Na temelju člana 12. stav 4. Zakona o advokaturi/odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH”, broj 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) Skupština advokatske/odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 14.04.2018. godine, donijela je

 

DISCIPLINSKI PRAVILNIK

 

I OPŠTE ODREDBE

Član 1.

 

Ovim pravilnikom reguliše se pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv advokata, advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika za disciplinske prekršaje, pravila postupka pred mirovnim vijećem, pravila prvostepenog i drugostepenog disciplinskog postupka, ponavljanje disciplinskog postupka, privremene zabrane vršenja djelatnosti, zastara disciplinskog gonjenja i izvršenje disciplinskih mjera, brisanje izrečenih disciplinskih mjera, kao i ostala pitanja od značaja za zakonito provođenje disciplinskog postupka.

Član 2.

 

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

“Federalna Komora” je Advokatska/odvjetnička komora Federacije Bosne i Hercegovine;

“Regionalna Komora” je bilo koja regionalna advokatska/odvjetnička komora koja čini konstitutivni dio Federalne komore;

“Disciplinski organi” su disciplinski tužilac, mirovno vijeće i disciplinski sud regionalnih komora i Federalne komore;

“Disciplinski sud” je prvostepeni i drugostepeni sud;

“Prvostepeni sud” je disciplinski sud bilo koje regionalne komore;

 

 

“Drugostepeni sud” je disciplinski sud Federalne komore;

“Disciplinski tužilac” je Federalni tužilac, Federalno ministarstvo pravde i regionalni tužilac;

“Federalni tužilac” je disciplinski tužilac Federalne komore;

“Regionalni tužilac” je disciplinski tužilac bilo koje regionalne komore;

“Mirovno vijeće” je mirovno vijeće bilo koje regionalne komore;

„Prvostepeno vijeće“ je vijeće bilo kojeg prvostepenog suda, sastavljeno od trojice sudija odnosno njihovih zamjenika, koje provodi prvostepeni disciplinski postupak i donosi prvostepene disciplinske odluke;

„Drugostepeno vijeće“ je vijeće drugostepenog suda, sastavljeno od pet sudija odnosno njihovih zamjenika, koje provodi drugostepeni disciplinski postupak i donosi drugostepene disciplinske odluke;

“Disciplinski postupak” je postupak koji provode disciplinski organi u skladu sa zakonom, Statutom Advokatske/odvjetničke komore Federacije BIH i ovim pravilnikom;

“Saradnik” je advokatski stručni saradnik;

“Pripravnik” je advokatski pripravnik;

“Osumnjičeni” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podnesena disciplinska prijava;

“Optuženi” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik protiv kojeg je podignuta optužnica;

“Osuđeni” je svaki advokat, saradnik odnosno pripravnik kojem je pravomoćno izrečena disciplinska mjera;

“Stranke u postupku” su disciplinski tužilac i osumnjičeni, odnosno optuženi i oštećeni;

“Oštećeni” je osoba kojoj je lično ili imovinsko pravo disciplinskim prekršajem povrijeđeno ili ugroženo;

“Zakon” je Zakon o advokaturi/odvjetništvu Federacije Bosne i Hercegovine;

“Statut” je Statut Federalne komore;

“ZKP Federacije” je Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

„ZPP Federacije“ je Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine;

“Djelatnost” je vršenje registrovane djelatnosti advokata, vršenje registrovane djelatnosti saradnika, odnosno vršenje registrovane pripravničke prakse;

“Disciplinski prekršaj” je lakša i teža povreda dužnosti advokata, saradnika odnosno pripravnika i povreda ugleda advokature;

„Disciplinske odluke“ su odluke i rješenja doneseni od strane disciplinskih organa;

„Disciplinske mjere“ su sve disciplinske mjere propisane Zakonom i Statutom, koje prvostepeni i drugostepeni sudovi mogu izreći advokatima, saradnicima i pripravnicima;

Član 3.

 

Ovaj pravilnik obavezan je za stranke u postupku i disciplinski sud.

Poslovnikom o radu disciplinskih organa se uređuje način rada disciplinskih organa u skladu sa Zakonom, Statutom i ovim pravilnikom.

Član 4.

 

Ako se u disciplinskom postupku pojave takva pitanja koja nisu uređena Zakonom, Statutom, ovim pravilnikom i poslovnicima o radu disciplinskih organa, shodno će se primjenjivati odredbe ZPP Federacije, osim u utvrđivanju krivnje koja se utvrđuje supsidijarnom primjenom ZKP Federacije (vinost, stjecaj, produženo djelo).

II POKRETANJE POSTUPKA

Član 5.

