora, organizacioni plan Agencije kojim se utvrđuju mjere neophodne za ispunjavanje uslova ovog zakona, posebno u vezi sa organizacionom strukturom Agencije, kao i racionalizacijom osoblja u sjedištu i organizacionim jedinicama Agencije.
Generalni direktor, preko predsjedavajućeg, dostavlja Plan Savjetu ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršiće se u roku od 30 dana od dana dostavljanja Plana.
Plan se zasniva na sveobuhvatnoj analizi sredstava, tehničkih i kadrovskih resursa potrebnih Agenciji za izvršenje dužnosti prema ovom zakonu.
Član 101
Predsjedavajući, na prijedlog generalnog direktora, imenuje jednu ili više komisija za provjeru, od kojih se svaka sastoji od četiri zaposlena u Agenciji i jednog lica iz Obavještajno-bezbjednosno-savjetodavne službe iz člana 11. stav 2. ovog zakona. Komisija(e) za provjeru ima odgovornost da utvrdi da li zaposleni u Agenciji ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos u Agenciju utvrđene u Glavi Vovog zakona, kao i druge kriterijume koje je utvrdio generalni direktor, a odobrio Savjet ministara.
Prije osnivanja Komisije za provjeru prema prethodnom stavu, generalni direktor, zamjenik generalnog direktora i glavni inspektor vrše provjeru članova Komisije koji su zaposleni u Agenciji kako bi utvrdili da oni ispunjavaju uslove za prijem u radni odnos u Agenciju, utvrđene u Glavi Vovog zakona, kao i druge kriterijume koje je utvrdio generalni direktor, a odobrio Savjet ministara.
Član 102
Od 1. juna 2004. godine, kada generalni direktor smatra da to odgovara potrebama Agencije, Agencija može direktno da koristi, kontroliše i na drugi način raspolaže cjelokupnom pokretnom i nepokretnom imovinom ranijih obavještajnih službi, pravima i obavezama ranijih obavještajnih službi, kao i predmetima u zakonskom vlasništvu ranijih bezbjednosno-obavještajnih službi, uključujući arhivsku građu, spise i druge dokumente.
U roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, generalni direktor organizuje popis kompletne pokretne i nepokretne imovine i obligacionih prava ranijih obavještajnih službi. U roku od šest mjeseci generalni direktor priprema plan za prenos prava na Agenciju, kada je to potrebno u cilju osiguranja efikasnog rada Agencije. Generalni direktor dostavlja taj plan Savjetu ministara na odobrenje, a postupak odobravanja izvršiće se u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Osim ukoliko nije drugačije predviđeno u gore navedenom planu, vlada svakog entiteta je i dalje odgovorna za dugove, zaduženja i ostale obaveze svoje ranije obavještajne službe. Vlade entiteta neće tražiti odštetu od Bosne i Hercegovine ili Agencije u pogledu takvih dugova, zaduženja i drugih obaveza.
U roku od 60 dana nakon što Savjet ministara odobri plan, generalni direktor priprema nacrt okvirnog sporazuma za prenos imovinskih prava ranijih bezbjednosno-obavještajnih službi, kada to bude potrebno, koji će zaključiti Savjet ministara i vlade Federacije i Republike Srpske.
U prelaznom periodu do zaključivanja gore navedenog okvirnog sporazuma, pravni status te imovine može da bude promijenjen samo pismenim odobrenjem Savjeta ministara na prijedlog generalnog direktora.
Član 103
Savjet ministara, na prijedlog generalnog direktora, donosi sva dodatna uputstva ili odluke potrebne da bi se obezbijedilo efikasno sprovođenje člana 102. ovog zakona i, na zahtjev predsjedavajućeg, imenuje jednog ili više arbitara, kada je potrebno, u cilju rješavanja konkretnih problema.
Član 104
U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do 1. juna 2004. godine, iz državnog budžeta obezbijediće se odgovarajuća sredstva kojim bi se generalnom direktoru, zamjeniku generalnog direktora i glavnom inspektoru, imenovanim prema članu 97. ovog zakona, omogućilo da obavljaju zadatke vezane za tranziciju ranijih bezbjednosno-obavještajnih službi Federacije i Republike Srpske.
Ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije za 2004. godinu na usvajanje kako bi se obezbijedilo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. juna 2004. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska izvršiće transfer sredstava za rad Agencije.
U slučaju da se godišnji budžet za institucije Bosne i Hercegovine za 2005. godinu ne usvoji do 1. decembra 2004. godine, ministar finansija i trezora zasebno dostavlja prijedlog budžeta Agencije na usvajanje kako bi se obezbijedilo da prijedlog budžeta bude usvojen do 1. januara 2005. godine. U skladu sa usvojenim budžetom Agencije, Federacija i Republika Srpska izvršiće transfer sredstava za rad Agencije.
Član 105
Postupak sprovođenja bezbjednosne provjere, zaštite povjerljivih podataka, kao i procedura parlamentarnog nadzora u cjelini biće regulisani posebnim zakonima koje je dužan da pripremi Savjet ministara i uputi u parlamentarnu proceduru u roku od tri mjeseca nakon uspostavljanja Agencije.
Član 106
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije pripremiće se u roku od 30 dana od dana imenovanja generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora i donijeti 15 dana od dana njegovog podnošenja Savjetu ministara.
Svi drugi pravilnici i propisi utvrđeni ovim zakonom donijeće se u roku od šest mjeseci nakon uspostavljanja Agencije.
Član 107
Dvije godine poslije stupanja na snagu ovog zakona predsjedavajući će pokrenuti istragu koja će ispitati inter alia da li su narušena prava bilo kojeg konstitutivnog naroda u primjeni ovog zakona.
Ne kasnije od šest mjeseci od dana kada je predsjedavajući obavezan da pokrene istragu iz stava 1. ovog člana, predsjedavajući će dostaviti na usvajanje Savjetu ministara izvještaj o nalazima istrage. Izvještaj će uključivati inter alia preporuke i mjere koje bi mogle biti potrebne.
Savjet ministara usvojiće izvještaj o implementaciji ovog zakona iz stava 1. ovog člana u skladu sa članom 18. Zakona o Savjetu ministara BiH.
Član 108
Ovaj zakon objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”, “Službenim novinama Federacije BiH” i “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Član 109
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Odluke kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 20/2004)
Član 2
Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni član Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 56/2006)
Član 32
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine
(“Sl. glasnik BiH”, br. 12/2009)
Član 15
Skraćeni nazivi institucija utvrđenih u čl. 1. i 4. ovog zakona provode se u svim odredbama Zakona, u odgovarajućim padežima.
Član 16
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku BiH”.
