Šta je diskriminacija na osnovu spola?
Diskriminacija na osnovu spola predstavlja svako pravno ili fizičko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, isključivanje ili ograničavanje zasnovano na spolu, zbog kojeg se pojedinkama/cima otežava ili negira priznanje, uživanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u političkom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, građanskom i svakom drugom području javnog života.
Diskriminacija može biti direktna i indirektna
Direktna diskriminacija na osnovu spola postoji kada je osoba tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili sličnoj situaciji, zbog svog spola, kao naprimjer :
- objavljivanje oglasa za posao kojim se za određeno radno mjesto traži isključivo osoba muškog ili ženskog spola,
- odbijanje poslodavca da zaposli ženu, sa obrazloženjem da ne prima trudnice, odbijanje poslodavca da zaposli muškarca, s obrazloženjem da je posao za koji je raspisan konkurs “ženski” i
Indirektna diskriminacija na osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriterij, ili praksa jednaka za sve, dovede u nepovoljan položaj osobu jednog spola u poređenju s osobama drugog spola, kao na primjer :
- opća poslovna odluka da se ne primaju u radni odnos osobe koje ispunjavaju uslove iz oglasa, a za koje se može očekivati da zatraže korištenje bolovanja u trajanju dužem od 6 mjeseci (potencijalne trudnice indirektno pogođene diskriminacijom),
- objavljivanje oglasa za posao kojim se traži osoba određenih fizičkih karakteristika koje ne može imati većina žena, odnosno muškaraca.
Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini određene su dodatne definicije diskriminacije na osnovu spola, koje glase:
- nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, mentalnu, seksualnu ili ekonomsku štetu, ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe da uživaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova, u javnoj ili privatnoj sferi života, uključujući i trgovinu ljudima radi prisilnog rada, te ograničenje ili proizvoljno lišenje slobode osoba izloženih takvim djelima (npr. udaranje osobe suprotnog spola, nazivanje osobe suprotnog spola pogrdnim riječima i sl.),
- uznemiravanje predstavlja svaku situaciju u kojoj dolazi do neželjenog ponašanja u vezi sa spolom, a koje ima za cilj i rezultat nanošenje štete dignitetu osobe ili stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, ponižavajuće, prijeteće ili slične situacije (npr. vrijeđanje radnice/ka od strane njenih kolega/ica, neprimjerene šale i komentari kojima se vrijeđaju pripadnici/e jednog spola i ),
- seksualno uznemiravanje predstavlja svako ponašanje koje riječima, radnjama, ili psihičkim djelovanjem seksualne prirode ima za cilj ili rezultat nanošenje štete dignitetu osobe, ili stvaranje zastrašujuće, neprijateljske, ponižavajuće, prijeteće ili slične situacije, a koje je motivirano pripadnošću različitom spolu ili različitom seksualnom orijentacijom, a koje za oštećenu osobu predstavlja nepoželjno fizičko, verbalno, sugestivno i drugo ponašanje (npr. neprimjereno doticanje osobe suprotnog spola, davanje neprimjerenih prijedloga osobi suprotnog spola).
Onaj ko na osnovu spola vrši nasilje, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Osobe se mogu kazniti u krivičnom kao i u prekršajnom postupku.
Seksualno uznemiravanje predstavlja osnov za naknadu štete pred općinskim/osnovnim sudom. Državni organi, u cilju sprječavanja diskriminacije, imaju prema zakonu obavezu poduzeti edukativne i druge aktivnosti kao preventivne mjere.
Ukoliko ste izloženi nekom od nevedenih oblika diskriminacije na osnovu spola, trebate podnijeti prijavu nadležnom policijskom organu. Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centru Federacije Bosne i Hercegovine i Geneder centru Republike Srpske možete podnijeti zahtjev za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Obrazac zahtjeva možete dobiti na web stranicama:
Zakon o radu Republike Srpske definisao je pitanja diskriminacije na osnovu spola u postupku zapošljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu. Pomenutim zakonom predviđeni su izuzeci samo u slučajevima:
- ako je normama, pravilima ili praksom moguće opravdati postizanje zakonitog cilja koji je proporcionalan preduzetim nužnim i opravdanim mjerama;
- uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti spolova i eliminacije postojeće neravnopravnosti, odnosno zaštite spolova na osnovu biološkog određen
Zakon također zabranjuje uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih.