 

Prijavu za pokretanje disciplinskog postupka protiv advokata, saradnika i pripravnika može podnijeti svako lice.

Prijava se podnosi nadležnom regionalnom tužiocu.

Ako bude podnijeta bilo kojem organu Federalne komore ili regionalne komore, taj organ je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana po prijemu iste, prijavu dostaviti nadležnom regionalnom tužiocu.

Član 6.

 

Ukoliko disciplinsku prijavu podnosi advokat, saradnik ili pripravnik protiv drugog advokata, saradnika ili pripravnika, tu prijavu će nadležni regionalni tužilac odmah, a najkasnije u roku od osam (8) dana po prijemu iste, dostaviti nadležnom mirovnom vijeću sa prijedlogom da se pokuša mirno rješenje prijavljenog slučaja.

Mirovno vijeće je organ kojeg bira skupština regionalne komore iz reda advokata sa najmanje deset (10) godina advokatskog staža. Mirovno vijeće broji tri (3) člana i tri (3) zamjenika. Mirovno vijeće iz reda svojih članova bira predsjednika mirovnog vijeća. Mandat predsjednika, članova i zamjenika mirovnog vijeća traje četiri (4) godine.

Mirovno vijeće zasjeda u sastavu kojeg čine predsjednik i dva (2) člana.

Zamjenici učestvuju u radu vijeća kad su predsjednik ili članovi spriječeni, o čemu odluku donosi predsjednik mirovnog vijeća.

U slučaju spriječenosti predsjednika mirovnog vijeća da donese odluku iz prethodnog stava, tu odluku donosi član mirovnog vijeća sa najdužim advokatskim stažom.

Po prijemu prijave iz stava 1. ovog Člana mirovno vijeće je dužno u  roku od osam (8) dana obavijestiti podnosioca prijave i prijavljenog o zakazanoj sjednici, a sjednicu održati u narednom roku od trideset (30) dana.

Mirovno vijeće nadležnom regionalnom tužiocu je dužno vratiti predmet sa svojim izvještajem o rezultatima mirenja u roku od 15 dana od dana održane sjednic.

Ako je u postupku pred mirovnim vijećem podnosilac prijave povukao podnesenu prijavu, nadležni regionalni tužilac će rješenjem obustaviti disciplinski postupak. U protivnom, nastaviće postupak u skladu sa odredbama ovog pravilnika.

Bliže odredbe o sastavu, načinu rada i nadležnosti Mirovnog vijeća će se urediti Poslovnikom o radu Mirovnog vijeća.

Član 7.

 

Nadležni regionalni tužilac dužan je u roku od trideset (30) dana po prijemu prijave ispitati prijavu, te, ukoliko ocijeni da iz same prijave ne proizilazi da u opisanim radnjama osumnjičenog ima obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature ili da je nastupila zastarjelost disciplinskog gonjenja, donijeti rješenje o odbacivanju disciplinske prijave i isto u roku od osam (8) dana dostaviti podnosiocu prijave i osumnjičenom.

Ukoliko nadležni regionalni tužilac smatra da u radnjama osumnjičenog postoje obilježja povrede advokatske dužnosti ili ugleda advokature, dužan je u roku od osam (8) dana disciplinsku prijavu sa prilozima dostaviti osumnjičenom na izjašnjenje.

Danom kada je nadležni disciplinski tužilac zatražio izjašnjenje osumnjičenog započinje disciplinski postupak.

Osumnjičeni je dužan u roku od petnaest (15) dana po prijemu zahtjeva nadležnog regionalnog tužioca izjasniti se pismeno o podnesenoj prijavi. Po prijemu pismenog izjašnjenja osumnjičenog ili po proteku roka za davanje izjašnjenja, nadležni regionalni tužilac dužan je najkasnije u roku od 30 dana podnijeti optužnicu nadležnom prvostepenom sudu ili donijeti rješenje o obustavljanju disciplinskog postupka iz razloga propisanih stavom 1. ovog člana.

Član 8.

Rješenja iz člana 7. regionalni tužilac dužan je dostaviti u roku od osam (8) dana od dana donošenja podnosiocu prijave i Federalnom tužiocu.

Protiv rješenja iz Člana 7. stav 1 i 4. ovog pravilnika podnosilac prijave ima pravo žalbe Federalnom tužiocu u roku od petnaest (15) dana od dana prijema rješenja, o kojoj je Federalni tužilac dužan odlučiti u roku od šezdeset (60) dana.

Član 9.

