ZAKON
O PRAVOSUDNOM ISPITU U REPUBLICI SRPSKOJ
(“Sl. glasnik RS”, br. 58/2016 i 82/2019)
Član 1
Ovim zakonom uređuju se uslovi i način polaganja pravosudnog ispita u Republici Srpskoj.
Član 2
Na pravosudnom ispitu (u daljem tekstu: ispit) provjeravaju se teoretsko znanje i praktična sposobnost kandidata za samostalnu primjenu propisa i obavljanje pravnih poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uslov predviđen pravosudni ispit.
Član 3
(1) Ispit može polagati kandidat koji je:
1) prije reforme visokog obrazovanja, četvorogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj stekao zvanje diplomiranog pravnika, kao i lice koje je zvanje diplomiranog pravnika steklo u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine,
2) po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu na fakultetu u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj završio prvi ciklus četvorogodišnjeg studija i stekao najmanje 240 ECTS bodova i zvanje diplomirani pravnik ili ekvivalent i koji je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imao sve oblasti izučavanja, odnosno predmete navedene u članu 4. ovog zakona i
3) stekao stranu visokoškolsku ispravu koja po važećim propisima Republike Srpske ne podliježe postupku priznavanja ili mu je ovlašćeni organ priznao stranu visokoškolsku ispravu, a pod istim uslovima navedenim u tački 2) ovog člana.
(2) Kandidat iz stava 1. t. 1), 2) i 3) ovog člana ispit može polagati ako je najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radio u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, Pravobranilaštvu, advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji, advokatskom društvu ili notarskoj kancelariji, republičkim organima, privrednim društvima i drugim pravnim subjektima.
(3) Pod uslovom iz st. 1. i 2. ovog člana ispit mogu polagati diplomirani pravnici – volonteri.
Član 4
(1) Ispit se polaže pismeno i usmeno.
(2) Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
(3) Usmeni dio ispita polaže se iz:
1) krivično-pravne oblasti:
1. krivično pravo,
2. krivično-procesno pravo,
3. prekršajno pravo,
4. izvršno krivično pravo;
2) građansko-pravne oblasti:
1. građansko pravo,
2. stvarno pravo,
3. građansko-procesno pravo,
4. obligaciono pravo,
5. nasljedno pravo,
6. porodično pravo;
3) privredno-pravne oblasti:
1. privredno pravo,
2. bankarski poslovi,
3. ugovori;
4) upravno-pravne i radno-pravne oblasti:
1. upravni postupak,
2. upravni spor,
3. sistem državne uprave i lokalne samouprave,
4. radno pravo,
5. penzijsko-invalidsko osiguranje,
6. zdravstveno osiguranje,
7. prava boraca;
5) ustavno-pravne oblasti:
1. ustavno pravo i
2. pravosudno organizaciono pravo.
Član 5
(1) Ispit se polaže prema Programu pravosudnog ispita, koji sadrži gradivo, pravne propise za svaku pravnu oblast i predmet iz člana 4. stav 3. ovog zakona.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi ministar pravde (u daljem tekstu: ministar).
(3) Program pravosudnog ispita objavljuje se u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Član 6
(1) Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita (u daljem tekstu: Komisija), koju rješenjem imenuje ministar.
(2) Komisija se sastoji od predsjednika, iz reda ispitivača iz ustavno-pravne oblasti, zamjenika predsjednika i članova Komisije.
(3) Komisija se imenuje na period od četiri godine.
Član 7
Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Komisije imenuje ministar iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim organima, advokaturi, notarijatu, pravobranilaštvu i republičkim organima stekli visok ugled pravnog stručnjaka, i diplomiranih pravnika – doktora nauka iz područja pravnih nauka iz predmeta utvrđenih u članu 4. ovog zakona, koji imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci.
Član 8
(1) Rješenjem o imenovanju Komisije iz člana 6. stav 1. ovog zakona imenuje se i sekretar Komisije iz reda diplomiranih pravnika zaposlenih u Ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) Administrativne poslove Komisije obavljaju radnici Ministarstva koje odredi ministar.
Član 9
(1) Zahtjev za polaganje ispita podnosi se Ministarstvu.
(2) Uz zahtjev kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslova iz člana 3. ovog zakona.
(3) Ministar rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita.
Član 10
(1) Kandidatu kojem je odobreno polaganje ispita članove Komisije određuje ministar rješenjem, iz reda ispitivača Komisije iz člana 6. ovog zakona.
(2) Komisija se sastoji od pet članova, uključujući predsjednika Komisije, koji je uvijek iz reda ispitivača iz ustavno-pravne oblasti.
Član 11
(1) Kandidatu kojem je odobreno polaganje ispita određuje se vrijeme i mjesto polaganja ispita.
(2) Kandidat dobija obavještenje o vremenu i mjestu polaganja ispita najmanje 15 dana prije ispita.
(3) Uz rješenje o odobravanju polaganja ispita kandidat dobija obavještenje i o novčanoj naknadi koju uplaćuje za rad Komisije.
(4) Ministar donosi akt kojim se određuje visina naknade za polaganje pravosudnog ispita.
(5) Bračni supružnik i djeca poginulog ili nestalog borca Republike Srpske, te lica sa invaliditetom, bez obzira na uzrok i vrijeme nastanka invalidnosti, a čiji status se dokazuje uvjerenjem nadležnih organa Republike Srpske, oslobađaju se plaćanja naknade iz stava 4. ovog člana.