Poslodavac je dužan preduzeti efikasne mjere s ciljem sprečavanja, nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio/la na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.
Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine propisuje da lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoća.
Koji podaci se od mene ne smiju tražiti prilikom razgovora za posao?
Poslodavac nema pravo pitati kandidata/kandidatkinju za posao bilo kakva lična pitanja koja nisu u neposrednoj vezi sa poslovima koje bi radnik/ca u budućnosti trebao/la obavljati. Lični podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, koristiti, obrađivati ili dostavljati trećim licima ili nadležnim organima, osim ako to nije određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.
Da li trebam biti plaćena jednako kao i moje muške kolege?
Istraživanje o razlikama plata žena i muškaraca koje je provedeno u Bosni i Hercegovini pokazalo je da je tržište u našoj zemlji više orijentisano prema muškarcima i da su žene u našoj državi manje plaćene od muškaraca. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini propisuje da su svi ravnopravni u procesu zapošljavanja po osnovu spola. Zakonom je zabranjeno neprimjenjivanje jednake plaće i drugih beneficija za isti rad, odnosno za rad jednake vrijednosti.
Šta je mobing?
Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem vremenskom periodu, psihički zlostavalja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta. Pitanje mobinga rješeno je u zakonodavstvu Republike Srpske (Zakon o radu Republike Srpske), dok Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine ne tretira ovo pitanje.
Zakon protiv diskriminacije Bosne i Hercegovine, čija će se izrada finalizirati tokom 2008. godine uključiće pitanje mobinga.
Da li seksualna orijentacija utiče na moja prava?
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine zabranjeno je uskraćivanje i ograničavanje građanskih prava utvrđenih Ustavom Bosne i Hercegovine i drugim propisima na osnovu seksualnog opredjeljenja. Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, zabranjuje se diskriminacija na osnovu spolne orijentacije.
Prema Porodičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine i Porodičnom zakonu Republike Srpske, brak je definisan kao zakonom uređena zajednica života muškarca i žene, što znači da osobe istog spola u Bosni i Hercegovini ne mogu sklopiti brak. Istospolne zajednice ne proizvode nikakve pravne učinke (npr. ne može se naslijediti imovina partnera/ice i sl).
U slučaju napada na tjelesni integritet osobe, za šta je direktni povod seksualna orijentacija te osobe, krivično zakonodavstvo uređuje ovo pitanje na način da povreda prava na život i tjelesni integritet pojedinke ili pojedinca predstavlja krivično djelo, bez obzira na povod. Svaki napad prijavljuje se policiji, nakon čega tužilaštvo pokreće sudski postupak protiv napadača/ice, a obeštećenje zavisi od sudske odluke.
Kada je u pitanju diskriminacija na radnom mjestu, sloboda rada zagarantovana je svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine. Izričito se zabranjuje stavljanje u nepovoljniji položaj prilikom zapošljavanja ili tokom trajanja radnog odnosa zbog rase, boje kože, jezika… ili kakve druge okolnosti.
Šta da radim ako sam dobila sam otkaz za vrijeme porodiljskog odsustva?
Trudnoća žene ne može i ne smije biti razlog za otkaz. Ukoliko poslodavac zbog trudnoće odbije zaposliti ženu, otkaže joj ugovor o radu ili joj ne omogući da koristi porođajno odsustvo počinio je prekšaj. Osoba koja je za vrijeme porodiljskog odsustva dobila otkaz, a da pri tom nije povredila niti jednu od ugovorenih tačaka ugovora o radu, može se obratiti nadležnoj inspekciji rada ili podnijeti tužbu nadležnom općinskom sudu radi zaštite svojih prava. Postupke iz radnih sporova sud će riješavati sa posebnom pažnjom i po hitnom postupku. O visini kazne odlučuje sud procjenjujući okolnosti pod kojima je konkretan prekršaj učinjen.