Neovisno od podnešene žalbe iz člana 8. ovog pravilnika, Federalni tužilac može zatražiti od nadležnog regionalnog tužioca da mu odmah dostavi kompletan spis disciplinskog predmeta. Po prijemu spisa Federalni tužilac može u narednom roku od šezdeset (60) dana ispitati disciplinsku prijavu, prikupiti nove dokaze o prijavljenoj povredi i nakon toga odlučiti da rješenje iz Člana 7. stav 1. i 4. ovog pravilnika ostavi na snazi ili da ga stavi van snage i podigne optužnicu protiv prijavljenog pred nadležnim prvostepenim sudom.

Član 10.

 

Optužnicu može podići i Federalni tužilac i Federalno ministarstvo pravde.

 

Optužnicu iz stava 1. ovog člana pred nadležnim prvostepenim sudom zastupa tokom cijelog prvostepenog postupka nadležni regionalni tužilac.

Federalni tužilac može pred svakim nadležnim prvostepenim sudom, u svakoj fazi postupka, preuzeti zastupanje optužnice u već pokrenutom postupku, bez obzira ko je podnio optužnicu.

Član 11.

Protiv optužnice nije dozvoljen pravni lijek.

III PRVOSTEPENI POSTUPAK

Član 12.

 

Kada nadležni prvostepeni sud primi optužnicu dužan je najkasnije u roku od trideset (30) dana po prijemu optužnice, uz usmene konsultacije sa strankama, zakazati pripremno ročište pred prvostepenim vijećem. Pripremno ročište se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

O pripremnom ročištu se pisanim pozivom obavještavaju nadležni regionalni tužilac, oštećeni i optuženi.

Optuženom se uz poziv dostavlja optužnica.

Poziv optuženom sadrži i upozorenje da će se, ukoliko uredno obaviješten ne pristupi na ročište, smatrati da je dao svoj pristanak na disciplinsko suđenje u odsustvu.

Optuženom se poziv i optužnica dostavljaju na posljednju adresu koju je regionalnoj advokatskoj komori naznačio kao svoje sjedište i, ukoliko je regionalnoj advokatskoj komori dostavio svoju e-mail adresu, elektronskom poštom.

Ukoliko optuženi ne primi poziv i optužnicu na adresama iz prethodnog stava, prvostepeni disciplinski sud će još jednom ponoviti dostavljanje.

Smatra se da je optuženi uredno obaviješten po proteku roka od 7 dana od dana slanja poziva i optužnice na adrese iz prethodnog stava.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da do zaključenja pripremnog ročišta može postaviti imovinsko-pravni zahtjev protiv optuženog. Oštećenom se poziv dostavlja na adresu koju je naznačio u disciplinskoj prijavi. Ukoliko u disciplinskoj prijavi nije naznačio adresu, oštećeni se neće pozvati na ročište.

Oštećeni će se u pozivu poučiti da će se pripremno ročište održati i u njegovom odsustvu.

Pravila dostavljanja iz ovog člana odnose se i na zakazivanje glavne rasprave, ukoliko stranka nisu prisustvovale ročištu na kojem je zakazana glavna rasprava.

Član 13.

Regionalni tužilac, optuženi i oštećeni dužni su na pripremnom ročištu predložiti i donijeti sve dokaze koje namjeravaju provesti na glavnoj raspravi i predložiti okolnosti na koje će se dokazi provoditi.

Izuzetno, strankama u postupku dozvoliće se provođenje dokaza koje nisu predložili do zaključenja pripremnog ročišta samo ako dostave dokaz da nisu bili u mogućnosti predložiti njegovo provođenje do zaključenja pripremnog ročišta.

Prvostepeni sud će odrediti provođenje dokaza bitnih za utvrđivanje disciplinske odgovornosti i za odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenog.

Član 14.

Disciplinski sud će na pripremnom ročištu, uz konsultacije sa strankama, odrediti termin održavanja glavne rasprave najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja pripremnog ročišta. Glavna rasprava se može održati i nakon redovnog radnog vremena.

Optuženi i oštećenik će se u pozivu ili na pripremnom ročištu poučiti da će se glavna rasprava održati i u njihovom odsustvu.

Disciplinski sud može odrediti da će se glavna rasprava održati odmah nakon pripremnog ročišta posebno u slučajevima kada će se provoditi dokazi uvidom i čitanjem isprava i dokumenata i saslušanjem stranaka prisutnih na pripremnom ročištu.

Član 15.

Glavnu raspravu sprovodi i disciplinsku odluku donosi vijeće nadležnog prvostepenog suda.

Glavna rasprava je javna i sa iste se javnost može isključiti ukoliko disciplinski sud smatra da javno provođenje rasprave može naštetiti interesima maloljetnika ili javnom interesu.

Član 16.

