U privrednom poslovanju posebno velikih i brendiranih pravnih subjekata veoma često se pominje termin „žig“. Svi veliki brendirani proizvođači obavezno radi zaštite plagijata a posebno u današnjem vremenu industrijalizacije, koriste pravo da zaštite žig svog proizvoda ili svoje usluge. Međutim, kada govorimo o pravu na žig, moramo reći da u BiH veliki broj privrednih subjekata je zaštitilo žig, ali jako puno privrednih subjekata nije pristupilo ovom procesu i dozvoljenoj mogućnosti što predstavlja ozbiljnu prijetnju da u budućnosti imaju ozbiljne posljedice od neregularnog postupanja njihove konkurencije. Zaštoje bitno da se zaštiti žig? Bitno je iz razloga što žig kao žig predstavlja i znak, i riječ, i ime, i prezime i neki drugi simbol koji je karakterističan za određeni proizvod. Mi danas imamo kompanije čija najveća moguća vrijednost je upravo u žigu koji je zaštićen i koji se decenijama koristi za tu vrstu proizvoda ili usluga. Naravno da vrijednost žiga prati razvoj kompanije, i sa jednim dugoročnim razvojem kompanije i proizvoda te kompanije koje koriste zaštićen žig zasigurno za duži vremenski period dobija nemjerljivu vrijednost kako samog proizvoda tako i zaštićenog žiga koji taj prozovd čini brendom. Cilj ovog teksta jeste da u što je moguće kraćim crtama pokušamo razjasniti čitateljima a posebno vlasnicima kompanija- poduzetnicima i poduzetnicama kako na najbrži i najjednostavniji mogući način zaštiti svoj žig. Prvo moramo naglasiti da je zaštita žiga regulisana posebnim zakonskim propisom, a to je Zakon o žigu.
Ovim zakonom je na dosta kvalitetan način uređena ova materija a apriore ovaj zakon je pojmovno regulisao šta je to žig i šta se pod žigom podrazumijeva. Individualni žig je žig jednog fizičkog ili pravnog lica koji služi za razlikovanje jedne ili više vrsta robe ili usluga tog lica od istih ili sličnih vrsta roba ili usluga drugih učesnika u privrednom prometu. Osim individualnog žiga postoji i kolektivni žig koji je žig pravnog lica koje predstavlja određeni oblik udruživanja pozivođača ili davalaca usluga koji imaju pravo da koriste članovi tog udruženja pod uslovima predviđenim ovim zakonom.Iz naprijed navedene dvije definicije jasno razlikujemo dvije vrste žigova i to individualni žig i kolekivni žigovi. Lično smatram da privredni subjektni u BiH koji se bave istim ili sličnim uslugama ili proizvode iste ili slične proizvode bi trebali u cilju pospješivanja poslovne saradnje se udruživati te vršiti zaštite kolektivnih žigova koje bi koristile na ugovoren način. Zakon posebno naglašava da se ta pravna lica moraju udružiti u okvirima posebnog ugovornog akta u kome će se jasno definisati kako i na koji način članovi u udruživanju imaju pravo koristiti i pod kojim uslovima da se koriste ti žigovi. Žigom se može zaštiti znak koji je prikladan za razlikovanje iste ili slične robe ili usluga u privrednom prometu i koji se može grafički prikazati. Znak se može sastojati od riječi, uključujući lična imena, crteže, slova, brojeve, slike, oblike prozvoda ili njihovog pakiranja, raspored boja, trodimenzionalnih oblika ili kombinacija tih elemenata. Zakon je jasno propisao šta se u okviru žiga može zaštititi. Čitatelji ove stranice iz ove definicije se na jedan jednosavan način mogu opredijeliti da ukoliko imaju specifičnost u svojim djelatnostima u hitnim rokovima zaštite svoje individualne žigove, jer od momenta zaštite žiga oni stvaraju pravnu sigurnost da njihova konkurencija ne može bez sankcija upotrebljavati njihove žigove za usluge koje obavlja ili proizvode koje proizvodi. U praksi kada dođe do sukoba dva pravna lica obično jedno pravno lice kaže „jeste ja sam povrijedio taj žig, ali ja se ne bavim istom djelatnošću jer moj konkurent se bavi prodajom motornih dijelova za vozilo ali ja sam brendiran da prodajem vozila“. Da li je to povreda žiga i da li je takav stav ispravan?
Naravno da je to upravo odredba Zakona definisala te rekla da povreda prava na žig je korištenje žiga dva pravna subjekta koji imaju istu ili sličnu“ djelatnost. Ova slična djelatnost ima širok dijapazon i ona upravo zabranjuje ovakve malverzacije koje se mogu pojaviti u privrednom poslovanju. Ono što je specifično za žig jeste da zaštita žiga može biti i lik, ime, nadimak ili pseudonim poznatog lica ukoliko to lice da svoj pisani pristanak za takvu vrstu žiga.