(6) Rješenje o oslobađanju plaćanja naknade za polaganje pravosudnog ispita donosi ministar, na zahtjev kandidata.
Član 12
(1) Prije početka pismenog zadatka sekretar Komisije utvrđuje identitet kandidata.
(2) Ispit počinje izradom pismenog zadatka iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.
(3) Pismeni zadatak iz oblasti navedenih u stavu 2. ovog člana ne može se održati u istom danu.
Član 13
(1) Pismenom dijelu ispita mogu prisustvovati predsjednik i članovi Komisije, kao i radnici Ministarstva iz člana 8. stav 2. ovog zakona, koji nadgledaju polaganje ispita.
(2) Za vrijeme pisanja pismenog zadatka kandidati mogu koristiti samo tekstove propisa i računar.
Član 14
(1) Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, na prijedlog ispitivača odgovarajuće oblasti.
(2) Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom: “položio” ili “nije položio”.
Član 15
(1) Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne oblasti i iz građansko-pravne oblasti ili iz jedne od navedenih oblasti može pristupiti usmenom dijelu ispita.
(2) Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita, a nije položio pismeni dio ispita iz jedne od oblasti iz stava 1. ovog člana, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.
Član 16
(1) Usmeni dio ispita polaže se pred Komisijom u sastavu utvrđenom u članu 10. ovog zakona.
(2) Usmeni dio ispita polaže se nakon završetka pismenog dijela ispita.
(3) Usmeni dio ispita održava se u vrijeme i na mjestu koje odredi predsjednik Komisije, o čemu će obavijestiti kandidata koji je ispunio uslove da polaže usmeni dio ispita.
Član 17
Usmeni dio ispita je javan.
Član 18
(1) Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom: “položio” ili “nije položio”.
(2) O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova.
(3) Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu nakon završenog ispita.
Član 19
(1) Kandidat koji iz jednog ili dva predmeta dobije ocjenu: “ne zadovoljava” ima pravo da iz tih predmeta polaže popravni ispit.
(2) Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.
Član 20
Kandidatu koji je položio ispit Ministarstvo izdaje uvjerenje o položenom ispitu.
Član 21
Kandidat koji nije položio ispit može ispit ponovo polagati nakon isteka roka od šest mjeseci, računajući od dana posljednjeg polaganja.
Član 22
(1) Na zahtjev kandidata ministar može odgoditi polaganje zakazanog ispita ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da polaže ispit, a najkasnije u roku od tri dana prije početka zakazanog ispita.
(2) Ako kandidat ne pristupi zakazanom polaganju pismenog dijela ispita ili na dan zakazanog polaganja pismenog ispita izjavi da odustaje od polaganja ispita, smatra se da ispit nije polagao.
(3) Ako kandidat nakon što mu je odobreno odgađanje ispita ne pristupi ponovo zakazanom ispitu, smatra se da ispit nije polagao.
(4) U slučaju iz st. 2. i 3. ovog člana kandidat podnosi novu prijavu za polaganje, a polaganju ne može pristupiti prije isteka roka od tri mjeseca, računajući od dana kada ispitu nije pristupio.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, ministar može odobriti polaganje ispita i prije roka utvrđenog u stavu 4. ovog člana.
Član 23
(1) Na zahtjev kandidata može se odgoditi započeti ispit ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje započetog ispita.
(2) Ministar rješenjem odlučuje o zahtjevu kandidata iz stava 1. ovog člana, a na prijedlog Komisije iz člana 10. ovog zakona.
(3) Kandidat podnosi zahtjev za nastavak započetog ispita u roku od osam dana od dana prestanka razloga za odgađanje polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena.
(4) Ministar rješenjem odlučuje o zahtjevu kandidata iz stava 3. ovog člana.
(5) Ako zahtjev kandidata iz stava 1. ovog člana bude odbijen ili ako kandidat ne podnese zahtjev za nastavak započetog ispita u roku iz stava 3. ovog člana, ministar rješenjem iz st. 2. i 4. ovog člana utvrđuje da kandidat nije položio ispit.
(6) Ako kandidat ne pristupi nastavku započetog ispita u utvrđenom roku, ministar rješenjem utvrđuje da kandidat nije položio ispit.
(7) Protiv rješenja ministra iz st. 2, 4. i 6. ovog člana kandidat ne može izjaviti žalbu, ali može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(8) U nastavku započetog ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja započetog ispita.
Član 24
(1) Predsjedniku i članovima Komisije pripada naknada za rad u Komisiji.
(2) Ministar donosi akt kojim se određuje visina naknade koja se isplaćuje članovima Komisije.
Član 25
(1) Sa ispitom, u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine.
(2) O priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje se po načelu reciprociteta, u skladu sa Pravilnikom o priznavanju isprava o položenom pravosudnom ispitu.
(3) Pravilnik iz stava 2. ovog člana donijeće ministar u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 26
(1) Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o polaganju pravosudnog ispita, kojim će se bliže propisati postupak i način polaganja ispita, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije lica koja su položila ispit.
(2) Ministar će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti rješenje o imenovanju Komisije iz člana 6. ovog zakona.
Član 27
(1) Kandidat koji je započeo polaganje ispita do dana stupanja na snagu ovog zakona polaže ispit u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u vrijeme početka polaganja ispita.
(2) Pod započetim ispitom smatra se ispit za koji je kandidat dobio rješenje da mu je odobreno polaganje ispita po važećem zakonu.
Član 28
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o pravosudnom ispitu u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 17/08, 59/08 i 40/11).
Član 29
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