 

Ako je nakon izvršenog disciplinskog prekršaja, a prije pokretanja disciplinskog postupka došlo do brisanja iz imenika advokata, imenika saradnika odnosno imenika pripravnika, disciplinski postupak se ne može pokrenuti.

Ako nakon pokretanja disciplinskog postupka dođe do brisanja iz imenika navedenih u stavu 1. ovog člana, disciplinski postupak će se nastaviti i okončati. Odluke o disciplinskoj odgovornosti u tom slučaju upisuju se u odgovarajuće imenike i iste imaju pravne efekte kod ponovnog upisa u imenik advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika.

Odluke iz  prethodnog stava dostavljaju se na znanje svim preostalim regionalnim advokatskim komorama, Advokatskoj komori Republike Srpske i Advokatskoj komori Brčko Distrikta.

Član 17.

 

Prvostepeni disciplinski postupak obavezno će se prekinuti samo u slučaju da je za istu radnju ili propuštanje koji su predmet disciplinskog postupka pokrenut i traje krivični postupak za krivično djelo, a od ishoda tog postupka, po ocjeni nadležnog prvostepenog suda ili nadležnog regionalnog tužioca, zavisi ocjena o postojanju disciplinskog prekršaja.

Disciplinski postupak može se prekinuti u slučaju kad nadležni regionalni tužilac ili nadležni prvostepeni sud ocijene da je to potrebno u slučaju teške bolesti ili privremene duševne poremećenosti osumnjičenog odnosno optuženog.

O prekidu postupka nadležni organi iz prethodnog stava donose rješenje u kojem su dužni navesti razloge prekida postupka i trajanje prekida.

Rokovi zastarjelosti disciplinskog gonjenja za vrijeme trajanja kao i za vrijeme prekida disciplinskog postupka prestaju teći.

Član 18.

 

Odmah nakon završene glavne rasprave, te vijećanja i glasanja o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskoj mjeri, vijeće nadležnog prvostepenog suda donosi i objavljuje disciplinsku odluku u prisutnosti stranaka.

Disciplinskom odlukom optužnica može biti odbačena kao podnesena od neovlaštenog tužioca, neblagovremena i neuredna ili odbijena u cijelosti ili djelimično kao neosnovana ili optuženi proglašen krivim za disciplinski prekršaj koji mu se optužnicom stavlja na teret, u kom slučaju će sadržavati i odluku o disciplinskoj mjeri i imovinsko-pravnom zahtjevu.

Odluka će se objaviti i kad optuženi, nadležni regionalni tužilac i oštećeni nisu prisutni njezinom objavljivanju.

Izvornik disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao, a zapisnik o vijećanju i glasanju odlaže u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori bilo koji organ, izuzev drugostepenog suda.

Član 19.

 

Prilikom određivanja vrste i težine disciplinske mjere propisane Zakonom i Statutom vijeće nadležnog prvostepenog suda je dužno cijeniti sve okolnosti propisane Zakonom, Statutom i Kodeksom advokatske etike.

Disciplinska mjera zabrane obavljanja djelatnosti i brisanja iz imenika advokata, saradnika odnosno pripravnika, može se izreći i u slučaju da je optuženi u posljednje tri (3) godine od izvršenog posljednjeg disciplinskog prekršaja dva ili više puta disciplinski kažnjavan za povrede dužnosti i ugleda advokature.

Član 20.

 

Najkasnije u roku od osam (8) dana po objavljivanju disciplinske odluke, njezin pisani otpravak će se dostaviti strankama u postupku i Federalnom ministarstvu pravde ako je to ministarstvo podnijelo optužnicu.

Pisani otpravak disciplinske odluke obavezno sadrži: uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku.

Uvod sadrži: oznaku nadležnog prvostepenog suda, broj iz upisnika disciplinskih predmeta, datum donošenja, sastav vijeća, naznačenje tko je od stranaka bio prisutan glavnoj raspravi i naznačenje da li je odluka objavljena u ili bez prisutnosti stranaka u postupku.

Izreka sadrži: činjenični opis disciplinskog prekršaja za koji je optuženi proglašen krivim, pravnu kvalifikaciju disciplinskog prekršaja u skladu sa Zakonom, Statutom i Kodeksom,  izrečenu disciplinsku mjeru i odluku o odštetnom zahtjevu.

Obrazloženje sadrži: naziv disciplinskog tužioca koji je pokrenuo disciplinski postupak, te broj i datum optužnice na osnovu koje je pokrenut disciplinski postupak, sažete navode iz optužnice o činjeničnom opisu disciplinskog prekršaja i njegovoj pravnoj kvalifikaciji, razloge na kojima se temelji izreka disciplinske odluke u pogledu odgovornosti optuženog, izrečene disciplinske mjere i odštetnog zahtjeva i ocjenu dokaza na kojima se temelji disciplinska odluka.