Da ne bi previše se raširili objašnjenjem pojmova smatram da naše čitatelje zanima možda najbitniji dio teksta a to je kako i kome se mogu obratiti da zaštite svoj žig. Zakon o žigu je jasno propisao postupak koji se provodi u cilju zaštite žiga. Između ostalog Zakon je rekao da postupak zaštite žiga u BiH provodi Institut za inteleketualno vlasništvo BiH. Ovom instiutu čije sjedište je u Sarajevu se podnosi prijava za priznanje žiga. Prijava mora sadržavati zahtjev za priznanje samo jednog žiga koji se odnosi na jednu ili više vrsta roba odnosno usluga. Bitni dijelovi prijave su: zahtjev za priznanje žiga, znak koji podnosilac želi zaštititi žigom i spisak roba ili usluga na koje se znak odnosi na jednom od jezika u službenoj upotrebi u
BiH koji mora biti sastavljen prema međunarodnoj klasifikaciji proizovda i usluga utvrđenoj Ničanskim sporazumom.
Ono što je specifično jeste da prijava žiga koja se preda u nadležni Institut se mora prizanti u smislu datuma podnošenja prijave jer od dana podnošenja prijave teku pravne posljedice prava na žig. Ovo namjerno potenciram iz raloga što se u praksi često dešava da dva pravna subjekta podnesu zahtjev za priznanje žiga koji su sličnih parametara i postavlja se pitanje čije pravo je preče. Zakon je posebno definisao termin „priznanje datuma prijave“. Postupak koji provodi sam Institut prema zakonu neću previše obrazlagati jer institut u postupku vrši provjere svih raspoloživih baza podataka da bi se uvjerio da je žig poseban i da nema sličnosti sa već zaštićenim žigovima. Međutim ono što želim reći da u rješenju kojim se priznaje žig u sastavnom dijelu je spisak usluga i proizvoda koji su zaštićeni tim žigom. Npr ako je određeni pravni subjekt zaštitio žig za proizvodnju motronih vozila na području BiH nijedan pravni subjekt ne može prodavati motorna vozila pod tim nazivom. Međutim u praksi postoji dodatan problem a to je pravo na žig i naziv firme. Mi veoma često, posebno oni koji se ne razumiju u ovu materiju, poistovjećuju žig sa nazivom firme. Zato sugerišem da pravni subjekti koji žele da zaštite žig u podnesenom zahtjevu osim zaštite žiga za određenu djelatnost i uslugu traže da se zaštiti i zabrani svim drugim pravnim subjektima da naziv žiga koriste u imenu firme. Što je ovo bitno? Bitno je iz razloga što recimo pravni subjekt koji je zaštito žig ali taj žig nije sastavni dio firme a drug pravni subjekt registruje firmu pod imenom naziva njegovog žiga. Da li je taj pravni subjekt povrijedio pravo na žig zato što je u imenu firme stavio naziv žiga je upitno pravno pitanje. Pravo na žig se vrijeđa momentom kada se neki drugi pravni subjekt u postupcima davanja usluga ili proizvoda koristi sa zaštićenim žigom. Međutim, pravo povrede na žig treba razlikovati od prava na povredu naziva firme koje je regulisano dugim zakonskim propisom. Povreda prava imena firme je regulisano Zakonom o privrednim društvima gdje je rečeno u slučaju da neko lice koristi ime firme sa sličnim nazivom ima pravo tražiti da se u sudskom postupku izbriše naziv firme i da mu se nadoknadi šteta. Šta kada se povrijedi žig? Zakon je jasno definisao i rekao da u slučaju povrede prava na žig lice čije je pravo povrijeđeno ima pravo sudske zaštite. Postupci sudske zaštite su hitnog karaktera i rješavaju se kao posebni postupci mada u ZPP-u u posebnom odjelu su izostavljeni. Obzirom na to ovim tekstom sugerišem zakonodavcu da u budućim izmjenama ZPP-a i postupke povrede prava na žig svrsta u posebne postupke gdje se predviđa Zakonom o žigu kao lex specialis hitni rok za rješavanje ovih slučajeva. Lice čije je pravo na žig povrijeđeno ima pravo tražiti da se zabrani dalje vršenje učinjene povrede žiga, da se utvrdi povreda prava, da se ukloni stanje nastalo povredom prava, da se povuče predmet iz privrednih tokova, potpuno uklanjanje predmeta, uništenje predmeta i sredstva koja su isključivo ili u pretežnoj mjeri namijenjenja za upotrebu i naravno ima pravo na naknadu materijalne štete. Visina materijalne štete je izuzetno specifična i u pravnoj praksi se po osnovu specijalnih parametara procjenjuje. Mi u pozitivnom sistemu BiH se slabo susrećemo sa ovom vrstom imovinskih sporova mada u budućnosti ovih sporava će biti sve više i smatram da procjena štete po osnovu povrede prava na žig mora biti rađena od izuzetno stučnog lica finansijske struke ali isto tako tužitelj mora pružiti čitav niz parametara na te okolnosti. Nije dovoljno reći šteta mi je učinjena i tražim da mi se isplati. Neophodno je ponuditi dokaze kako je neki pravni subjekt krađom žiga njemu nanio štetu. Ta šteta može biti u umanjenju njegovog prometa, nanošenje štete ugledu firme nezakonitim ili neprofesionalnim ponašanjem konkurenta koji se u konačnici mora odraziti na razvoj firme, promet i dobit.
Ovim bi završio ovaj članak mada smatram da je ovo budućnost nekih privrednih postupaka jer žig, zaštita prava, povreda prava će u budućnosti imati značajno mjesto u privrednim poslovanjima.
Autor: poduzetnice.ba