Pravna pouka sadrži: uputu o pravu na podnošenje pravnog lijeka, organu kojem se podnosi i roku u kojem se podnosi.

Član 21.

 

Protiv prvostepene disciplinske odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka iste drugostepenom sudu.

Oštećeni se može žaliti samo na odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu.

Žalba se podnosi nadležnom prvostepenom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku. Prvostepeni sud u roku od osam (8) dana od dana prijema žalbe dostavlja žalbu na odgovor strankama u postupku koje mogu u roku od tri (3) dana dostaviti odgovor na žalbu.

Prvostepeni sud je dužan u roku od od osam (8) dana po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za davanje odgovora na žalbu, dostaviti spis drugostepenom sudu.

IV DRUGOSTEPENI POSTUPAK

Član 22.

 

Drugostepeni sud je dužan najkasnije u roku od šezdeset (60) dana od dana prijema žalbe, zajedno sa spisom disciplinskog predmeta prvostepenog suda, donijeti odluku po žalbi i nadležnom prvostepenom sudu vratiti spis sa dovoljnim brojem otpravaka drugostepene disciplinske odluke.

Član 23.

Drugostepeni sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave.

Drugostepeni sud će zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili ponovno izvesti već izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede pravila postupka u prvostepenom postupku potrebno održati raspravu pred drugostepenim sudom.

 

Član 24.

 

Na sjednicu drugostepenog vijeća po pravilima dostavljanja iz ovog pravilnika pozivaju se stranke u postupku.

Ako sa rasprave izostane žalitelj, rasprava se neće održati, a odluka će se donijeti na osnovu navoda žalbe i odgovora na žalbu.

Ako sa rasprave izostane stranka u postupka koja nije žalitelj, sud će raspravljati o žalbi i donijeti odluku.

U pozivu za raspravu stranka u postupku će biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

Član 25.

Rasprava pred drugostepenim sudom počinje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez iznošenja njegovog mišljenja o osnovanosti žalbe.

Nakon toga pročitaće se disciplinska odluka ili dio disciplinske odluke na koju se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim će žalitelj obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka odgovor na žalbu.

Žalitelj je dužan odgovoriti na eventualna pitanja članova drugostepenog vijeća u vezi sa činjenicama i dokazima.

Član 26.

Odredbe ovog pravilnika o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovarajući način se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

Član 27.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu disciplinsku odluku u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na primjenu Zakona, Statuta i Kodeksa.

Član 28.

Nakon obrazlaganja žalbe i odgovora na žalbu, stranke u postupku će napustiti sjednicu drugostepenog vijeća, a izvjestilac će iznijeti prijedlog drugostepene disciplinske odluke.

Na prijedlog odluke izvjestioca mogu se osvrnuti pojedini članovi drugostepenog vijeća, a nakon toga se prelazi na vijećanje i glasanje.

Izvornik drugostepene disciplinske odluke nakon vijećanja i glasanja unosi se u zapisnik o sjednici drugostepenog vijeća, bez navođenja kako je pojedini član vijeća glasao, a zapisnik o vijećanju i glasanju odlaže u kovertu koja se odmah zatvara i pečati. Ovu kovertu nije ovlašten da otvori niti jedan organ.

Član 29.

 

Drugostepeno vijeće može donijeti odluku da se žalba odbaci kao neblagovremena ili nedopuštena, ili da se odbije kao neosnovana i odluka prvostepenog suda potvrdi, ili da se žalba uvaži, prvostepena odluka ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak, ili da se žalba uvaži i prvostepena  odluka preinači.

Drugostepeno vijeće ne može preinačiti prvostepenu odluku na štetu stranke u postupku koja se žalila, ako je samo ona podnijela žalbu.

Član 30.

 

Drugostepena disciplinska odluka mora sadržavati elemente propisane članom 20. ovog pravilnika, a obrazloženje mora sadržavati izreku prvostepene disciplinske odluke, bitne žalbene navode i razloge na kojima se temelji izreka drugostepene disciplinske odluke.

Član 31.

Protiv drugostepene disciplinske odluke stranke u postupku mogu pokrenuti upravni spor pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

V     PONAVLJANJE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

 

Član 32.

 

Disciplinski postupak koji je odlukom disciplinskog suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke u postupku ponoviti.

Ponavljanje postupka dozvoljeno je samo u slučaju saznanja za nove činjenice ili za nove dokaze koji se odnose na već iznesene činjenice u postupku čije se ponavljanje traži, a te nove činjenice i novi dokazi sami za sebe ili u vezi sa ranije utvrđenim činjenicama i izvedenim dokazima očigledno mogu dovesti do drugačije disciplinske odluke.

Član 33.

 

Prijedlog  za ponavljanje postupka može se podnijeti u roku od trideset (30) dana od dana saznanja za nove činjenice i nove dokaze, a najkasnije u roku od jedne (1) godine dana od pravosnažnosti odluke donesene u postupku čije se ponavljanje predlaže.

Član 34.

 

O prijedlogu za ponavljanje postupka odlučuje disciplinski sud čija je pravosnažna odluka predmet prijedloga za ponavljanje postupka.

Član 35.

 

Protiv odluke disciplinskog suda donesene po prijedlogu za ponavljanje postupka, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema odluke drugostepenom sudu, a ako je odluku donio drugostepeni sud protiv iste se može pokrenuti upravni spori pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema odluke.

Član 36.

 

Prijedlog za ponavljanje postupka nije dopušten protiv odluke disciplinskog suda kojom je utvrđena lakša povreda dužnosti i narušavanja ugleda advokature od strane advokata, saradnika odnosno pripravnika i izrečena mjera za takvu povredu.

VI       PRIVREMENA ZABRANA VRŠENJA DJELATNOSTI

 

Član 37.

 

Ako je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut disciplinski postupak za težu povredu dužnosti i narušavanje ugleda advokature ili ako je  pokrenut krivični postupak za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje djelatnosti ili ako se pokrenuti disciplinski ili krivični postupak ne može uspješno sprovesti bez privremene zabrane vršenja djelatnosti ili ako je u vršenju djelatnosti više od tri puta, odnosno dva puta u kontinuitetu izvršena povreda dužnosti ili ugleda advokature, bez obzira na težinu pojedinačne povrede, advokatu, saradniku ili pripravniku se može izreći mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.

Član 38.

Mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti iz člana 37. ovog pravilnika može trajati dok traju okolnosti zbog kojih je izrečena, a najduže do okončanja disciplinskog odnosno krivičnog postupka.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti mora se označiti, zavisno od razloga donošenja takvog rješenja, tačno ili odredivo vrijeme trajanja zabrane.

U rješenju o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti advokata mora se odrediti privremeni vodilac poslova advokata.

Član 39.

 

Prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnosi se prvostepenom disciplinskom sudu. Podnosi ga regionalni tužilac  kada podigne optužnicu ili kada sazna da je protiv advokata, saradnika ili pripravnika pokrenut krivični postupak za krivično djelo iz člana 37. ovog pravilnika, a može ga uvijek podnijeti Federalni tužilac.

Član 40.

 

Mjeru privremene zabrane rješenjem izriče vijeće  nadležnog prvostepenog suda, nakon održane rasprave na kojoj će saslušati osumnjičenog odnosno optuženog i nadležnog regionalnog tužioca, a ako je prijedlog za izricanje mjere privremene zabrane podnio Federalni tužilac, onda će saslušati i njega, te provesti predložene dokaze od  strane učesnika u postupku.

Ova rasprava će se provesti i u slučaju da na istu ne pristupi uredno pozvani osumnjičeni odnosno optuženi.

Na rješenje iz stava 1. ovog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog pravilnika koje se odnose na sadržaj prvostepene disciplinske odluke i na njezin pisani otpravak.

Član 41.

 

Protiv rješenja o privremenoj zabrani ili protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za izricanje te zabrane, osumnjičeni odnosno optuženi i disciplinski tužilac koji je stavio prijedlog za izricanje privremene zabrane, mogu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu drugostepenom sudu, koji je o žalbi dužan odlučiti u roku od 30 dana od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda.

Protiv drugostepenog rješenja može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim kantonalnim sudom u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.

Član 42.

 

Ako se nakon donošenja rješenja o izricanju mjere privremene zabrane bitno promijene okolnosti koje su uslovile njezino izricanje,  nadležni prvostepeni sud koji je donio rješenje o mjeri privremene zabrane, na prijedlog nadležnog regionalnog tužioca ili Federalnog tužioca ili na prijedlog osumnjičenog odnosno optuženog kome je privremena zabrana izrečena ili po službenoj dužnosti, može rješenjem ukinuti mjeru privremene zabrane i prije isteka vremena na koje je mjera privremene zabrane izrečena.

Protiv rješenja o prijevremenom ukidanju mjere  privremene zabrane može se podnijeti žalba drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalbu mogu podnijeti stranke iz prethodnog stava.

Drugostepeni sud rješenje po žalbi je dužan donijeti najkasnije u roku od trideset (30) dana računajući od dana prijema žalbe i spisa nadležnog prvostepenog suda.

Rješenje po žalbi je konačno i protiv istog se ne može pokrenuti upravni spor.

Član 43.

 

Po pravosnažnosti rješenja o izricanju mjere privremene zabrane, regionalna komora čiji je disciplinski sud izrekao zabranu, dužna je odmah a najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja pismeno obavijestiti Federalno ministarstvo pravde, ministarstvo pravde kantona prema sjedištu regionalne komore koja daje obavijest i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BIH.

U istom roku i na isti način obavještavaju se isti organi i o ukidanju privremene mjere zabrane.

Regionalna komora čiji je disciplinski sud donio rješenje o izricanju mjere privremene zabrane ili njezinom ukidanju, dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti rješenja, dostaviti Federalnoj komori pismenu obavijest uz dostavu pravosnažnog rješenja o izricanju mjere privremene zabrane odnosno njezinom ukidanju, koja je dužna odmah po prijemu obavijesti i rješenja izvršiti odgovarajući upis izricanja mjere privremene zabrane odnosno njezinog ukidanja u imenik advokata.

VII     ZASTARA DISCIPLINSKOG GONJENJA I IZVRŠENJA DISCIPLINSKIH MJERA

Član 44. https://advokat-prnjavorac.com

 

Disciplinski postupak ne može se pokrenuti:

– kad proteknu dvije (2) godine od izvršenja lakše povrede dužnosti i ugleda advokature;

– kad proteknu  četiri  (4)  godine  od  izvršenja  teže  povrede  dužnosti i  ugleda advokature.

Ako učinjena povreda dužnosti i ugleda advokature ima i bitna obilježja određenog krivičnog djela, zastara pokretanja disciplinskog postupka nastupa kada po Krivičnom zakonu Federacije BiH nastupa zastara krivičnog gonjenja za to krivično djelo.

Zastara disciplinskog gonjenja se prekida svakom radnjom nadležnog organa disciplinskog gonjenja usmjerenom na pokretanje i vođenje disciplinskog postupka i rokovi zastare počinju iznova teći.

Zastara disciplinskog gonjenja nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruko vrijeme propisano za zastaru u stavu 1. ovog člana.

Član 45.

 

Zastara izvršenja disciplinskih mjera nastupa kad proteknu dvije (2) godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je disciplinska mjera izrečena.

Zastara iz prethodnog stava prekida se svakom radnjom nadležnog organa usmjerenom na izvršenje disciplinske mjere, a nakon prekida zastara počinje ponovo teći.

Zastara izvršenja disciplinske mjere nastupa u svakom slučaju kad protekne četiri (4) godine od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.

VIII      IZVRŠENJE DISCIPLINSKIH ODLUKA

 

Član 46.

 

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska mjera novčane kazne, te odlučeno o naknadi troškova disciplinskog postupka, provodi redovni sud, mjesno nadležan po sjedištu osuđenog advokata, odnosno prebivalištu osuđenog saradnika ili pripravnika.

Izvršni postupak pred redovnim sudom pokreće se  na prijedlog nadležne regionalne komore koja je izrekla disciplinsku mjeru novčane kazne odnosno odlučila o troškovima postupka i to po pravilima Zakona o izvršnom postupku FBIH.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera novčane kazne prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru regionalne komore na izvršenje.

Član 47.

 

Izvršenje pravosnažne disciplinske odluke kojom je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti provodi Federalna komora donošenjem rješenja o brisanju iz imenika advokata, saradnika i pripravnika sa zabranom ponovnog upisa za vrijeme trajanja izrečene mjere.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera zabrane obavljanja djelatnosti prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru Federalne komore na izvršenje.

Član 48.

Izvršenje odluke kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena izvršava se objavljivanjem na web stranici nadležne regionalne komore i Federalne komore.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena prvostepeni disciplinski sud dužan je u roku od osam (8) dana od njene pravosnažnosti dostaviti upravnom odboru nadležne regionalne komore i upravnom odboru Federalne komore na izvršenje.

Odluku kojom je izrečena disciplinska mjera javna opomena ostaje objavljena na web stranicama iz stava 1. ovog člana devedest (90) dana od dana objavljivanja.

Član 49.

 

Naplaćene novčane kazne u disciplinskom postupku predstavljaju prihod regionalne komore čiji je sud izrekao mjeru novčane kazne i Federalne komore u omjeru 50:50.

Naplaćeni troškovi disciplinskog postupka predstavlaju prihod regionalne komore čiji je sud donio odluku o troškovima disciplinskog postupka.

IX      EVIDENCIJE U DISCIPLINSKOM POSTUPKU

 

Član 50.

 

Regionalne komore i Federalna komora vode slijedeće evidencije u disciplinskom postupku:

• upisnik za predmete disciplinskog tužioca;
• upisnik za predmete disciplinskog suda;
• upisnik izvršenja disciplinskih mjera i
• upisnik kaznene evidencije.

 

Sadržaj, oblik i način vođenja evidencija iz prethodnog stava propisuje Upravni odbor Federalne komore.

Član 51.

 

Sve pravosnažne disciplinske odluke, regionalne komore odlažu u službeni personalni dosije: advokata, saradnika odnosno pripravnika, odmah po njihovoj pravosnažnosti.

Odluke iz prethodnog stava, sa klauzulom pravosnažnosti, regionalna komora dužna je, najkasnije u roku od osam (8) dana od dana pravosnažnosti, dostaviti Federalnoj komori.

Na temelju primljenih pravosnažnih disciplinskih odluka, Federalna komora u imenik advokata, imenik saradnika odnosno imenik pripravnika upisuje slijedeće podatke o pokrenutom disciplinskom postupku: naziv disciplinskog suda koji je donio disciplinsku odluku, broj i datum disciplinske odluke, vrstu izrečene disciplinske mjere, vrijeme trajanja disciplinske mjere zabrane obavljanja djelatnosti, vrijeme trajanja disciplinske mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti  i druge podatke značajne za disciplinsku osuđivanost: advokata, saradnika odnosno  pripravnika.

Podatke iz stava 4. ovog člana regionalne komore mogu upisivati i u svoje evidencije.

Član 52.

 

Regionalne komore su dužne najkasnije do kraja januara tekuće godine dostaviti Federalnoj komori pismeni izvještaj o broju podnesenih disciplinskih prijava, broju pokrenutih disciplinskih postupaka, broju pravosnažno okončanih disciplinskih postupaka i izrečenim disciplinskim mjerama po vrstama i to za proteklu kalendarsku godinu.

X     PRAVNE POSLJEDICE I BRISANJE IZREČENIH DISCIPLINSKIH MJERA IZ EVIDENCIJE

Član 53.

 

Protekom vremena od četiri (4) godine od dana pravosnažnosti odluke o izrečenoj disciplinskoj mjeri za lakšu povredu i protekom vremena od šest (6) godina od dana pravosnažnosti odluke za težu povredu advokatske dužnosti, dužnosti saradnika odnosno dužnosti pripravnika, prestaju pravne posljedice mjera te se iste brišu iz odgovarajućeg imenika.

Ukoliko je izrečeno  više disciplinskih mjera pravne posljedice provedbe mjera se ne mogu izvršavati istovremeno.

Pravne posljedice se brišu nakon proteka zbira izrečenih mjera.

Član 54.

 

Rješenje o brisanju izrečene disciplinske mjere donosi po službenoj dužnosti predsjednik nadležnog prvostepenog suda.

Ako rješenje o brisanju ne bude doneseno po prethodnom stavu, osuđeni može tražiti da organ iz prethodnog stava utvrdi da je brisanje nastupilo po odredbama ovog pravilnika.

Protiv rješenja kojim se određuje brisanje izrečene disciplinske mjere nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja kojim se odbija zahtjev za njezino brisanje može se izjaviti žalba drugostepenom sudu u roku od petnaest (15) dana, ali se protiv njegove odluke ne može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažno rješenje o brisanju izrečene disciplinske mjere dostavlja se  Federalnoj komori, koja ga je, odmah po prijemu, dužna provesti u odgovarajućem imeniku.

XI      PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 55.

 

Svi disciplinski postupci, koji su započeti prije 14.04.2018. godine nastavljaju se pred organima i po postupku propisanim ovim pravilnikom.

Disciplinski postupci u kojima je donesena prvostspena odluka provešće se prema odredbama Disciplinskog pravilnika broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

Pravosnažne odluke disciplinskih organa advokatskih komora izvršavaju se primjenom Disciplinskog pravilnika broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

 

Član 56.

 

Disciplinski organi dužni su u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog pravilnika donijeti poslovnike o radu u skladu sa ovim pravilnikom.

U započetim postupcima primjenjivaće se odredbe važećih poslovnika o radu, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog pravilnika.

Član 57.

 

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Disciplinski pravilnik broj 348/05 od 07.05.2005. godine.

 

Broj:347/18

Sarajevo, 14.04.2018.

 

Predsjednik

Advokatske/Odvjetničke komore FBiH
Nikica Gržić, advokat